Ujedinjeni Hrvati izvan domovine

Treća sjednica drugoga saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske održana je od 8. do 10. studenoga u Varaždinu, gdje je okupila izabrane predstavnike hrvatskih zajednica diljem svijeta i predstavnike državnih institucija. Sudionici su konstruktivnim raspravama nastojali izdvojiti pitanja i izazove koji zahtijevaju zajednički rad, u svrhu poboljšanja statusa Hrvata koji žive u inozemstvu, ali i učvršćivanja njihova odnosa s domovinom. Sjednica je službeno otvorena 9. studenoga u prisutnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića sa svojim suradnicima, izaslanice predsjednice Republike Hrvatske Renate Margaretić Urlić, izaslanika predsjednika Hrvatskoga sabora Bože Ljubića, hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Željane Zovko te gradonačelnika Varaždina Ivana Čehoka. Domaćin sjednice bio je državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, a sjednicu je otvorio predsjednik Savjeta Ivan Grbešić, predstavnik Hrvata iz Kanade.

Sudionici treće sjednice Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH

Premijer Plenković na početku je naglasio važnost sjednice, nazvavši je platformom na kojoj treba dobro osluhnuti preporuke Hrvata iz inozemstva, uočiti što se već radi dobro, što bi trebalo poboljšati, a istaknuo je i nadu u povratak dijela iseljenih Hrvata. Dodao je i da je „u mandatu njegove Vlade podrška projektima Hrvata u Bosni i Hercegovini povećana za više od 50 posto, a udvostručena je i potpora hrvatskim nacionalnim manjinama u susjednim zemljama. Proširen je pristup financijskoj podršci hrvatskom iseljeništvu, osobito u Sjevernoj Americi, Australiji i Europi.“ Na povratak Hrvata u domovinu osvrnuo se i državni tajnik Milas, rekavši da se nazire „novi val povratka u Hrvatsku na kojem svi zajedno trebamo raditi“.

Nakon službenoga otvaranja sjednice uslijedila su izlaganja potpredsjednika Savjeta, predstavnika Hrvata iz BiH, hrvatskih manjina, hrvatskih iseljenika iz europskih država i predstavnika iseljenika iz prekooceanskih država. Na četiri se panela raspravljalo o temama poput glasanja izvan Republike Hrvatske, očuvanja hrvatskoga jezika i kulture izvan domovine, suradnje s Hrvatskom radiotelevizijom i programom za Hrvate izvan RH te o položaju i statusu Hrvata u BiH. Predstavnici svih skupina Hrvata koji žive izvan RH složili su se da odnosi između Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske bilježe pozitivne pomake te su Vladi zahvalili na razumijevanju za njih.

Posebno pozitivnim predstavnici hrvatskih zajednica smatraju izmjene zakona koje su iseljenicima olakšale dobivanje hrvatskoga državljanstva jer, kako su istaknuli, „mnogo Hrvata diljem svijeta još nema hrvatsko državljanstvo“. Predsjednik Savjeta Ivan Grbešić članovima je poručio da „izmjenama zakona konačno imamo alat i sljedeće dvije godine trebali bi u našim zajednicama što više promovirati važnost ovih izmjena i važnost stjecanja državljanstva. Na nama je da damo svu potporu Vladi da se konačno stvori konsenzus na hrvatskoj političkoj sceni za davanje punog prava glasa Hrvatima u inozemstvu“, kazao je.

Milas je dodao da se uzimanjem hrvatskoga državljanstva stječe snažna temeljna veza s domovinom, koja omogućuje sve ostalo, od školovanja do poslovanja.

„Kroz ovakav otvoreni i jasni dijalog pokazali smo da se prepoznajemo te da imamo kontinuitet kojim vraćamo povjerenje. (…) Naš je cilj osigurati da svi Hrvati, gdje god se u svijetu nalazili, ostanu ujedinjeni u želji za napretkom cjelokupnog hrvatskog naroda“, naglasio je Milas, zaključivši da je zajednička zadaća širiti pozitivnu sliku o Hrvatskoj, poticati ulaganja i štititi položaj Hrvata jer tako promičemo Hrvatsku kao državu velikoga potencijala i vrijednih ljudi.