Poruke optimizma s Interlibera

„Kreativnost je pokretač inovativnosti i ključni čimbenik razvoja osobnih, profesionalnih, poduzetničkih i društvenih vještina“, stoji u knjizi Simone Goldstein Poduzetništvo u kreativnim industrijama. Među aktivnosti okupljene pod krovnim terminom „kreativnih industrija“, koje korijen imaju u kreativnosti, vještini i talentu, a radna mjesta i dobit kreiraju kroz generiranje i eksploataciju intelektualnog vlasništva ubraja se, prema definiciji Odjela za kulturu, medije i sport Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, uz arhitekturu, reklamu, di­zajn, obrte, scensku umjetnost, film, glazbu, televiziju i radio i izdavaštvo. Danas se upravo kreativne industrije drže jednim od najsnažnijih zamašnjaka novih svjetskih ekonomija, imaju izniman značaj u poticanju kulturne raznolikosti te pozitivno utječu na kulturu općenito, znanost, obrazovanje i razvoj civilnog društva. Zato bi zdravo, samoodrživo i likvidno izdavaštvo trebalo biti jedan od primarnih ciljeva, kako kulturne, tako i gospodarske politike.

Potpredsjednica MH Dubravka Oraić Tolić u izložbenom prostoru Matice hrvatske dočekuje državno izaslanstvo  / Snimio Davor Puklavec / PIXSELL

Godina 2017. obilježena je velikom krizom izdavaštva prouzročenom ponajprije slomom knjižarskog diva Algoritma MK pa je premijer Andrej Plenković, otvarajući jubilarno 40. izdanje Interlibera, s glavne pozornice tada poručio kako je „njegova vlada odgovorno i s pažnjom angažirana na razvoju poticajnih mjera koje će pomoći oporavku izdavaštva i nakladništva“. Stanje je već tada, ni pola godine od velikog sloma, ocijenio stabilnijim nego nekoliko mjeseci prije, a rast čitateljske publike istaknuo kao ključan element svake dugoročne strategije. 

Rijeke ljudi na Velesajmu

Dvije godine poslije, otvaranje 42. međunarodnoga sajma knjiga i učila, Interlibera, održano 12. studenoga na središnjoj pozornici Paviljona 6 Zagrebačkoga velesajma, proteklo je u znatno optimističnijem raspoloženju, uz pozitivno intonirane, ohrabrujuće poruke s pozornice. Pogledamo li brojke, razloga za optimizam itekako ima. U šest dana, od 12. do 17. studenoga, sajamska događanja i popratne programe, ove godine proširene na čak tri paviljona (uz tradicionalne Paviljone 5 i 6, za potrebe izlaganja otvoren je i Paviljon 7a) i Kongresni centar Zagrebačkoga velesajma, pohodilo je (prema procjeni organizatora) oko 130.000 posjetitelja, što znači da je broj posjetitelja ostao u razini prethodnih godina, no otvaranje novoga paviljona znači povećanje izložbenoga prostora za pet posto, dok se s ovogodišnjih 380 izlagača (iako nisu svi mogli biti zastupljeni na zasebnim štandovima) bilježi porast njihova sudjelovanja za 18 posto.

S tim pozitivnim pomacima u skladu bile su i poruke kojima je premijer Plenković otvorio ovogodišnji sajam. Parafrazirajući Krležinu misao kako je knjiga jedino što je čovjek do danas izumio u obranu svojega ljudskog dostojanstva izrazio je iskreno zadovoljstvo što na kulturni sektor sada, u trećoj godini mandata njegove vlade, odlazi jedan posto ukupnoga državnog proračuna, dok je na početku za njega izdvajano tek 0,56 posto. Govoreći o svim mjerama i aktivnostima poduzetima za poboljšanje položaja knjige i nakladništva, istaknuo je zajedničko djelovanje Ministarstva kulture, Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva kako bi se, osim povećanja likvidnosti i osiguranja opstanka kulturnoga sektora, stvorile i pozitivne mjere za opstanak tiskane knjige i prekid negativnoga trenda opadanja čitateljske publike te odvraćanja mladih od korištenja isključivo digitalnih formata i medija. „Interliber kao izraz gospodarske snage hrvatskih nakladnika i kreativne snage hrvatskih autora nastavit će učvršćivati njihove liderske pozicije. Knjiga se u klasičnom ili digitalnom, odnosno proširenom digitalnom obliku pokazala žilavom valutom koja nije izgubila korisnike unatoč strukturnim promjenama u njihovim komunikacijskim navikama“, zaključio je premijer otvarajući sajam. 

Stanje „na terenu“ ni ove godine nije demantiralo optimizam odaslan s velesajamske pozornice. Rijeke ljudi što su se slijevale na Velesajam povremeno su paralizirale prometno okljaštren Novi Zagreb, a paviljoni su, kao i svake godine, bili odveć tijesni za sve zainteresirane. Što to građane čija statistička većina godišnje pročita tek jednu knjigu privlači sajmu knjiga, upitat će se skeptici. Besplatan ulaz? Veliki prigodni popusti ili postavljanje Interlibera uoči božićnih blagdana pa mnogi posjet „najvećoj knjižari u Hrvatskoj“ koriste i za kupnju darova? Većina posjetitelja, vjerojatno, sve navedeno uzima u obzir prilikom planiranja posjeta, baš kao što se i nakladnici, pri organizaciji štandova, brinu o ravnomjernoj zastupljenosti starijih i novih naslova i ne skrivaju radost zbog rasprodajama oslobođenih skladišnih prostora i instant, medicinski rečeno booster-doze financijske injekcije. 

Novi roman poznate turske književnice

No ove se godine zapaža još jedan pozitivni pomak. „Primjećujemo sve veći broj informiranih, dobro pripremljenih i obaviještenih čitatelja koji prije sajma proučavaju popise noviteta što ih nakladnici pripremaju pa ciljano dolaze baš po te knjige. Taj nas pomak, naravno, veseli“, kazala je Nermina Husković, glavna urednica izdavačke kuće Hena com, među čijim se recentnim izdanjima našlo čak dvoje finalista ovogodišnje nagrade Booker – Orkestar manjina Chigozieja Obiome i 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu Elif Shafak. Odražavaju li se nominacije i osvajanja uglednih nagrada na prodaju pojedinih naslova? „Moram ustvrditi da nagrada Booker kod nas nema toliko značenje ni utjecaj da bi se čitatelji zbog nje odlučili na kupnju određenog naslova. Možda je najvidljivija Nobelova nagrada kao najvažnija i najdugovječnija. S Bookerom primjećujemo određene pomake, ali nedovoljne da bismo mogli reći da on sam prodaje knjigu.“ Njezinu tvrdnju o Nobelovoj nagradi potvrđuju i iz Frakture, čija su dva autora ove godine ovjenčana tim najvišim literarnim priznanjem. Nagrada je na police vratila Handkeove Strah golmana pred jedanaestercem i Don Juan (pripovijeda sam o sebi), a Knjige Jakubove Olge Tokarczuk četvrti su najprodavaniji naslov sajma. S druge strane, Nermina Husković ne skriva zadovoljstvo time što najnoviju knjigu Elif Shafak, kao i obje knjige ruske autorice Guzel Jahine, skorašnje gošće pulskoga sajma, može istaknuti među ovogodišnjim interliberskim hitovima. Njihova su djela, zaključila je, longseleri i samim time zahtijevaju veći nakladnički i marketinški angažman, no uporan se rad isplatio.

Prijevod Vitezovićeva epa u izdanju MH

Na longselere i bestselere možemo podijeliti ukupnost ovogodišnjih noviteta. Nakon velikoga uspjeha Napuljske tetralogije izdavačka kuća Profil objavila je Mučnu ljubav najpopularnije talijanske i najmisterioznije spisateljice današnjice, Elene Ferrante, autorice koja, ističe nakladnik, budi interes za talijansku književnost i pokazuje da i kvalitetno pismo može dosegnuti zvjezdani status. Među novitetima zanimljiv je i Bračni dnevnik jednog od najpoznatijih glazbenih parova, Clare i Roberta Schumanna, nov i vrijedan prinos biblioteci U prvom licu, a posebno valja istaknuti i način na koji su Školska knjiga i Lumen isprepleli fikciju i fakciju; ljetos objavljenu Caricu Romanovih, romansiranu biografiju Marije Fjodorovne iz pera C. W. Gortnera, nadopunili su povijesnim pregledom dinastije Romanovih 1613–1918. koju potpisuje S. S. Montefiore. 

Plodna izdavačka godina
Matice hrvatske

U dvostruko obljetničkoj Vijenčevoj godini Matica se hrvatska može podičiti iznimnom nakladničkom aktivnošću te kvalitativno i kvantitativno reprezentativnim sajamskim novitetima. Prije svega, valja izdvojiti novu knjigu akademika Viktora Žmegača, aktivnoga Vijenčeva kolumnista, Portreti gradova. Knjiga koja u sebi sadržava četiri kulturno-povijesne studije o urbanim središtima koja su ključno utjecala na izgradnju europske kulture, umjetnosti i civilizacije, uz Hrvatsku leksikografiju Marka Samardžije, jedina je među novim naslovima pronašla svoj put do ljestvice najprodavanijih knjiga sajma. Uz njih valja izdvojiti i kritičko izdanje latinskoga izvornika i hrvatski prijevod djela Pavla Rittera Vitezovića Dva stoljeća uplakane Hrvatske priređivača Zrinke Blažević i Bojana Marottija. Prvi je to prijevod s latinskoga na hrvatski epa čija je uloga u oblikovanju nacionalnog imaginarija u 19. stoljeću bila golema. Posebno je zanimljiv prijevod djela francuskoga kazališnog redatelja, glumca i kritičara Jean-­Luca Jeenera Kazalište na samrti za povratak kazalištu u čijem se središtu nalaze glumac i dramska riječ. 

No Interliber nije samo (ili barem ne bi trebao biti) prodajni, sajmišni prostor. Novoizabrani je predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Slavko Kozina u razgovoru uoči sajma istaknuo kako će naglasak biti postavljen i na programski dio. Rečeno je, djelomično, i ostvario jer Premium program pokrenut 2017. nastavljen je i ove godine, na galeriji Paviljona 5, s vrlo zanimljivim gostovanjima, poput onoga međunarodno priznata znanstvenika Igora Rudana, zanimljivim tribinama i okruglim stolovima, među kojima se posebno isticao okrugli stol o budućnosti elektroničke i zvučne knjige u hrvatskom kontekstu. No dok je Frankfurtski sajam knjiga ove godine svojim programom zvučnu knjigu postavio u središte, zagrebački su posjetitelji čitanje slušanjem mogli iskusiti samo ako im je oko, dok su do pucanja napregnutu plastiku vrećica odlagali u Knjižider, zalutalo na u zakutku postavljene probne postaje. Kvantitativno, popratnih je programskih sadržaja, u trajanju od oko 200 sati, bilo dovoljno. No kvalitativno? Prije svega, nedostaje marketinški aspekt, nema referentnoga mjesta na kojem bi se posjetitelji o događanjima mogli informirati, a onda, samim time, s događanja izostaje i publika pa, kao što ljutite učiteljice govore djeci, „pričamo sebi samima, a mi to već sve znamo“. Možemo li pomiriti tiskanu i elektroničku knjigu? Možemo li pomiriti prodajni i programski dio sajma? Možemo li…? Možemo. Samo moramo započeti odmah.