IZDVAJA Vanja BABIĆ

IVANA FRANKE U KABINETU GRAFIKE HAZU – Ivana Franke hrvatska je grafičarka i autorica ambijentalnih instalacija s međunarodnim referencijama. Njezine su osnovne preokupacije, pojednostavnjeno rečeno, propitivanje mogućnosti linijski i točkasto definiranih prostornih odnosa, kao i načini kako ih promatrač može percipirati. Ukratko, bavi se odnosima zbilje i privida, pri čemu psihologija opažanja ima itekako važnu ulogu. Iako se tijekom proteklih godina znala isticati spektakularnim ambijentima – domaći poznavaoci Ivanina rada zacijelo pamte njezinu izložbu u Umjetničkom paviljonu 2009. te predstavljanje Hrvatske na Bijenalu u Veneciji dvije godine prije – u Kabinetu grafike HAZU izlaže isključivo dvodimenzionalne radove malih i srednjih dimenzija.

Riječ je, zapravo, o prezentaciji Ivanine grafičke mape Ekstra dimenzije. Jeste li unutra ili vani? realiziranoj u tehnici laserske gravure te dodatnoj izložbi radova izvedenih uz pomoć digitalnog tiska. Izložba pridonosi dubljem uvidu u umjetničin rad te na dojmljivo rafiniran način pokazuje kako i neveliki dvodimenzionalni radovi mogu ostavljati monumentalan, ali i problematski dojam. Sve spomenuto preporuka je da ovih dana svakako navratite u Kabinet grafike HAZU.

JOVICA DROBNJAK U GALERIJI NA KATU KIC-a – Zagrebački fotograf Jovica Drobnjak tijekom svoje se karijere isticao snimanjem različitih motiva, ali vjerojatno najveću prepoznatljivost stekao je snimanjem gradskih grafita. Njegova najnovija izložba u prostoru za izlaganje fotografija nadasve prikladne Galerije na katu u sklopu zagrebačkog Kulturno-informativnog centra naslovljena je Zidovi mržnje. Nimalo slučajno.

Autor je, naime, snimao zagrebačke grafite posredovanjem kojih, u najmanju ruku neodgovorni, pojedinci iskazuju svoje neprimjerene i neprihvatljive stavove. U prvome su planu iznova, primjerice, komentari o ustašama i partizanima, crnima i crvenima, garnirani, dakako, pripadnim simbolima i likovima iz povijesti, koji bi u povijesti trebali i ostati. Takve žvrljotine nužno izazivaju ogorčenost i zabrinutost normalnih građana, nagrđujući grad kako etički tako i estetski. A ovako komprimirane u prostoru galerije u svojoj nakaradnosti djeluju još opasnije. Ipak, promatrano čisto formalno, fotografije su kvalitetne i sugestivne, rasterećene bilo kakva nepotrebna egzibicionizma. Izložbe poput Drobnjakove u ovom su nam trenutku itekako dobrodošle i potrebne. Nažalost.

CARAVAGGIO I BERNINI U BEČKOM KUNSTHISTORISCHES MUSEUMU – Pojava i razvoj baroka kao posljednjeg velikog europskog stila u likovnim je umjetnostima apsolutno nezamisliva bez slikara Michelangela Merisija da Caravaggia i nešto manje od tri desetljeća mlađega skulptora i arhitekta Giana Lorenza Berninija. Prvi je imao kratak, a drugi iznimno dug život, što znači da su skulptorova i arhitektova prva važna djela nastala kada slikar više nije bio među živima.

Na izložbi u Kunsthistorisches Museumu u Beču Caravaggiovim slikama pridružene su, dakle, Berninijeve skulpture, a predstavljeni su i radovi nekih drugih baroknih majstora iz kojih je vidljiv utjecaj što su ga dvojica talijanskih velikana izvršili na onodobna likovna zbivanja. Za one koji doista žele osjetiti, ali i razumjeti, duh baroka, napose talijanskog, Beč nije daleko.