Svjetionik slobode, znanja i zajedništva

„Nek’ bude svjetlo!“ – tim moćnim, slikovitim imperativom započinje pjesma koju je August Šenoa spjevao u slavu Josipa Jurja Strossmayera i objavio u časopisu Vienac od 19. listopada 1874. u povodu svečane inauguracije modernog Sveučilišta u Zagrebu, nazvana Kraljevsko sveučilište Franje Josipa I, s tada četiri sastavnice: Pravnim, Bogoslovnim, Filozofskim i Medicinskim fakultetom. Upravo je na poticaj biskupa Strossmayera 1861. Hrvatski sabor donio zakonsku osnovu za utemeljenje Sveučilišta, koje će postati stožernom visokoškolskom institucijom hrvatskog naroda, gdje će se izobrazba odvijati na hrvatskom jeziku – kako piše dalje u 42. broju Vijenca: „na jeziku na kom se zakoni utanačuju, na kom se u sudnici sudi, na kom se uprava zemlje obavlja, na kom se u crkvi Božje slovo propovijeda“. Prijelomni događaj za hrvatski narod koji je u Viencu proslavljen kao ostvarenje domoljubnoga sna – „da zavrijedimo pred svijetom ime i štovanje napredna naroda, koji si je vlastitim žuljevima podigao taj hram visokih znanosti“ – svoje povijesno utemeljenje vezuje uz datum 23. rujna 1669, kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu. To je na Saboru Hrvatskoga Kraljevstva prihvaćeno 3. studenoga 1671. pa tako suvremeno Sveučilište u Zagrebu godinu 1669. uzima kao godinu svojega nastanka, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta. Svoju 350. obljetnicu najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i jedno od starijih u Europi obilježilo čitavom akademskom godinom 2018/19, a vrhunac proslave bila je središnja svečana akademija održana u nedjelju, 3. studenoga, na sam Dan Sveučilišta, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović / Snimio Ivica Bitunjac, Foto studio IPIK

Čuvar hrvatskoga nacionalnog identiteta i europskih vrijednosti

Okupljene je uvodno pozdravio rektor Damir Boras. „Sveučilište u Zagrebu mijenjalo je tijekom svoje duge povijesti imena i ustroj, ali je bilo i ostalo, i bit će i ubuduće, stožerna hrvatska nacionalna institucija u području visokog obrazovanja, znanosti, kulture i umjetnosti, transfera tehnologija i znanja, društvenih djelatnosti, i čuvar hrvatskoga nacionalnog identiteta, hrvatskog jezika i europskih vrijednosti“, rekao je Boras. Sveučilište taj položaj prije svega zahvaljuje autonomiji koja je, kako je napomenuo, „osigurala da usprkos raznim povijesnim okolnostima ostvari kontinuitet i ostane najbolje hrvatsko sveučilište i jedno od najboljih u okružju“. „Sveučilište u Zagrebu uvijek je imalo snage i društvene svijesti da i u najtežim društvenim okolnostima ostane svjetionikom slobode, znanja, zajedništva, tolerancije i ljubavi prema domovini“, poručio je rektor. Danas se ono nalazi na Šangajskoj listi prema kvaliteti poučavanja među 300 najboljih sveučilišta svijeta, te na listi The Timesa među 300 najboljih po mogućnosti zapošljavanja završenih studenata. Boras je zahvalio svima koji su pridonijeli razvoju Sveučilišta, aktualnim predstavnicima državne i gradske vlasti na zalaganju, potpori i istinskome razumijevanju, svim znanstvenicima, nastavnicima, asistentima, dekanima, upravama fakulteta i akademija, kao i svim zaposlenicima, zatim studentima što su odabrali to sveučilište, a posebno, kako je naglasio, „vrhunskim istraživačima koji su objavljivali u znanstvenim časopisima Science i Nature, najzaslužnijima da se Sveučilište u Zagrebu nalazi na prestižnoj Šangajskoj listi, te našim inovatorima koji su ga učinili najnagrađivanijom ustanovom na međunarodnim sajmovima inovacija“.

Svečanu akademiju svojom nazočnošću uveličali su brojni predstavnici hrvatskog akademskog, društvenog, vjerskog, kulturnog te političkog života, među kojima i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Predsjednica Grabar Kitarović čestitala je Sveučilištu na „350 godina stvaranja vrijednosti“, istaknuvši kako je riječ o važnoj obljetnici koja služi kao potvrda hrvatskoga povijesnog identiteta te svjedoči da je „hrvatski prostor bio ne samo središte burnih povijesnih mijena, migracija i ratova nego i čvrsto središte kulturnog i znanstvenog djelovanja Hrvata“. Svako je sveučilište autonomno, ali niti jedno ne živi izvan društva i konteksta vremena, već dijeli njegove probleme nudeći konstruktivna rješenja, naglasila je predsjednica. „Sveučilišta ne smiju biti zatočena u institucionalnim bedemima iza kojih se ne vide društveni problemi i pitanja. Naprotiv, sveučilišta moraju biti živo vrelo stvaralačkog oplemenjivanja društva i oslonac razvoju države u svim njezinim funkcijama“, rekla je Kolinda Grabar Kitarović. Zahvalila je svima koji su „spremni dati profesionalni doprinos održanju digniteta znanstvene zajednice“ te Sveučilištu u Zagrebu svečano uručila Povelju RH za izniman doprinos poticanju izvrsnosti i jačanju društvene svijesti o važnosti znanja i znanosti u suvremenom društvu, razvoju akademskog dijaloga i ukupnog društvenog napretka.

Premijer Plenković ocijenio je kako je Sveučilište u Zagrebu „u punom smislu riječi alma mater hrvatskoga obrazovanja“. Njegova vlada, rekao je, posebno vodi računa o važnosti znanosti i visokog obrazovanja te će, s najavljenim povećanjem proračuna za znanost i obrazovanje u 2020. za dodatnih 1,3 milijarde kuna – na 18,6 milijardi kuna – ukupno povećanje sredstava u ovom mandatu vlade iznositi 34 posto. „Naš je cilj izgradnja sustava koji potiče izvrsnost, inovativnost i kreativnost“, rekao je premijer. Kao jedan od prioriteta budućnosti hrvatskoga visokog obrazovanja izdvojio je pridruživanje budućem europskom obrazovnom prostoru, koji bi, kako je naglasio, trebao postati stvarnost do 2025. godine. Izrazio je uvjerenje kako će i zagrebačko sveučilište prepoznati vrijednost inicijative Saveza europskih sveučilišta „za vlastitu modernizaciju, još veću otvorenost za suradnju s partnerima te za dalje napredovanje na ljestvici sveučilišta na europskoj i globalnoj razini“.

Životni učitelji

Sveučilištu je rođendan čestitao i potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Rei­ner. Posebno se osvrnuo na „dvije polarnosti modernog doba – dostupnost svih podataka te slijepa bespuća u koja nas ta dostupnost može odvesti“. „Današnji profesori nemaju više funkciju pukog prenošenja specifičnih znanja i vještina – danas, više no ikada, potrebni su nam životni učitelji, koji će pomoći mladoj osobi pronaći ispravan put“, upozorio je Reiner. Studentima je poželio budućnost koja će im omogućiti ostanak u domovini, gdje će nastavili svojim radom sudjelovati u stvaranju pozitivne klime u društvu, a onima koji su otišli u inozemstvo poželio je da se vrate obogaćeni novim saznanjima.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić osvrnuo se na „dugu i respektabilnu povijest Sveučilišta u Zagrebu“, naglasivši kako se ta ustanova nametnula kao generator znanstvenog, umjetničkog, gospodarskog i društvenog razvoja ne samo u Zagrebu nego u čitavoj Hrvatskoj. „U današnje vrijeme izazov sveučilišne djelatnosti ne sastoji se samo u obrazovanju i prenošenju znanja novim generacijama nego u pružanju poticaja mladim ljudima da se bore za pravedno društvo i brane slobodu misli i kritičnost uma te zagovaraju vrijednosti demokratske političke kulture“, rekao je gradonačelnik Bandić. Sveučilištu je čestitao 350. rođendan te mu poželio mnogo uspjeha u budućem radu, izrazivši uvjerenje kako će zagrebačko Sveučilište „i u budućnosti nesebično cijeniti znanje, pogled unaprijed i kritičnost misli“.

Na „350. obljetnici bogate povijesti vašeg i našeg sveučilišta“ Sveučilištu je čestitao i predsjednik Rektorskog zbora RH Nikša Burum, a svečanoj akademiji u KD Lisinskom uz brojne visoke uzvanike prisustvovao je i predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica.

Svečana akademija vrhunac je višednevnog programa obilježavanja 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu započeta u srijedu 30. listopada puštanjem u promet poštanske marke s motivom pročelja zgrade Sveučilišta na Trgu Republike Hrvatske, koju je Hrvatska pošta izdala u sto tisuća primjeraka. Marka, nominalne vrijednosti 3,60 kuna, idejno je rješenje Jane Žiljak Gršić, a prikazuje zdanje u kojemu se od 1882. nalazi sjedište rektorata, ispred kojeg se vide siluete profesora i studenata. Svečanom primanju prethodila je u nedjelju i svečana primopredaja zastave s kninske tvrđave, koju je gradonačelnik Knina Marko Jelić uručio rektoru Borasu te je svečano postavljena na zgradu Sveučilišta.

„Šta prude nama davna davor-djela, šta, na bojištu, da smo bili prvi? Šta krvav lovor povrh mrtva čela? Kad umnim djelom bjasmo samo crvi?“ piše ponosno Šenoa davne 1874. Od tada do danas na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je 225 tisuća ljudi, magistriralo više od dvadeset tisuća, a doktoriralo više od jedanaest tisuća. Povijesni događaj, u Viencu ushićeno proglašen „najdičnijom svetkovinom što su je velika srca vazda željkovala“, Sveučilište u Zagrebu danas je najveća i najvažnija hrvatska institucija u području visokog obrazovanja i znanosti, koja u svojem sastavu ima trideset fakulteta, tri umjetničke akademije i jedan sveučilišni odjel – Hrvatske studije, na kojima studira više od sedamdeset tisuća studenata. Njegovu ključnu ulogu važne pokretačke snage hrvatskoga društva najbolje opisuju Šenoini stihovi: „Sloboda duha prava je sloboda; u tome znaku spas je našeg roda, i junački će sharat vrieme piest; al istina će tvrda biti dovjek – ti poznaj sebe, pa ćeš biti čoviek; robovat ne ćeš, dok ti žive sviest!“