Šenoa u internetsko doba

„Ide vrijeme prođe rok, / Eto vraga skok na skok.” Dojmljivi su to stihovi povjestice Postolar i vrag Augusta Šenoe, čijim je uprizorenjem splitsko Gradsko kazalište mladih uspješno otvorilo kazališnu sezonu. Premijera je održana 25. listopada, a redatelj Siniša Novković, glumac toga kazališta, koji potpisuje i dramatizaciju i animaciju, i koji se u svome matičnom kazalištu dokazao domišljatim preradbama bajki (npr. Crvenkapice te  Ivice i Marice), i  ovaj se put odlučio na nesputano osuvremenjivanje teksta u kojemu se Šenoa koristio motivima iz narodne predaje. Djelo je krasila lakoća stiha, ritmičnost i duhovitost, a 1863, kad je napisano, smjeralo je čitatelje odgojiti i poučiti.

Redatelj Novković osuvremenio je važnu Šenoinu  povjesticu / Snimio Ivo Gubić

Priča je to o siromašnom postolaru, dobrom i plemenitom čovjeku koji se u neimaštini i muci što ne može priskrbiti obitelji dostojan život odlučuje u pomoć pozvati vraga. Nakon isteka sedmogodišnjega roka od te nesmotrene odluke, koja bi trebala rezultirati njegovim odlaskom u pakao, postolar bi morao nadmudriti vraga i poništiti zlokobni ugovor. Spasenje, ali i iskupljenje za predaju duše vragu  pružit će mu slučajni putnik, sin Božji, kojemu postolar nesebično pruža utočište. Hrvatska faustovska priča iz druge polovice 19. stoljeća na duhovit i dijaboličan način upozorit će čovjeka da svako „pregovaranje s vragom” mora doći na naplatu, ako se zlu ne odupremo živeći prave vrijednosti.

No kako tom porukom Šenoina djela doprijeti do današnje mlade internetske i mobitelske publike, kada su se društvene vrijednosti stubokom promijenile i kada caruje sofisticirani potrošački mentalitet? Novković se odlučio hrabro zakoračiti  u potpuno novu kazališnu igru, s novim  tekstom, likovima, odnosima i situacijama na granici komedije i horora, inzistirajući na činjenici da je svaki pregovor s vragom igra s vatrom i da povratka nema.

Šenoina fabula bila je tek potka na kojoj je Novković, osim jedine konstante, Vraga, uveo lik rastavljenoga postolara, njegova sina, vještoga manipulatora, sinovu zaručnicu, odrpanku Putnicu i dobroćudnu mušteriju Luciju. Posebnu draž dinamičnoj predstavi punoj obrata i vizualnih atrakcija daje autorov smisao za duhovitost i domišljatost pa je i nadmudrivanje s vragom dobilo suvremene oblike zamki – npr. zamrzavanje na zaslonu mobitela. Iako se u nekoliko navrata činilo da bi tekst mogao prijeći u banalnost, autorova je inventivnost osigurala  predstavi dojmljivost i šarm te prostor za razmišljanje. Za one koji će se ipak zapitati gdje je tu Šenoa, jer u predstavi likovi govore standardnim jezikom i lokalnim slengom, šteta je da se stih te omiljene epske pjesme čuo tek u nekoliko navrata.  

Uigranošću i energijom cijeli glumački tim pridonio je dojmu živahne predstave koja publici ne da predahnuti do dijaboličnog kraja. Uloga Vraga  Ani Gruici  Uglešić najbolja je u dosadašnjoj karijeri; glumački i  izgledom bespolne zloslutne spodobe te scenskim pokretom znalački je i vješto utjelovila taj lik. Mladi glumac Matija Grabić lik Postolara osmislio je solidno, ali odveć linearno za domišljatost toga „dosadnoga pozitivca“. Nada Kovačević lik je sina Božjeg tj. Putnika, odrpane neugledne starice s društvenih margina, odigrala s pravom mjerom, kao i Mia Vladović lik dobrodušne Lucije.

Karlo Barbir kao Sin, a posebice Tina Munivrana Novković kao Zaručnica, polaznici Dramskoga studija Gradskog kazališta mladih,  prava su glumačka osvježenja.

Uspješan dojam predstave upotpunili su glazba Tomislava Topića, kostimi Ankice Matijaš i svjetlosni efekti  Siniše Čovića. Valja izdvojiti furioznu scenu vražjega vatrenog bijesa. Scenografija Borisa Križanovića bila je primjereno staložena pozadina niza burnih događanja, sastavljena od bijelih naslaganih kutija te cipela svih vrsta, oblika i boja, osmišljena u suradnji s vukovarskom tvornicom Borovo. Simbolično i odmjereno podsjećanje na grad čija patnja i žrtva tijekom agresije na Hrvatsku u Domovinskome ratu izaziva naše nepodijeljeno suosjećanje bilo je mnogo više i dublje od pukoga kazališnog ili marketinškog poteza.