Povratak Terminatora

Podatak da je film Terminator 6: Mračna sudbina redatelja Tima Millera izravan nastavak filmova Jamesa Camerona Terminator (1984) i Terminator 2: Sudnji dan (1991) uvjetovao je činjenicu da se ostvarenja T3: Pobuna strojeva (Jonathan Mostow, 2003), T4: Spasenje (McG, 2009), T5: Genisys (Alan Taylor, 2015) kao i TV-serijal Kronike Sare Connor (2008–09) smatraju alternativnom kronologijom. Zanimljivo je da su tri potpisnika scenarija te čak pet potpisnika sinopsisa, među njima i sam James Cameron, koji je i izvršni producent. No ipak nije došlo do zbrke u scenarističkom temelju filma, zaplet i fabula su precizni, filmska dramaturgija svrhovito strukturirana, a karakteri dojmljivo predstavljeni.

Linda Hamilton i Arnold Schwarzenegger

Radnja je smještena u godinu 2020. u glavni grad Meksika, gdje pogibeljni Terminator iz budućnosti Rev-9 (Gabriel Luna) želi ubiti mladu Dani Ramos (Natalia Reyes) jer je bitna za održanje ljudskoga otpora u apokaliptičnim vremenima koja predstoje. Njezinu spasu pomaže tehnološki dorađena mlada žena Grace (Mackenzie Davis), zatim Sarah Connor (Linda Hamilton) te nakon polovice filma i kiborg T-800 (Arnold Schwarzenegger), koji uz nadimak Carl živi obiteljskim životom. Ako se prisjetimo da je Schwarzenegger glumio u trećem i petom dijelu filmskoga serijala, Hamiltonovoj je to prvo sudjelovanje nakon Sudnjega dana, a podosta je kritičara zapazilo da je upravo ta glumica, odnosno njezin lik, presudna u vitalnosti Terminatora.

Pritom je ritmično preklapanje narativnih segmenata bliske budućnosti s onom apokaliptičnom nakon godine 2042. A kako je na svršetku Sudnjega dana dokinuto buduće djelovanje pogibeljnoga Skyneta, u ovome filmu ulogu te tehnološke opasnosti preuzima Legion. Vođa otpora u budućnosti više nije sin Sare Connor John, kao u ranijim ostvarenjima, a već ekspozicija Mračne sudbine objašnjava zbog čega je tako. Poput hvaljenih prethodnika Jamesa Camerona, i Terminator 6: Mračna sudbina obilježavaju potjere antagonista za skupinom središnjih likova, neprestano kretanje te prostorni pomaci, ovoga puta od glavnoga grada Meksika, preko granice Meksika i SAD-a pa sve do američke savezne države Teksas. Izražena je dakle kinetičnost radnje, taj akcijsko-pustolovni znanstvenofantastični film dodiruje čak i obrasce filma ceste, a središnji se likovi – baš kao i u Cameronovim djelima – definiraju tijekom puta kroz suočavanje s pogibeljnom opasnosti i njezinim nadvladavanjem. Prvotne se suprotnosti likova moraju usuglasiti da bi se protivnik savladao, nužno je zajedništvo i kompaktnost, pa čak i samožrtvovanje za dobrobit opstanka Dani. Ta djevojka prolazi izrazite karakterne promjene. Na početku joj Rev-9 usmrti oca i brata, njezini su gubitništvo i bol izraženi, ali nakon toga postupno postaje zrelijom i sposobnijom za borbu. Ne treba zaboraviti da su u skupini središnjih likova čak tri ženska, što svjedoči ne samo o daljoj ženskoj društvenoj emancipaciji nego se i u povijesnom kontekstu povezuje s pradavnim matrijarhatom, a u mitskom se pasivni ženski princip pretvara u aktivni. Društveni kontekst prevlasti tehnologije nad ljudskim radom, kao i ilegalne imigracije Meksikanaca u SAD motivi su filma. Dok su se prva dva Terminatora odnosila prema strahu od zlouporabe napredne tehnologije, a Genisys se kritički postavio i prema suvremenim ovisnostima o tehnološkim napravama, Mračna sudbina percipira nesmiljeni i sveobuhvatni tehnološki nadzor nad ljudima, bilo da je riječ o dronovima koji prate migrante, bilo o nadzoru nad mobitelima.

Zahvaljujući eklektičnoj režiji Tima Millera, koji se proslavio dugometražnim prvijencem Deadpool (2016), dojmljivu snimateljskom radu Kena Senga, dinamičnoj montaži Juliana Clarkea i vrsnim tumačenjima glumačkoga postava, Terminator 6: Mračna sudbina najbolji je u serijalu nakon Cameronovih filmova, iako nije ni toliko inovativan, niti postiže toliko začudnosti i slojevitoga konteksta filma kao suvremenog mita poput Sudnjega dana. A je li posrijedi tek nastavak prethodnika ili početak nove trilogije, odlučit će tržišni učinak filma, ostvarenja koje ipak nije u sjeni prethodnika kako su to bila djela navedene alternativne kronologije.