IZDVAJA

Antologija hrvatskoga pjesništva – Preporučujem u listopadu objavljenu, dugoočekivanu antologiju hrvatskoga pjesništva naslovljenu Svjetlaci. Hrvatsko pjesništvo trećega poraća (1996–2019) akademika Tonka Maroevića. Pjesme pedesetero autora i autorica, od Vesne Parun, Irene Vrkljan i Vesne Krmpotić do Gorana Čolakhodžića, s dobnim razmakom od sedamdesetak godina, Maroević supostavlja služeći se isključivo „estetskim i eskpresivnim orijentirima“.

Ta bi knjiga, rasprostrta na 512 stranica, izdavača Hrvatskoga društva pisaca i urednika Ervina Jahića, kojoj posebnu vrijednost daje i crtež olovkom Josipa Vanište na naslovnici, trebala otvoriti nove prostore čitanja poezije u trenutku njezine sve slabije recepcije i biti snažnim poticajem za obzore metaforičnosti i metafizičnosti, višeznačja i mnogozvučja.

Nagrada za kratku priču – Kad književna nagrada ima pedeset i tri godine, 793 pristigle priče i nosi ime barda hrvatske književnosti Ranka Marinkovića, od nje se očekuju vrhunski dosezi. Nagrada za kratku priču Večernjega lista ove je godine donijela prvu nagradu Ivani Šojat, za priču Ponori, uz vrhunsko pripovijedanje i dodirivanje bolnih egzistencijalnih točaka, drugu nagradu Zoranu Malkoču za priču Plesač na krovu o ratnoj i „mirnoj“ stvarnosti i treću nagradu Luku Paljetku za priču Posebna sposobnost, harmsovski apsurdnu i rječoigrivu. Stručno povjerenstvo (Krešimir Nemec, Seid Serdarević, Denis Derk, Milena Zajović i Tomislav Sabljak, izbornik natječaja) trebalo je uzeti u obzir 47 objavljenih priča. Na svečanosti je bio i sin Ranka Marinkovića, odvjetnik Vinko Marinković.

Nagrada Booker – Ove su godine prestižnu književnu nagradu Booker dobile dvije književnice: Margaret Atwood i Bernardine Evaristo, podijelivši novčani iznos od 50.000 funti.

Margaret Atwood

U obrazloženju žirija (Peter Florence, Liz Calder, Xiaolu Guo, Afua Hirsch i Joanna MacGregor) navodi se da su oba romana „potpuno angažirana, oba su lingvistički inovativna, pustolovni su na različite načine. Tematiziraju svijet u kojem živimo i daju nam vrijedne uvide u njega te stvaraju likove s kojima se možemo poistovjetiti danas, ali i u budućnosti“.

Pročitavši obje knjige na izvornom, engleskom jeziku, uvjerila sam se kolika je razlika između kanadskoga i britansko-nigerijskoga kulturnoga kruga. Roman The Testaments Margaret Atwood, o sudbinama žena u posebnoj sredini, nastavak popularne Sluškinjine priče, predočljiv je i figurama kazivača i pisanja, a roman Girl, Woman, Other Bernardine Evaristo, ispripovijedan glasovima 12 različitih likova, većinom crnkinja, figurira i neobičnom interpunkcijom i igrom velikim i malim slovima. Kanađanka je već dobila Booker 2000. za roman The Blind Assassin, a britanska autorica očevih nigerijskih korijena postala je postala prva crna autorica koja je dobila tu nagradu.

Nagrađena kolumnistica Vijenca – Ljerka Car Matutinović, dugogodišnja suradnica i kolumnistica našega Vijenca, hrvatska književnica i prevoditeljica, dobitnica je Povelje Srebrne svirale „za ukupan prinos hrvatskoj književnosti, s posebnim naglaskom na izniman pjesnički opus i istaknuto mjesto u suvremenoj hrvatskoj lirici na hrvatskom književnom standardu i čakavskom dijalektu crikveničkoga kraja“. Nagrada Ogranka Matice hrvatske u Slavonskom Brodu i Ogranka Društva hrvatskih književnika slavonsko-baranjsko-srijemskih dodijeljena je u Spomen-domu Dragutina Tadijanovića u Slavonskom Brodu, u sklopu Tadijine jeseni, tj. obilježavanja 114. rođendana velikoga hrvatskog pjesnika Dragutina Tadijanovića (Rastušje, 1905–Zagreb, 2007). U okrilju iste manifestacije, na Tadijin rođendan, 4. studenoga nagradu Dragutin Tadijanović, koju dodjeljuje Zaklada Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti, dobio je hrvatski pjesnik Stanko Krnjić. Čestitamo dobitnicima!

Sajmovi i izložbe  – 25. Sa(n)jam knjige u Istri odvijat će se od 5. do 15. prosinca, a program je započeo već 5. studenoga izložbom Gradovi u tijeku, ovogodišnjim podnaslovnim sajamskim geslom. Autori Mauricio Ferlin, Tina Ivezić, Maja Kolar i Leonida Kovač zamislili su postav kao vizualno povezivanje sajamske teme o Gradovima u tijeku i promišljanje tijekova grada Pule. U središtu su fotografski motivi iz fundusa Zbirke starih razglednica i Zbirke fotografija, negativa i fotografske opreme Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. Orhan Pamuk, koji Pulu posjećuje nakon petnaest godina, sad i kao nobelovac, premijerno će predstaviti hrvatsko izdanje svoje knjige Istanbul na fotografijama: grad, sjećanja. U središtu će biti i Slavenski đardin – novi program pulskoga Sajma knjige i Foruma slavenskih kultura, usmjeren na književnosti i kulture nastale nakon pada željezne zavjese; ove godine to će biti ruska književnost. Svi knjigoljupci trebali bi, unatoč različitim mišljenjima i nedefiniranoj koncepciji, posjetiti i 42. međunarodni sajam knjiga Interliber, od 12. do 17. studenoga, koji na Zagrebačkom velesajmu „okuplja svijet izdavačkog i edukativnog stvaralaštva s najvećom ponudom knjiga na jednom mjestu promovirajući knjigu, znanje i znanost“. Ne propustite ni izložbu stećaka u Gliptoteci HAZU u Zagrebu otvorenu od 9. studenoga i autorski pečat Ivana Alduka i Magdalene Getaldić s naglaskom na Cisti Velikoj i Konavlima!