Zaslužni narodni učitelj

Ogranak Matice hrvatske u Garešnici objavio je 2018. pretisak knjige Mate Božičevića Od Garića do Ilove i Česme. Djelo je u izvorniku objavljeno 1938, što znači da je pretisak, na neki način, objavljen u čast osamdesete obljetnice prvotiska. Pokazalo se time, kako vrijedna djela, važna za lokalnu sredinu, ne gube na aktualnosti i jedan od važnih zadataka ogranaka Matice hrvatske jest takva djela obnoviti, odnosno vratiti ih u našu suvremenost.

Uvodnu riječ ovom pretisku napisala je Ruža Lenac-Brleković. U predgovoru ona ističe: „Knjiga je posvećena povijesti školstva i učiteljstva na garešničkom kotaru. Osim toga, ona obuhvaća i kratku povijest naselja na ovom području. Time je dobiven vrlo važan pregled povijesti koja će ponukati istraživače povijesti našega zavičaja na daljnje istraživanje. Među zainteresiranim za ovu povijest bila sam i ja sama, osim mojih prethodnika: Szabe, Ćuka, Grčevića, Ščrbašića.“

Izd. OMH u Garešnici, 2018.

Mato Božičević bio je učitelj u Velikoj Trnovitici i Garešnici. Poput mnogih učitelja svoga vremena i on je u zavičaju djelovao prosvjetiteljski. Poticao je proučavanje zavičajne povijesti, što je važno za čuvanje etničkog identiteta hrvatskog pučanstva. Potaknuo je i izlazak nekoliko knjiga o toj tematici.

U izvorniku pretiska Mato Božičević kao moto knjige preuzeo je riječi velikog hrvatskog učitelja i intelektualca Davorina Trstenjaka: „Velik, vrlo velik čovjek pravi narodni učitelj!“

U svome predgovoru Božičević je napisao riječi koje bi i danas trebale imati snagu: „Uzgajajući narod i mjesto nam je u narodu i njegovoj sudbini. Narodne težnje moraju biti i naše težnje, narodna bol treba i nas da boli, narodno veselje i nas treba da raduje. A sve naše misli, sav naš napor, sve naše djelovanje treba biti namijenjeno i opet samo našem narodu, njegovoj sreći i blagostanju. To je ‘credo’ narodnog učiteljstva.“

Knjigu Od Garića do Ilove i Česme autor je podijelio u poglavlja:

I. Teritorij garešničkog sreza (Općeniti prikaz sreza. Smještaj na zemljopisnoj karti, konfiguracija tla, komunikacije, općine i sela); II. Prošlost kraja koji zaprema garešnički srez; III. Stanovništvo sreza garešničkog (U nacionalnom, vjerskom, prosvjetnom i gospodarskom pogledu u pojedinim općinama sa prikazom, što se uzgaja na zemljištu koje zaprema općina); IV. Narodni običaji; V. Mjesta sreza garešničkog u kojima je škola (Općeniti pregled čitavih općina. Smještaj i prošlost mjesta. Prosvjetne prilike u mjestu. Učiteljstvo od osnutka škole. Stanovništvo. Higijenske prilike); VI. Tabelarni pregled sreza garešničkog.

Iz naslova i podnaslova vidljivo je s kolikom je pomnjom i širinom Božičević pristupio pisanju knjige. Listajući njezine stranice možemo se uvjeriti kako ona i danas može poslužiti ne samo kao uzor nego sada i kao povijesno vrelo za proučavanje školstva u sjevernom dijelu Moslavine. Zbog toga je dobro što je izdavač pretisak zaključio podacima o autoru. Pogovor je napisao autorov sin Srećko Božičević. On o ocu piše: „Prema iskazima njegovih poznanika on je zaista ‘svoj učiteljski i nastavnički rad shvaćao kao poziv, a ne kao službu’ koja se radi samo radi plaće i radnog mjesta.“

Mato Božičević rođen je 30. siječnja 1908. u Lipovcu na Lonji. Završio je renomiranu zagrebačku preparandiju. Godine 1926. objavio je u časopisu Omladina svoji prvi književni rad, Jovan Hranilović. Godine 1927. maturirao je. Često je premještan iz jednog mjesta u drugo. Godine 1939. izabran je za pravoga člana Hrvatskog pedagoško-književnog zbora u Zagrebu. Bio je politički djelatnik u stranci HSS. Od 1942. do 1945. radio je u Zagrebu. Godine 1945. premješten je u zagrebačku Dubravu, da bi uskoro bio protjeran u Split i Drniš. Tijekom boravka u Drnišu upisuje izvanredni studij pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon diplomiranja 1950. postavljen je za nastavnika na Učiteljskoj školi u Petrinji, a dvije godine poslije na Učiteljskoj školi u Zagrebu.

Spisateljskom djelatnošću bavio se od početka svoga učiteljskog poziva. Godine 1945. kažnjen je zabranom pet godine pisanja i objavljivanja. Godine 1963. premješten je na Pedagošku akademiju u Karlovcu, gdje ostaje raditi do umirovljenja 1966.

Za života Mato Božičević objavio je više od pet stotina bibliografskih jedinica, tiskanih u oko dvadeset različitih časopisa, pedagoško-metodskog i geografsko-popularnog usmjerenja. Umro je 6. kolovoza 1980. u bolnici na Lošinju.

Ogranak Matice hrvatske u Garešnici učinio je vrijedan napor objavivši knjigu marljivog i svestranog narodnog učitelja Mate Božinovića. Za povijest moslavačkog kraja ovo je djelo vrlo važno, tim više što o tom kraju sličnih radova nema mnogo.