Povijesne i suvremene naracije u ozračju višeglasja

Mediteranska mreža Međunarodnog PEN-a, koja se sastoji od PEN-centara mediteranskih zemalja i koja se od 10. do 13. listopada sastala u Zadru u povodu međunarodne konferencije u organizaciji Hrvatskoga PEN-a Migrantski glasovi – poetika dislokacije, donijela je, između ostalog, ove zaključke i preporuke.

Protestiramo zbog koncepta „ilegalnog migranta“. Nitko nije ilegalan samo zbog toga što migrira zbog neprilika u vlastitoj zemlji. Potraga za boljim životom nije ilegalna.
Mnoge mediteranske zemlje prošle su traumatske promjene karakterizirane masovnim odlascima povezanim s različitim formama netolerancije, rasizma, nasilja, zloupotrebe i društvene isključivosti pod maskom zaštite nacionalne ili ideološke homogenosti. Svi ljudi imaju pravo tražiti zaštitu od ratnih stradanja. Ilegalnost nije prirodno stanje – nametnuto je.
Svi smo nasljednici ljudi koji su migrirali iz jednog prostora u drugi. Mediteranski prostor povijesno je vezan uz migracijske odnose, a takav je i danas. Nasljeđe mediteranske kulture u konceptu je susreta s drugim, gdje prelaženje zemljopisnih ograničenja sadržava i otvaranje prostora dijalogu.

PEN zahtijeva odgovor na S.O.S! Tražimo od europskih vlada da poštuju zakon mora na Mediteranu. Protestiramo i protiv kriminalizacije nevladinih udruga i ostalih organizacija civilnog društva koje pomažu migrantima čiji su životi u opasnosti.

Sukladno međunarodnom zakonu mora kapetan ili zapovjednik broda pružiti pomoć onima kojima prijeti pogibelj na moru bez obzira na njihovu nacionalnost, status ili prilike zbog kojih su se našli u opasnosti. To je vjekovna pomorska tradicija kao što je i obaveza po međunarodnom zakonu. Suglasje s tom obavezom nužno je kako bi se održao integritet pomorskih službi za potragu i spašavanje.

Ljudi nisu roba. Konflikt kao proizvod konzumerističkoga kapitalizma ili političke propagande koja monopolizira kulturnu i intelektualnu produkciju u opreci su s vrijednostima humanizma. Problem globalističke centralizacije skriven je iza problema s migrantima koji je u većoj mjeri umjetno proizveden. Paradoksalna je sveprisutna zaštita slobodne trgovine, dok se istovremeno raznovrsnim preprekama otežava sloboda putovanja. Razmjena iskustva kroz susrete nužna je za slobodnu cirkulaciju ideja.

Smatramo nužnim ukazivati na problem različitih stupnjeva obrazovanja, različitih sistema obrazovanja i sociokulturnih pozadina koje se prepleću u kontekstu suvremenih migracija. Želimo ukazati na kompleksnost razumijevanja i interpretiranja povijesnih naracija u ozračju višeglasja. Namjera nam je otvarati prostor promjenama u obrazovanju na temelju kulturne otvorenosti i razvijanja sposobnosti kritičkog mišljenja. „Ljudske geografije” povezane s mediteranskim obalnim gradovima i različiti „lingvistički krajolici“ područja Mediterana u povijesti čine temu vrijednu spomena u suvremenim debatama o nacionalnim jezicima, regionalnim jezicima i dijalektima, ali i u debatama o migrantskim jezicima koji su kolektivno označili javni prostor Mediterana kakav je bio i kakav je danas. Želimo se konkretno angažirati nizom tematskih radionica, poput radionica prevođenja, pisanja, prenošenja vještina kritičkog mišljenja, književnih senzibilizacija, za migrante i za lokalnu populaciju.

Kontaktirat ćemo i različite inicijative kako bismo otvorili što više prostora različitim glasovima (primjerice inicijativa Euromed) i kako bi se razvijali sigurni prostori slobodnog umjetničkog izraza. Namjera nam je ukazivati na važnost poznavanja Drugog kroz stvarni kontakt i dijalog. Radit ćemo na izradi bibliografije knjiga o suvremenim, kao i povijesnim iskustvima migranata, s posebnim naglaskom na književna svjedočanstva, koristeći već razvijenu bazu našega međunarodnog partnera, Mreže gradova skloništa (The International City of Refuge Network – ICORN), koja broji više od sedamdeset gradova i već je dugo jedan od najvažnijih suradnika Međunarodnog PEN-a.

Prostor Mediterana uvijek je bio i ostat će prostor kulture susreta i razvoja humanističkih ideja, umjetnosti i pisane riječi. Vrijeme u kojem živimo uvelike je označeno nedostatkom globalne sigurnosti u Europi. Kako bilo, možemo se suočiti s onim dijelom globalne krize koja se temelji na strahu od Drugoga, mijenjajući koncept „mi nasuprot drugima“, s otvorenom dijaloškom dinamikom „ti i ja“ koja nije isključiva i koja se već pokazala mogućom u povijesnom kontekstu kulturnih razmjena i protoku pisane riječi na području Mediterana.

Tomica Bajsić

predsjednik Hrvatskoga PEN-a