Najveći kulturni projekt samostalne Hrvatske

Pripadnost povijesnom i kulturnom nasljeđu Europe grada Rijeke kao laboratorija europskih povijesnih mijena, prostora različitosti i razmjene ideja, u zajedničkom promišljanju kulturne i kreativne prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, temeljne su idejne okosnice programa Rijeka – Europska prijestolnica kulture (EPK) 2020, koje će tijekom iduće godine biti realizirane u sedam međuovisnih programskih pravaca objedinjenih umjetničkom strategijom. Vizija Rijeke u 2020. godini te strategije gradu je upravo donijela 1,5 milijuna eura vrijednu nagradu Europske komisije Melina Mercouri. Odluka o dodjeli nagrade, donesena u Galwayu u Irskoj, gradu koji u 2020. također nosi naslov Europske prijestolnice kulture, po riječima direktorice tvrtke Rijeka 2020. Emine Višnić, znači ne samo veliku čast i potvrdu dosadašnjega rada na projektu nego i ukupno priznanje svim uključenim partnerima, ustanovama, udrugama, institucijama i pojedincima te građanima koji u projektu aktivno sudjeluju i čine nagradu zajedničkim uspjehom.

„To je nagrada uspješnoj Rijeci, gradu koji je otvoren za suradnju i u kojem postoji zajedništvo na velikom projektu. Također, na simboličkoj razini, nagrada je potvrda da Rijeka nosi vrijednosti europskoga kulturnog kruga, i da u njega upisuje nove poruke za budućnost europske kulture“, rekla je Emina Višnić. Nagradni iznos postat će sastavni dio ukupnoga proračuna projekta EPK Rijeka 2020, nedvojbeno najvećega kulturnog projekta samostalne Hrvatske, planirane vrijednosti od ukupno 30,3 milijuna eura. Od toga je deset milijuna osigurano iz proračuna RH, 10,3 milijuna iz riječkoga gradskog proračuna, a ostala sredstva iz županije, EU-fondova, sponzora i ostalih izvora. Sve to realizira se djelovanjem tvrtke Rijeka 2020, kojoj je Emina Višnić na čelu, no projekt uključuje i sve riječke institucije, brojne organizacije i partnere, državna ministarstva, gradsku i županijsku upravu, kao i uprave niza gradova i općina. Direktorica ističe kako je suradnja s institucijama grada i države izvrsna, što pokazuje da je prepoznato kako je riječ o velikom kulturnom projektu ne samo lokalnog nego i nacionalnog i europskog značenja. „Uživamo veliku potporu. Iznadpolitičku, odnosno iznadstranačku. Stranačka politika i izvršna vlast u program se ne miješaju i nisu se miješale ni na koji način. Rijeka je grad koji ponosno može reći da je kultura u njemu slobodna i posve slobodno diše“, istaknula je.

Voda, rad i migracije

Svečani početak programa EPK Rijeka 2020. zakazan je za 1. veljače 2020. u riječkoj luci, nakon čega će Rijeka tijekom čitave godine nuditi brojna događanja za sve vrste publike. „Program je ambiciozan, ali takav i treba biti. Uključuje više od 250 projekata s više od 650 pojedinačnih događanja, s više od 250 partnera i velikim brojem umjetnika iz četrdesetak zemalja svijeta. Stotinjak dana prije početka programa sve se odvija po planu“, kaže Emina Višnić. Konceptualno je određen trima temama, a to su voda, rad i migracije, koje se vezuju uz identitet Rijeke, ali se promišljaju u širem europskom kontekstu. Međusobno se ispreplećući one stvaraju „Luku različitosti“, što je i službeni slogan čitavoga projekta.

Kao jednu od najsnažnijih programskih cjelina EPK Rijeka 2020. Emina Višnić izdvaja Doba moći, u čijoj je osnovi propitivanje samopoimanja grada. Nadahnuto Rijekom kao laboratorijem europske povijesti, Doba moći donosi bogat izvedbeni program koji, među ostalim, čine festival slavne europske kazališne skupine iz Bruxellesa Needcompany te audiovizualna instalacija Anakrono kupalište jednog od najvažnijih svjetskih autora suvremene glazbe Heinera Goebbelsa. U izložbenom programu izdvaja se izložba jednog od najpoznatijih riječkih i hrvatskih umjetnika Davida Maljkovića, koja se otvara 31. siječnja u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU). Dio je programa i obnova slavnoga broda Galeb, koji bi od prosinca 2020. trebao postati brod-muzej, „i jedinstvena kulturno-turistička atrakcija u svjetskim razmjerima“.

Automatizacijom kreativnog rada i novim oblicima rada koji iscrpljuju prirodne resurse na zemlji bavit će se programski pravac Dopolavoro (tal. nakon posla), čiju će središnju okosnicu činiti velika međunarodna izložba Usijano more, posvećena novim ekonomijama i novim oblicima rada povezanima s morem, koja se otvara 25. ožujka u Exportdrvu. S njom je povezan niz pojedinačnih izložbi, predstava i događaja, kao što su robotska opera ReCallas Medea, koncert benda Compressorhead sastavljena od robota, ili dvije atraktivne interaktivne robotičke instalacije američkog umjetnika Christiana Ristowa.

Kulturni program Dječja kuća u prvi plan stavlja kreativnost djece, a gradi se kroz festival dječje kreativnosti Tobogan, s nizom radionica i događanjima na otvorenom te programima nadahnutim profesorom Baltazarom. Programski pravac Kuhinje različitosti posvećen je migracijama i manjinama, neobičnim spojevima glazbe, kulinarstva, umjetnosti i aktivizma, a čine ga, među ostalim, festival svjetske glazbe i gastronomije Porto Etno (3–6. rujna), nogometno-kulturni projekt Jedan grad: jedan cilj (15. do 21. lipnja) te Festival europske kratke priče (FEKP) i Hay Festival s posebnim programom Europa 28 – Vizije budućnosti (31. svibnja–6. lipnja).

Programi u 27 susjedstava

Riječka prijestolnica kulture ne ostaje samo u granicama grada Rijeke, već se širi po cijeloj Primorsko-goranskoj županiji, u sklopu programskog pravca 27 susjedstava, koji, polazeći od ideje da 27 zemalja Europske Unije čini europsko susjedstvo Hrvatske, povezuje stanovnike 27 gradova i mjesta diljem županije sa susjedima u jednako toliko zemalja članica. Bogat program uključuje takve atrakcije kao što je posebno oblikovana Zvončarska simfonija u Čavlima ili petominutno radioamatersko povezivanje Turnić-Mlake s Međunarodnom svemirskom postajom (ISS) NASA-e.

Muzej na otvorenom, Lungomare Art, šesti programski pravac projekta, čini serija od jedanaest trajnih instalacija suvremene umjetnosti inspiriranih Kvarnerom, postavljenih na deset lokacija duž kvarnerske obale i na otocima, primjerice na ulazu u Brseč ili na planinarskoj stazi kod Lovranske Drage. Sedmi je programski pravac Slatko i slano, čije aktivnosti prate slatkovodni tok uz obale Rječine kroz grad sve do morske luke, a orijentirane su na osmišljavanje i aktiviranje nedovoljno iskorištena, a zanimljiva i atraktivna srca grada. U zoni u kojoj rijeka (slatko) susreće more (slano) u planu su različiti umjetnički i kulturni sadržaji i događanja. Neke od lokacija su hala Exportdrva, Riječki lukobran / Molo longo i Školjić. Bit će postavljene intervencije u prostoru, kao što je Bazen Delta arhitektonske grupe SKROZ, dok središnja, velika međunarodna tematska izložba Fiume fantastika istražuje povijest grada i regije u globalnom kontekstu.

Suočavanje s poviješću
i sadašnjošću

Kao vrijednosti na kojima se temelji programska koncepcija EPK Rijeke 2020. Emina Višnić izdvaja hrabrost, neobičnost, progresivnost i ambicioznost. „Nismo se libili otvoriti teme koje su Europi, ali i Rijeci, bolne. Hrabro smo ušli u suočavanje s poviješću i sadašnjošću. Također, u vrijeme u kojem Europa nema jasna određenja spram migrantske krize, mi smo otvorili temu migracija i šaljemo snažne poruke o nužnosti prihvaćanja različitosti“, istaknula je.

Za projekt je posebno važno njegovo trajno nasljeđe, a to su kulturne zgrade financirane europskim novcem, pa tako bivši industrijski kompleks tvornice Rikard Benčić trajno postaje riječki art kvart. Na tom se području trenutno obnavljaju tri zgrade industrijske baštine u kojima svoj novi dom nalaze Muzej Grada Rijeke, Gradska knjižnica i Dječja kuća namijenjena razvoju dječje kreativnosti, prva takve vrste u Hrvatskoj. Muzej moderne i suvremene umjetnosti u svoje je nove prostore već uselio, a otvoren je i obnovljen novi kulturni i informativni centar te mjesto okupljanja građana, kulturnih radnika i kreativaca, RiHub.

Planirajući ukupni godišnji program Rijeke prijestolnice kulture namjera je bila ponuditi Riječanima i njihovim gostima sadržaje u kojima će svatko moći pronaći dio koji ga zanima, pazeći pritom da se program ne „rastače u populizam“, a niti da ga se drži elitnim, napominje direktorica. Kroz kulturne sadržaje koji ujedno nude autentično iskustvo, grad Rijeka učvrstit će svoju poziciju turističkoga odredišta koje promovira suvremeniji, kvalitetniji i održiviji oblik turizma, u kojemu posjetitelji nisu tek bezlična masa, već privremeni sugrađani koji će se u gradu ugodno osjećati, koji će htjeti istraživati zanimljiva mjesta Kvarnera i Gorskog kotara i tamo susresti prave ljude i njihove živote te istinski doživjeti Grad Rijeku i uživati u specifičnostima regije. „Rijeka će nakon 2020. trajno ostati zabilježena na mapi europskih prijestolnica kulture i stajati uz bok gradovima čiji građani čitavu Europu osjećaju svojim domom“, ocjenjuje Emina Višnić. „Projekt Europske prijestolnice ostavit će za sobom konkretne rezultate za dalji kulturni, društveni i ekonomski razvoj grada i brojnih mjesta širom Županije. Prepoznatljivost Rijeke u europskim kulturno-društvenim krugovima samo je jedan od njih. Ukratko, Rijeka će nakon 2020. biti nov grad, s bogatim sadržajima, proširenim središtem i brojnim educiranim i iskusnim ljudima“, poručuje.