Legenda o kralju Arturu iz Podstrane

U Podstrani je 11. i 12. listopada održana Druga međunarodna konferencija Kralj Artur i Lucije Artorije Kast u Podstrani – od povijesnih tragova do turističke ikone. Skup je organizirao Ogranak MH u Podstrani uz znanstvenu potporu Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Ideja o vezi Lucija Artorija Kasta, rimskog vojskovođe, i legende o kralju Arturu poznata je već duže vrijeme. U ogradi crkvice svetog Martina u Podstrani dugo godina bila je uzidana monumentalna nadgrobna ploča Lucija Artorija Kasta, visokoga rimskog vojnog zapovjednika, na kojoj je zabilježena njegova iznimna vojna i administrativna karijera. Artorijevu vojnu karijeru tijekom koje je ratovao u Britaniji, kao i sličnost između obiteljskih imena Artorius i Artur pojedini istraživači povezali su s njegovim sudjelovanjem u stvaranju legende o kralju Arturu.

Sudionici konferencije i organizatori u Podstrani

Talijanski predavač Giuseppe Nicolini kod originalne ploče u crkvici Svetog Martina

O toj je temi u ožujku 2012. u Podstrani održan prvi znanstveni skup s naslovom Lucius Artorius Castus čimbenik u stvaranju mita o kralju Arturu i Podstrana u antici, nakon kojeg su OMH u Podstrani i Književni krug Split 2013. objavili zbornik radova. Nakon skupa, koji je rezultirao povećanim zanimanjem mještana i posjetitelja Podstrane za tu temu, općina Podstrana i lokalna turistička zajednica definirale su smjernice na temelju kojih bi se ta tema iskoristila kao destinacijska ikona koju je potrebno marketinški uobličiti kako bi turistima privlačna legenda postala dijelom turističkog imidža Podstrane. Stoga su ciljevi ovogodišnje konferencije bili analizirati i predstaviti mogućnosti turističke valorizacije legende o kralju Arturu kao prepoznatljive destinacijske ikone Podstrane te znanstveno elaborirati potencijal valorizacije arheološkog lokaliteta Sv. Martin u Podstrani, ali i drugih potencijalnih ikona tog područja u širu sveobuhvatnu priču.

Ugledni znanstvenici
iz pet zemalja

Na ovogodišnjoj konferenciji sudjelovali su predavači iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Italije, Rusije te Hrvatske. Prvi dan dominirale su povijesno-arheološke teme. Nakon što je profesor Neven Šerić s Ekonomskog fakulteta u Splitu iznio osnovnu ideju skupa – povezivanje povijesnih tema i legendi kao osnove za izbor destinacijskih ikona koje će se primarno koristiti u turističkoj promociji, ali i za osmišljavanje specijaliziranih turističkih proizvoda, Linda Malcor (SAD) kao jedna od pobornica veze Lucija Artorija Kasta i nastanka legende o kralju Arturu iznijela je svoja nove saznanja i tumačenja natpisa s Artorijeve nadgrobne ploče. Akademik Cambi, koji zastupa tezu kako je vrlo vjerojatno da je u Artorijevu mauzoleju mletački dužd Petar Tradonik potpisao povelju s knezom Mislavom da će plaćati godišnji danak za plovidbu hrvatskim morem, istaknuo je da u Podstrani postoje brojni drugi, dijelom i neotkriveni antički ostaci, koji bi se sveobuhvatnim istraživanjem mogli pronaći i turistički prezentirati. Jedan od njih važan je natpis o Juliusu Auzoniju, o kojem je akademik govorio na skupu.

Alessandro Faggiani predstavio je svoja istraživanja o rodu Artorija, koji su bili rimska porodica bliska rimskim carevima, a Antonio Trinchese iznio je svoj rad u kojem je analizirao titulu prepozita mizenske flote koju je Lucije Artorije Kast nosio sredinom svoje karijere. August Hunt iz SAD-a govorio je o svom istraživanju bitaka koje je slavni Artur vodio i njihovom geografskom smještanju u sjevernoj Engleskoj i Škotskoj, u područje na kojem je djelovao i Lucije Artorije Kast kao rimski namjesnik u Britaniji. Elmira Gutieva, Rusija, govorila je o povezanosti motiva iz arturijanskih legendi s motivima iz pripovijesti o Nartima te je uspoređujući nartske sage i legende o vitezovima okruglog stola zaključila kako se paralele između tih dviju narativnih tradicija teško mogu protumačiti kao rezultat neovisne kreativnosti i slučajne sličnosti. Prof. Anamarija Kurilić sa Sveučilišta u Zadru u svom je radu prikazala spoznaje o pečatima na uporabnim predmetima iz rimskoga razdoblja pronađenima na području Podstrane i okolice te na osnovi njihove analize pokušala unaprijediti poznavanje ekonomije toga kraja u rimsko doba. U radu prof. Ivane Jadrić Kučan i Ivane Banovac govorilo se o kultu rimskog carskog Genija i žrtveniku pronađenu u antičkom Oneji.

Multimedijalni muzeji

Drugi dan konferencije započeli su gosti iz Velike Britanije Chris Gidlow, odnosno Italije Lucia Cataldo i Giuseppe Nicolini. Oni su pokazali primjere kako se povijesne teme koriste u turističkoj ponudi u Britaniji i Italiji i zašto je kultura sve češći motiv dolaska turista. Lucija Cataldo istaknula je kako se muzeji moraju koristiti na način da ne budu samo priča o povijesti, već da tehnologiju i inovativne načine razmišljanja iskoristimo kako bi doživljaj posjetitelja bio jedinstven. Multimedijalna iskustva, interaktivne izložbe, digitalni storytelling, hologrami povijesnih ličnosti ili pak tradicionalni načini poput uključivanja ljudi u rekonstrukcije povijesnih događaja i ličnosti samo su neki primjeri. Nicolini smatra da su Grčka, Italija i Hrvatska dio mediteranskoga kruga kralja Artura, a saga o Arturu prilika je za sve te destinacije jer mistika, legende i mitovi privlače sve više i više turista.

Potom je slijedilo nekoliko predavanja mladih diplomanata s Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji su govorili o marketinško-ekonomskim aspektima korištenja povijesti u razvoju turizma. Marijana Jurišić i Ena Jurić u svojim radovima analizirale su dobru turističku praksu s primjerima i konceptima implementacije konkretnih priča i legendi u turističkoj praksi odabranih destinacija, a na osnovi kojih bi se mogli ponuditi prijedlozi primjereni općini Podstrana, primarno vezano uz turističku komercijalizaciju legende o kralju Arturu i njezinim poveznicama s Lucijem Artorijem Kastom. Dominik Metličić u sklopu svog izlaganja o grafičkom dizajnu marke turističke destinacije iznio je i konkretne primjere za Podstranu. Tomi Duvnjak govorio je o utjecaju asimetričnih informacija na privlačenje turista u destinaciju. Kako šume mogu biti temelj kreiranja turističkog proizvoda, govorio je Ivan Šarić u radu u kojem su sekundarnim istraživanjem analizirane inozemne prakse i valorizacija šuma u turističke svrhe u Hrvatskoj. Filipa Marušić iznijela je prijedlog modela upravljanja promocijom destinacije s kulturno-povijesnim resursima s obzirom na promjene trendova potražnje za kulturno-povijesnim turističkim sadržajima na globalnom turističkom tržištu uvjetovane smjenom generacija. U radu docenta Ivana Peronje s Pomorskog fakulteta u Splitu analizirana je dobra praksa logističkog upravljanja destinacijom u funkciji turističkog razvoja i rasta cjelogodišnjega dolaska turista.

Neispričane hrvatske priče

Kao završna točka skupa održan je okrugli stol s temom Korištenje povijesti u kreiranju imidža turističke destinacije. Moderirao je glavni urednik Poslovnog tjednika Vladimir Nišević, a sudjelovali su Tonči Glavina, državni tajnik u ministarstvu turizma, prof. Neven Šerić s Ekonomskog fakulteta u Splitu, Radoslav Bužančić iz Konzervatorskog odjela u Splitu, Zdravka Švenda, direktorica Turističke zajednice Podstrana te Darijo Radović, predsjednik Ogranka MH u Podstrani. Tom prigodom državni tajnik Tonči Glavina istaknuo je kako se i priča o kralju Arturu može iskoristiti u razvoju kulturnog turizma kao jednog od deset ključnih turističkih proizvoda koje ministarstvo razvija, kao kotačić koji treba istraživati i razvijati šire od Podstrane. S tim se složio i Neven Šerić, koji ističe da je važna inicijativa lokalne zajednice, koja u suradnji sa stručnjacima iz marketinga i turizma treba zajednički raditi na razvoju ovakvih priča. Radoslav Bužančić slaže se da je priča važna, a Hrvatska je u svijetu mlada i relativno nepoznata zemlja koja ima brojne neispričane priče, koje treba na jasan način predstaviti i to se može iskoristiti kao turistički proizvod. Predsjednik Ogranka MH u Podstrani kazao je da je cilj Ogranka kao kulturne udruge na lokalnoj razini dati inicijativu i pokrenuti događaje te vjeruje da su to ovom konferencijom i postigli.

Sudionici konferencije obišli su i povijesne lokalitete iskoristive u turističke svrhe – antičku Salonu te crkvicu svetog Martina u Podstrani, koje su im predstavili članovi OMH u Solinu i Udruge Artorius iz Podstrane.