Gradišćanski Hrvati za djecu Vukovara

Prva trećina listopada u Zagrebu bila je obilježena kulturom, vjerom i programima kojima su gradišćanski Hrvati ujedinili Hrvatsku u velikoj humanitarnoj akciji. Rezultati su nadmašili očekivanja.

Gradišćanski Hrvati, predvođeni mons. Egidijem Živkovićem, u Zagrebu su boravili od početka listopada. U crkvi sv. Ivana XXIII. pape, u zagrebačkoj Dubravi, mons. Živković blagoslovio je vitraje za koje su gradišćanski Hrvati prikupili pedeset tisuća eura, iako su i sami u potrebi.

Zbor gradišćanskih Hrvata sa čak 220 izvođača nastupio je u Lisinskom 13. listopada / Snimila TIMEA HORVAT / HRVATSKI GLASNIK

Živković se zalaže za bolju povezanost gradišćanskih Hrvata i njihovih „starih domovina“ – Hrvatske i BiH, zato se ponosi što je osnivač i zaštitnik međunarodne udruge Hrvat S.A.M., koja uključuje Hrvate iz Slovačke, Austrije i Mađarske. Jedna je od zadnjih aktivnosti te udruge sa Željezanskom biskupijom organizacija znanstvenog skupa Europa i kultura sjećanja održana 12. listopada u Nadbiskupskom pastoralnom institutu u Zagrebu. Biskup smatra da je jednodnevni međunarodni skup potaknuo teme koje pozivaju na promišljanje o europskoj kulturnoj raznolikosti i važnosti promicanja zajedničkih europskih vrijednosti. Naglasio je da je to prvi znanstveni projekt u Hrvatskoj koji organizira Gradišćansko društvo Hrvat S.A.M. „Vjerujem da će skup potaknuti na promišljanje kako se kultura sjećanja mora jasno suprotstaviti kulturi zaborava, jedino na taj način čuvamo naš europski identitet, pa onda i one kršćanske vrijednosti koje proizlaze iz njega, one su putokaz tko smo i što smo danas u Europi“, zaključuje Živković.

Na skupu su govorili znanstvenici i ugledne osobe iz javnog života iz Slovačke, Austrije, Mađarske, Italije, BiH i Hrvatske.

Fra Božidar Blažević: Pomozimo Vukovaru

Jedan od sudionika bio je i magistar teologije Božidar Blažević, franjevac Bosne Srebrene. Osnivač je i prvi predsjednik GD Hrvat S.A.M. u Zagrebu, danas je član kuratorija tog društva u Austriji, delegat Željezanske biskupije za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu i župnik šest župa u Austriji. Ponosan je što usto vodi i onu u Nikitschu ili Filežu. Kaže, „to je najveća gradišćanskohrvatska crkva, ovdje Hrvati u mjestu imaju svoj vrtić, osnovnu školu i dom umirovljenika, za koji se uvijek traži mjesto više, pa ga dobiju i Austrijanci“.

Biskup Egidije Živković

Fra Božidar Blažević

Mnogobrojna gradišćanskohrvatska mjesta imaju organiziran kulturni život, čuvaju se nošnje i folklorna baština, njeguje se pučka i crkvena pjesma. Dio tog nasljeđa predstavljen je 13. listopada na koncertu u Zagrebu u KD Vatroslava Lisinskog, koji je održao zbor gradišćanskih Hrvata Pax et Bonum sa čak 220 izvođača iz Slovačke, Austrije i Mađarske. U trima državama svaki zbor obilazio je i uvježbavao glazbenik Ivo Šeparović. „Zahtjevno je bilo ravnati orkestrom i zahvalni smo što su se na tim koncertnim daskama ujedinili zbor i istaknuti hrvatski glazbenici i što su u emotivnim interpretacijama zasjali, primjerice, Tereza Kesovija, Zorica Kondža, Jasna Zlokić, Zrinka Posavec i drugi – kaže Šeparović.

Ideja za koncert potekla je od biskupa Živkovića, koji je prošle godine predvodio misu u Vukovaru i tada rekao: „Bili smo petsto godina podijeljeni i odijeljeni jedni od drugih, to se pogoršalo u posljednjih pola stoljeća zbog željezne zavjese, no sad se hrvatski narod mora ponovno okupiti!“

Glazbenik Ivo Šeparović

Pijanistica Željka Caparin / Snimio Damir Špehar / PIXSELL

Voditelj projekta koncerta namijenjena prikupljanju sredstava za vukovarske dječje vrtiće zagrebačka je udruga gradišćanskih Hrvata Hrvat S.A.M., suorganizatori su po zakonu biskupija Željezno i GD Hrvat S.A.M. iz Željeznog. Fra Božidar Blažević uz urednicu i scenaristicu Lejdi Oreb s HRT-a ističe izvrstan odjek koncerta i humanitarne svrhe, za koju je zvalo više od četrdeset tisuća ljudi: „Akcija prikupljanja traje do kraja studenog i uplata se može izvršiti pozivom na broj 060 9004 ili na humanitarni račun IBAN HR 7623600001502564892.“ Župnik iz Fileža potiče: „Zovite i volite Vukovar!“

Naš bivši veleposlanik u Mađarskoj, aktualni ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić Radman, posjetio je sredinom rujna biskupa Živkovića, koji ga je upoznao s vjerskim životom gradišćanskih Hrvata. Istaknuo je planove za proslavu važnoga jubileja jer će Željezanska biskupija sljedeće godine obilježiti šezdeset godina postojanja. Živković, gradišćanski Hrvat u 18. koljenu, treći je biskup te biskupije sa 210.000 katolika, što je 76 posto stanovništva, ima 172 župe, od kojih 36 dvojezičnih.

Najstarija hrvatska enklava
u dijaspori

Gradišćanski Hrvati najstarija su hrvatska enklava u dijaspori, ta je nacionalna manjina raspršena u Mađarskoj, Austriji, Slovačkoj i Moravskoj i ostatak je naše dijaspore iz 16. stoljeća. Zajednica je nastala u doba velikih migracijskih valova uzrokovanih turskim osvajanjima. Nakon osnutka nove austrijske pokrajine Burgenland, na hrvatskom Gradišće, u njezinu je sastavu ostao pretežiti dio hrvatskoga stanovništva i prihvatili su novi etnonim, gradišćanski Hrvati.

Važnu ulogu u izgradnji njihova etničkog i kulturnog identiteta ima jezik manjine koja se razvijala daleko od matičnoga naroda i u suživotu s njemačkom i mađarskom etničkom većinom. Stoljećima se jezik gradišćanskih Hrvata razvija u relativno izoliranoj ruralnoj zajednici, na tradiciji crkvene propovijedi, molitvenikâ, evanđelistarâ, pjesmaricâ, narodnih prosvjećivanja i udruživanja i – kako je govorio akademik Petar Šimunović – „to je bio jezik u hladnjaku, očuvao je sve svoje posebnosti unatoč jakim utjecajima“.

Prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, u Austriji živi oko devedeset tisuća Hrvata. Hrvatske udruge u Austriji zainteresirane su za kulturne manifestacije kojima je cilj očuvanje tradicionalne pučke i sakralne glazbe, jezika i običaja krajeva iz kojih potječu. Neke od najvažnijih su: Austrijsko-hrvatska zajednica za kulturu i šport – Beč, AHKU ANNO 93 – Beč, HKD Napredak, Hrvatski svjetski kongres, Klub Zagreb i HKU Salzburg.

Jedno je od najaktivnijih hrvatskih društava KSP Zagreb, koje se bavi organiziranjem kulturnih događaja. U proteklih četrdeset godina ostvarili su mnogobrojne programe, a neki među njima na visokoj su izvedbenoj i umjetničkoj razini, poput Festivala hrvatske glazbe u Beču, koji predstavlja naše i strane umjetnike s hrvatskom i svjetskom glazbom svih žanrova i povijesnih razdoblja, a društvo je pomoglo u organizaciji nekih od njih. Ove se godine od 18. listopada do 5. studenog u organizaciji Kulturno informativnog centra iz Zagreba i pod dirigentskom palicom umjetničkog voditelja Josipa Nalisa održava petnaesti Festival hrvatske glazbe u Beču. Nalis kaže „da nije slučajno da je festival otvorila naša proslavljena operna umjetnica Katarina Livljanić sa svojim ansamblom Dialogos iz Pariza, jer ona je dugogodišnja istraživačica hrvatske glazbe od srednjega vijeka nadalje. I ostali su programi pomno odabrani, i izvedbeno i repertoarno. Na festivalu nastupaju pijanist Ivan Krpan, Zagrebački kvartet, koji slavi stotu obljetnicu postojanja, Zvjezdan Ružić Sextet i ruska violončelistica Anastasia Kobekina s našim pijanistom Lovrom Marušićem“, ističe Nalis i zahvaljuje na svesrdnoj pomoći Hrvatskog centra u Beču i Veleposlanstva RH u Austriji.

Ogranak Matice hrvatske u Beču

Matica hrvatska u domovini ima mnogobrojne ogranke, ali da se duh Matice proširio i u Austriji, dokazuje austrijski ogranak koji djeluje više od dvadeset godina i prema izboru kvalitetnih i raznovrsnih programa prepoznat je kao istaknuti nositelj kulturnog života Hrvata u toj zemlji. Od veljače ove godine na čelu Matice u Austriji pijanistica je Željka Caparin, Zagrepčanaka sa završenim poslijediplomskim studijem klavira i komorne glazbe u Beču te doktorskim studijima muzikologije i hrvatske kulture. Kaže: „Moj je rad prepoznat, dobitnica sam ugledne nagrade Večernjakova domovnica i dobila sam prestižnu titulu najpopularnije hrvatske glazbenice u inozemstvu. No ništa čovjek ne može sam, važni su suradnici.“ Tako joj u organizaciji edukativnih i kulturnih programa pomažu dugogodišnji istaknuti matičari poput Miroslava Cvara i Marije Kirchner. Cvar je zadovoljan što se velik broj mladih pristiglih Hrvata, prilično brzo afirmiranih u profesionalnom životu, rado uključuje u rad austrijske Matice, za koju ne postoje kriteriji za članstvo, važno je imati dobru volju i pomoći u aktivnostima. „To čovjek jednostavno osjeti, da je pozvan dati svoj doprinos“, zaključuje u optimističnom tonu. Ponosni su na četiri priredbe održane u sklopu Godine kulture Hrvatska–Austrija 2017.

Marija Kirchner aktivna je u organiziranju koncerata, skupova i brojnih predavanja tematski vezanih uz Hrvatsku i Austriju. „Primjerice u povodu 100. obljetnice smrti austrijskog slikara Gustava Klimta održano je predavanje Klimt i Rijeka. Gostovala je povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac i istaknula da se u riječkom HNK-u nalazi slika Gustava i Ernsta Klimta i Franza Matscha. Hrvatski restauratorski zavod ima plan njihove restauracije i prezentacije u sklopu manifestacije Rijeka – europska prijestolnica kulture 2020. Također, u bečkoj Galeriji Belvedere održavala se izložba Galerije Klovićevi dvori Izazovi moderne: Beč – Zagreb oko 1900. Bilo je zanimljivo vidjeti stilske i motivske podudarnosti u primjeru slikarstva, kiparstva, arhitekture i primijenjene umjetnosti austrijskih i hrvatskih umjetnika poput Vlaha Bukovca, Mate Celestina Medovića, Mencija Clementa Crnčića, koji su participirali u likovnome životu austrougarske prijestolnice.

Svi spomenuti projekti i inicijative pokazuju da Hrvati u Austriji čuvaju svoju hrvatsku kulturu i identitet, ali i održavaju veze s domovinom, kojoj i danas, kao i u vrijeme rata, nesebično pomažu. Hvala im.