35 godina Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU

U slavljeničkome duhu obilježena je 15. listopada u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije 35. obljetnica njezina Zavoda za lingvistička istraživanja. Proslavu je otvorio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, a pozdravnim su se govorima obratili i tajnik Razreda za filološke znanosti akademik Darko Novaković, voditelj Zavoda za lingvistička istraživanja akademik Goran Filipi, član Razreda za filološke znanosti akademik August Kovačec te znanstvena savjetnica Anja Nikolić-Hoyt, upraviteljica Zavoda.

Radni dio simpozija pod naslovom 35 godina lingvističkih istraživanja objedinio je niz raznovrsnih kraćih izlaganja u kojima su zavodski znanstvenici prikazali svoje znanstvene spoznaje i uspjehe te svu širinu djelatnosti koje Akademijin Zavod za lingvistička istraživanja sasvim sigurno pozicioniraju na mjesto neizostavna čimbenika u humanističkim istraživanjima, kako u zemlji, tako i u međunarodnome okružju. Uz brojne aktivnosti znanstvenikā u različitim formama popularizacije spoznajnih dostignuća, na skupu je naglašena i bogata izdavačka produkcija, budući da se upravo u Zavodu pripremaju tri respektabilne znanstvene publikacije (Filologija, Folia onomastica Croatica i Hrvatski dijalektološki zbornik).

U proteklih 35 godina plodnoga rada Zavod za lingvistička istraživanja HAZU profilirao se kao nezaobilazan akter u opisu hrvatskoga jezika, promicanju njegovih vrijednosti u širem, međunarodnom kontekstu te načelno u sveobuhvatnoj skrbi za nj. Zavodski znanstvenici angažirani su tako u proučavanju brojnih domena hrvatskoga jezika, na objema razinama podjednako ‒ i dijakronijskoj i sinkronijskoj. U Zavodu se poseban akcent stavlja na proučavanje i opis onih jezičnih sustava kojih vrijednost suvremena lingvistička strujanja zastupaju uglavnom samo deklarativno. Poglavito se to odnosi na opis hrvatskih neistraženih i slabo istraženih organskih govora, zaboravljenih povijesnih jezika s naglaskom na kajkavskome književnome jeziku, varijantnosti u supstandardnim varijetetima, posebice u frazeološkome fondu hrvatskoga jezika, prapočetaka hrvatskoga jezika, opis književnoga jezika s prijelaza prethodnih dvaju stoljeća i semantičke razine općenito te na proučavanje statusa nabrojanih subjekata u okviru hrvatskoga obrazovnoga sustava i cjelokupne hrvatske lingvistike.

Uzimajući u obzir usku sponu teorije i mrtvog slova na papiru, nepopustljiv napor jezikoslovaca Akademijina Zavoda, vidljiv iz brojnih zapaženih rezultata, zamašnjak je stoga snažnoga nastojanja da se svekoliko bogatstvo hrvatskoga jezika, kao najvažnija sastavnica hrvatskoga identiteta, očuva i u praksi, u burnome, izazovnome i nadasve neizvjesnu povijesnome trenutku 21. stoljeća. U tom smislu Zavod za lingvistička istraživanja već sada se, nakon osvrta na sve učinjeno, i uoči sljedećih velikih jubileja, može doživljavati kao autoritet u istraživanjima svih pojavnosti hrvatskoga jezika i svega što je tomu jeziku blisko.