Prve drame Ivana Kukuljevića Sakcinskog ugledale svjetlo dana

U Gradskoj vijećnici u Koprivnici predstavljena je 30. rujna u organizaciji OMH u Koprivnici i Državnog arhiva u Varaždinu knjiga Neobjavljene drame Ivana Kukuljevića Sakcinskog I. autorica Nade Bulić i Ivane Posedi. Sunakladnik je knjige OMH u Varaždinskim Toplicama, a ove je godine nagrađena Srebrenom poveljom MH.

Izd. Državni arhiv u Varaždinu
i OMH u Varaždinskim Toplicama

U uvodnom dijelu književne večeri istaknuta je zanimljiva kronološka činjenica kako se 2. listopada u Sisku obilježava 180. obljetnica praizvedbe (2. listopada 1839) prve kazališne predstave na štokavskom narječju hrvatskoga jezika Juran i Sofija ili Turci kod Siska, a koja je potom 10. lipnja 1840. izvedena u Zagrebu na Gornjem gradu u Stankovićevu kazalištu.

Ivan Kukuljević Sakcinski (1816–1889) bio je znameniti hrvatski povjesničar, političar i književnik svoga vremena, čiji sveukupan opus i znanstveno djelo imaju refleksije i na današnjicu.

Na samu početku knjige autorice donose temeljem svog istraživanja novu kronotaksnu biografsku činjenicu, a ta je da Kukuljević nije rođen u Varaždinu, kako se do danas navodi u brojnim leksikonima i enciklopedijama, već u obiteljskom dvorcu Jurkelinec nedaleko Varaždina. Knjiga je vrlo lijepo likovno uređena i opremljena brojnim faksimilima Kukuljevićeva rukopisa, grafičkim ilustracijama i tablicama.

O knjizi je prvo govorio književni kritičar Mario Kolar ocjenjujući kako je objava do sada nepoznatih drama Ivana Kukuljevića Sakcinskog dragocjen prinos poznavanju književnog opusa toga zaslužnog kulturnog djelatnika. Događaj je to koji mijenja njegovu književnu biografiju, i to ne samo s obzirom na to da su novopronađene drame prve koje je napisao pa s njima treba od sada započinjati govor o njegovu dramskom opusu, nego su i nastale na kajkavštini, koju ne povezujemo s Kukuljevićem, a od sada ćemo morati.

O istraživanju i nastanku knjige te njezinu značenju za hrvatsku povijest književnosti govorila je suautorica Nada Bulić s Odjela za klasičnu filologiju Sveučilišta u Zadru i istaknula kako bi valjalo razmišljati o vraćanju statusa kajkavštini kao standardnom jeziku te kako se ime Ivana Kukuljevića Sakcinskog neodvojivo veže uz početke profesionalizacije hrvatskoga kazališnog života, a s tim u vezi i uz napuštanje kajkavskog i uvođenje i afirmiranje štokavskoga kao novoga dramskog scenskog jezika.

Drama Beg Bele, pisana na kajkavskom, pravi je biser u ostavštini Ivana Kukuljevića Sakcinskog, s jedne strane kao svjedočanstvo o izgledu kajkavskoga u vrijeme nastanka drame, a s druge kao svjedočanstvo tehnike njegova stvaralačkog procesa. Usporedba s dramom Juran i Sofija i analiza problema s izvornosti te drame pokazala je da je Beg Bele gotovo godinu dana starija od Jurana i Sofije – koja prema tome evidentno nije Kukuljevićev prvi dramski uradak – što je u književno-povijesnom smislu pomaknulo početke Kukuljevićeva dramskog stvaralaštva na početak 1836, a u smislu tehnike rada pokazalo da je hrvatska povijesna drama 19. st. nastala i razvijala se u počecima kao prijevodna drama.

Završno izlaganje o knjizi imala je suautorica Ivana Posedi, voditeljica Arhivskog sabirnog centra u Koprivnici i doktorandica na Sveučilištu u Zadru, te istaknula kako su u knjizi uz uvodnu studiju objavljene dvije drame. Prva je, kao što je već rečeno, Beg Bele, a druga Nenadani sastanak. Drama Nenadani sastanak, dramatička crtica s pjevanjem u 1 činu bila je  izvedena, a za nju je Vatroslav Lisinski obradio četiri narodne popijevke. U knjizi se uz svaku transkribiranu stranicu drame nalazi i fotografija originalne stranice. Beg Bele je opremljen opširnim rječnikom, da bude dostupniji većem broju čitatelja, budući da je pisan kajkavskim i iz nešto je ranijeg razdoblja. Nenadani sastanak ima nešto manji rječnik, jer je iz novijeg razdoblja i pisan je štokavskim. Drame su transkribirane s minimalnim intervencijama, tako da mogu kao kvalitetan izvor poslužiti drugim znanstvenicima za daljnja istraživanja.

Knjiga Neobjavljene drame Ivana Kukuljevića Sakcinskog II. upravo je u tisku te je u planu nakladnika predstavljanje edicije obiju knjiga do kraja ove godine u Matici hrvatskoj u Zagrebu.