Posveta braniteljima grada na četiri rijeke

Nakon svečanoga otvaranja Muzeja Domovinskoga rata Karlovac – Turanj 5. srpnja, u razgovoru s ravnateljicom Hrvojkom Božić željeli smo saznati više o ideji, realizaciji i sadržaju vrijednoga projekta.

Možete li nam približiti razvoj ideje i kronologiju osnutka Muzeja Domovinskoga rata?

Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj dio je Gradskoga muzeja Karlovac. Osmišljen je kao vjeran prikaz života ljudi i događaja u vrijeme Domovinskog rata, od 1991. do 1995. godine, na širem karlovačkom području. Ideja je bila stvoriti mjesto posebnoga pijeteta te prepoznatljiv proizvod grada Karlovca i karlovačkog područja. Želja je da Muzej bude prepoznatljivo odredište u turističkoj ponudi grada Karlovca i Karlovačke županije. Prostor Križanić-Turnja Gradski muzej Karlovac preuzeo je 2007. s namjerom prezentacije Domovinskog rata na karlovačkom području. Temu Domovinskog rata predstavljamo stalnom izložbom Karlovac 1991–1995. u zgradi „Kalifornija“ te vanjskim postavom naoružanja i vojne tehnike.

Pažnju posjetitelja privlače borbeni zrakoplov MiG 21, kao i ostaci oborenog zrakoplova MiG-21bis / Snimio DENIS STOŠIĆ

Na stalnoj izložbi više je od 350 predmeta, može se razgledati i slušati više od 3,5 sati multimedije: filmova, glazbe, fotografija. Izbor je to iz bogata fundusa Odjela suvremene povijesti, koji ima ukupno više od 1880 predmeta organiziranih u sedam zbirki RazgovaraO Tomislav Šovagović

Komu je sve, u svrhu upoznavanja Domovinskoga rata, karlovačke i hrvatske novije prošlosti, namijenjen Muzej?

Muzejske sadržaje usmjerili smo na edukaciju različitih dobnih i motivacijskih skupina. Naglasak je na djeci školskog uzrasta i studentima, kojima želimo pružiti mogućnost učenja i istraživanja. Obraćamo se i s posebnim naglaskom hrvatskim braniteljima, a potom i organiziranim skupinama domaćih turista, individualnim posjetiteljima, inozemnim turistima, pružajući im mogućnost stjecanja znanja o suvremenoj hrvatskoj povijesti, nastanku Republike Hrvatske i Domovinskom ratu.

Koje su specifičnosti Turnja i posebnosti otvaranja muzeja upravo na tom mjestu?

Lokacija Turnja, udaljena svega četiri kilometra od središta grada, pokazala se idealnom za prezentaciju dijela vojne povijesti karlovačkog kraja, povijesno i memorijski slojevita, a istovremeno jasna i prihvatljiva. Bivši vojni kompleks Turanj smješten je na južnim prilazima Turnju, između državne ceste Karlovac – Slunj – Plitvice i rijeke Korane. U povijesti Turnja važan je nastanak karlovačke tvrđave, koja se podiže istodobno kao predstraža nove tvrđave i zaštita mostovima preko rijeka Korane i Mrežnice. Turanj je sve vrijeme imao vojnu namjenu ili je bio pod vojnom vlašću. Tako je prijeđen put od gradske predstraže, sjedišta krajiške kapetanije, do zidane manufakture za potrebe krajiške vojske za proizvodnju sukna i preradu kože, neko vrijeme tu je bila i matematička škola za odgoj časnika ogulinske i slunjske pukovnije. Do 1991. Turanj je koristila JNA za pozadinsku bazu, a tada ga preuzima Zbor narodne garde i Ministarstvo unutarnjih poslova. Tijekom Domovinskog rata, na samoj crti bojišnice, Turanj je postao simbol obrane grada Karlovca. Na Turnju su hrvatski branitelji zaustavili sve pokušaje zauzimanja grada, tu su vođeni brojni pregovori o uspostavljanju primirja, razmjenjivali se zarobljenici, prihvaćali izbjegli i prognani.

Ravnateljica muzeja Hrvojka Božić

Koji su bili najveći izazovi u vremenu do realizacije koncepta i postavljanja izložbe?

Vodeći projekt devet godina imala sam čast surađivati s brojnim ljudima. Muzejska struka i sudionici vremena zajedno su stvarali ovaj muzej, koji je u tom vremenu postao dio našeg života. Projekt je rezultat timskog rada velikog broja ljudi, koordinacije i uvažavanja najrazličitijih struka. Na tom izazovu uspješno su surađivali muzealci, povjesničari, arhitekti i dizajneri, kao i neposredni sudionici Domovinskog rata. Velik nam je izazov bio kako suvremene muzejske potrebe smjestiti u zadane, arhitektonski ograničene prostore, odnosno suvremenom rekonstrukcijom povijesne građevine zadovoljiti potrebe muzejske prezentacije Domovinskog rata karlovačkoga područja, pretvarajući i sam objekt u neku vrstu muzejskog predmeta. Projektni biro 2A predvidio je konzervaciju metodom “novo oko starog” rukovodeći se zaštitom i očuvanjem graditeljske baštine, omogućujući i kroz arhitekturu snažan doživljaj memorije. Rekonstrukcijom smo zgradu „obukli“ u prozirnu staklenu opnu, pri čemu su zatečeni oštećeni zidovi zadržali autentičan izgled preuzimajući na sebe simboličnu vrijednost svjedočanstva čitavoga procesa bezumna razaranja, a istovremeno su postali prostor za smještaj suvremene multimedijske izložbe.

Kako je zamišljena izložba i koliko je bilo zahtjevno prikupljati građu i predmete?

Osnovna ideja izložbe: grad i ljudi u Domovinskom ratu predstavljena je kroz šest tematskih cjelina, obuhvaćajući razdoblje između 1990. i 1995, a prostorno je obuhvatila područje grada Karlovca i bliže okolice. Izložba je zamišljena kao povratak u 1990-e, u ratni Karlovac, prikazuje obranu grada i svakodnevni život civila naglašavajući njihovu neodvojivu povezanost. Geostrateški i vojno-politički položaj Karlovca odredio je njegovu ulogu u Domovinskom ratu odredivši ga na zapadnu granicu „velike Srbije“, liniju Virovitica – Karlovac – Karlobag. Grad je napadan tijekom četiri godine, bojišnica se sve do 1995. nalazila u samu predgrađu, u prigradskom naselju Turanj upravo na mjestu nastanka današnjeg muzeja. Na stalnoj izložbi izloženo je više od 350 predmeta, može se razgledati i slušati više od 3,5 sati multimedije filmova, glazbe, fotografija. Izbor je to iz bogata fundusa Odjela suvremene povijesti, koji ima ukupno više od 1880 predmeta organiziranih u sedam zbirki. Većina predmeta prikupljena je donacijama (ukupno 25 donatora) te otkupima. Postav je posvećen svim Karlovčanima, braniteljima, njihovim obiteljima i civilima koji su branili i obranili svoj grad. Izložba je organizirana kao „živo tkivo“, koje ćemo s vremenom dopunjavati i mijenjati sa svrhom da postane središnje mjesto komemoracije, promocije vrijednosti i daljeg istraživanja naše nedavne povijesti. Na inicijativu udruga proisteklih iz Domovinskog rata u objektu se uređuje spomen-soba poginulim hrvatskim braniteljima. Projektirana je kao mjesto trajnoga pijeteta za poginule karlovačke branitelja. Valja istaknuti kako su projekt jednoglasno poduprli predstavnici karlovačkih braniteljskih udruga

Možete li čitatelje upoznati s najvažnijim postavkama, vozilima, predmetima?

Projektom muzeološke koncepcije postav stalne izložbe Karlovac 1991–1995. sastoji se, pored izložbe unutar zgrade „Kalifornija“, i od vanjskog postava koji prezentira borbenu tehniku. Glavnina izloženih predmeta donacija je HV-a.

Posebno bih istaknula tri vozila koja su nastala 1991, dok naši branitelji nisu imali vojna vozila te su improvizirali oklopna vozila za potrebe ZNG-a. Tako imamo na Turnju inženjerijsko antiterorističko oklopno vozilo „Straško“, izgrađeno u riječkom Torpedu, a osnova mu je podvožje rovokopača, zatim „Sokol“, improvizirani oklopni transporter kojem je osnova Zastava 640 oklopljena dvama slojevima čeličnog lima, kao i oklopni bojni kamion „Sv. Juraj“, čija je osnova kamion marke Tatra, a korišten je za prijevoz branitelja, ranjenika i dostavu u opkoljeno Topusko. Pažnju posjetitelja svakako privlači izloženi borbeni zrakoplov MiG 21, kao i ostaci zrakoplova MiG 21 bis, koji su oborili branitelji Saborskoga.

S kakvim su vam dojmovima pristupali uzvanici i posjetitelji nakon otvaranja?

Dojmovi su posjetitelja više nego pozitivni, što se može vidjeti iz Knjige dojmova, ali i iz poruka koje posjetitelji ostavljaju na našem Stablu mira, na kraju stalne izložbe. Vrlo su često posjeti i emotivni zbog prisjećanja na to razdoblje naše povijesti, posebno kod aktivnih sudionika prikazanih događaja. Posebno raduje interes mladih, koji pomno pregledavaju multimedijske sadržaje i često zapitkuju naše zaposlenike o prikazanim događajima. Udio domaćih i stranih gostiju je podjednak. Dolaze uglavnom obitelji. Čitav je postav dvojezičan, hrvatski i engleski, što omogućuje kvalitetno praćenje muzejskih sadržaja, a imamo i stručno vodstvo na engleskom jeziku.

Kako se nadopunjuju institucije kojima ravnate, Gradski muzej Karlovac i Muzej Domovinskoga rata Karlovac – Turanj?

Danas Gradski muzej Karlovac djeluje kao kompleksna muzejska ustanova na više lokacija, čuvajući i istražujući lokalnu kulturnu i prirodnu baštinu. Organizirani smo u sedam odjela: arheološki, povijesni, galerijski, kulturno-povijesni, prirodoslovni, etnografski i odjel suvremene povijesti. Imamo pedeset zbirki, a muzejski fundus broji više od 21.000 predmeta.

Muzej je osnovan 1904. odlukom tadašnjega Gradskog zastupstva. Danas je smješten u zgradi iz prve polovine 17. stoljeća, koju je dao izgraditi karlovački general Vuk Krsto Frankopan. To je najstariji sačuvani primjer barokne stambene arhitekture, uklopljen u karlovačku tvrđavu. Pored zgrade Muzeja na Strossmayerovu trgu, u kojoj se nalazi stalni postav u kojem je prezentiran vremenski raspon od najstarijih geoloških razdoblja do početka 20. stoljeća te predstavlja svojevrsni portret Karlovca i okolice, kronološki koncipiran, a organiziran na temelju izbora najnovijih predmeta, i spomenute važnosti lokacije Turnja.

Dio je Muzeja i galerija Vjekoslav Karas. Zbirke Galerijskog odjela sadržavaju djela, uglavnom, sabrana darivanjem suvremenih hrvatskih umjetnika koji su se karlovačkoj publici predstavili samostalnom izložbom u Karasu ili pak otkupima. Danas predstavljaju bogat izvor za istraživanje i prezentaciju likovnog života grada i umjetničkih opusa karlovačkih likovnih umjetnika, ali i za istraživanje i prezentaciju umjetnika važnih za nacionalnu baštinu. Našem je muzeju pored spomenutih lokacija na uporabu dan i dio Staroga grada Dubovca, gdje pored stalne izložbe u Branič-kuli organiziramo i povremene izložbe tijekom godine.