Najstariji izvandomovinski studij

Centar za hrvatske studije Sveučilišta Macquarie i Zaklada hrvatskih studija, u povodu 35. obljetnice Hrvatskih studija na Sveučilištu Macquarie, organizirali su Međunarodnu konferenciju koja je održana u Sydneyju, Australija, od 19. do 21. rujna. Teme konferencije bile su usmjerene na Hrvate iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i dijaspore te na hrvatski prostor u svim povijesnim razdobljima. Bila su predložena ova tematska područja o kojima se na konferenciji predavalo: jezik i jezikoslovlje, književnost i komparativna književnost, migracije i demografija, znanost, tehnologija i inovacije, povijest i arheologija, kulturni i interkulturni studiji, gospodarski razvoj i razvoj zajednice, društvena harmonija i globalna Hrvatska, umrežavanje i međunarodni dijalog, transnacionalizam i identitet, hrvatske jezične škole izvan Hrvatske, hrvatski folklor i Hrvatska kao sportska nacija.

Katedra za hrvatske studije u Sydneyju na čelu s Lukom Budakom (na slici)
djeluje u sklopu jednoga od najboljih svjetskih sveučilišta / Izvor jovismedia.com

Sveučilište Macquarie osnovano je prije više od pedeset godina. Macquarie njeguje inovativni i interdisciplinarni pristup te slovi kao progresivna institucija, i to lokalno i međunarodno. Svrstano među jedan posto sveučilišta u svijetu i s QS ocjenom od 5 zvjezdica, Macquarie se smatra jednim od najboljih svjetskih sveučilišta, iz kojeg izlaze vrlo traženi diplomanti. Sa snažnom tradicijom razmišljanja i učenja, domišljatosti i istraživanja, nastavlja rad na rješavanju važnih, globalnih pitanja za izgradnju pozitivne budućnosti za sve. Studentski kampus okuplja 40.000 studenata, koji se obrazuju za vrhunsku buduću karijeru te imaju pristup izvanrednim istraživačkim i inovacijskim mogućnostima s nekim od vodećih svjetskih kompanija. Upravo na tom uglednom sveučilištu djeluje katedra za hrvatske studije na čelu s profesorom Lukom Budakom.

Godine 1994. osnovan je Hrvatski studijski centar u sklopu Škole modernih jezika na Sveučilištu Macquarie. Nakon nekoliko reorganizacija unutar sveučilišta, Centar je sada dio Odjela za međunarodne studije. Pruža programe učenja hrvatskog jezika, kulture i povijesti na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Centar za hrvatske studije sklapa ugovor sa Sveučilištem Macquarie, Ministarstvom znanosti i obrazovanja RH i sa Zakladom hrvatskih studija. Temelj hrvatskih studija je jezično-književna i kulturno-povijesna dimenzija. Od sama početka djelovanja to je mjesto na kojem se njeguje, znanstveno istražuje i promiče hrvatski identitet. Centar također posjeduje opsežnu knjižnicu hrvatskih publikacija i knjiga, a pruža i arhivsku jedinicu za Zakladu hrvatskih studija (CSF; Croatian Studies Foundation). Bavi se akademskim istraživačkim i publikacijskim aktivnostima te podupire i organizira konferencije i simpozije. Samostalno je i u suradnji s institucijama u Hrvatskoj objavio dvadesetak knjiga u sklopu sveučilišnih projekata uz suradnju hrvatske zajednice u Australiji.

Zaklada hrvatskih studija (CSF), danas na čelu s Johnom Gavljakom, predsjednikom Zaklade, osnovana je u kolovozu 1984. kako bi financijski podupirala programe hrvatskih studija na Sveučilištu Macquarie. Uz aktivnosti prikupljanja sredstava, Zaklada organizira kulturne i znanstvene skupove radi promicanja znanja i razumijevanja hrvatske povijesti, jezika i kulture. Zakladu hrvatskih studija čini velik broj hrvatskih organizacija, klubova i institucija te članova diljem Australije.

Otvaranje konferencije održano je u svečanoj dvorani zgrade Australian Hearing Hub, koja se nalazi u sklopu kampusa Sveučilišta Macquarie. Službenu ceremoniju otvaranja vodila je Jasna Novak Milić, profesorica na hrvatskim studijima te članica Organizacijskog odbora konferencije. Ostali članovi odbora konferencije bili su: Luka Budak, Danijel Džino i Anthony Gurlica. Konferenciju je otvorio Luka Budak s izlaganjem o temi osnivanja i rada Centra za hrvatske studije u povodu 35. obljetnice njihova djelovanja. Sudionike je pozdravila Sanja Putica, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH, koja je s Ivanom Franić, pomoćnicom ministrice, bila predstavnica Ministarstva. Pozdravne riječi sudionicima je uputio i gospodin John Gavljak, predsjednik Zaklade hrvatskih studija. S posebnim riječima pohvale i priznanja radu profesorima i djelovanju Centra za hrvatske studije, sudionicima se obratio S. Bruce Dowton, prorektor Sveučilišta Macquarie. Na svečanoj ceremoniji otvaranja konferencije sudjelovao je i Ivica Glasnović, generalni konzul RH u Australiji sa sjedištem u Sydneyju. Te iste večeri održano je plenarno predavanje Diaspora Croatian in contact with other languages profesorice Diane Stolac i profesora Jima Hlavca. Nakon predavanja održane su tri promocije knjiga. Knjigu pod naslovom Mirisi i okusi međimurskog zavičaja u iseljeništvu, autorica Rebeke Mesarić Žabčić i Sonje Tošić Grlač, predstavili su Marijana Borić i Josip Lasić, knjigu pod naslovom Hrvatska na drugi pogled, urednice Sande Lucije Udier, također je predstavio Josip Lasić, a knjigu autorice Vande Babić Boka kotorska, zemlja svetaca i hrvatske kulture predstavio je Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Svečana večer završila je vokalnom izvedbom Hrvatskoga folklornog ansambla Vukovar. U predvorju svečane dvorane Sveučilišta Macquarie održana je izložba radova dvojice hrvatskih velikana, znanstvenika, Fausta Vrančića i Marina Getaldića u organizaciji HAZU.

U nedjelju, dan nakon službenoga zatvaranja konferencije, organizatori su, za sve one koji su još ostali u Sydneyju, organizirali nezaboravno krstarenje sydneyskom lukom uz večeru i čarobni pogled na svjetla grada i njegove ljepote. Neformalna druženja bila su prilika za upoznavanje s ljudima te za otvaranje i sklapanje novih suradnji i prijateljstava.

Hrvatski studiji na australskom kontinentu djeluju intenzivno i razgranato, stoga su pred njima vedre perspektive i uspješne godine rada.