IZDVAJA Miroslav GAŠPAROVIĆ

Albrecht Dürer u bečkoj Albertini – Bečka Albertina, koja je u ovom dijelu Europe prije gotovo dva desetljeća (2003) nakon temeljite i sveobuhvatne obnove krenula s megapopularnim izložbama, otvara sezonu senzacionalnom izložbom posvećenom najvećem sjevernjačkom njemačkom slikarskom renesansnom geniju – Albrechtu Düreru.

Sudbina slave tog, jednog od najvećih, među najvećim umjetnicima svih vremena, u posljednje je vrijeme malo potamnjela. Činjenica da Dürer nije imao sreću da se po njemu nazovu Nindža-kornjače, čime su bili počašćeni neki od renesansnih umjetnika, ukazivala je na činjenicu da je pomalo zaboravljen izvan kruga ljubitelja njemačke renesanse. Nekako je ostao po strani i u konkurenciji s impresionistima i postimpresionistima, baroknim genijima, Rembrandta i Caravaggia. Prezentacija u Albertini s dvjestotinjak njegovih radova zasigurno će promijeniti stvari. Vratiti ga u žarište interesa šire kulturne javnosti i na ono mjesto koje mu s pravom pripada, u umjetnički Hall of Fame.

Izložba je utemeljena na velikoj zbirci originalnih crteža, akvarela i grafika koje se i inače čuvaju u Albertini te na posudbi ključnih remek-djela iz Uffizija, Prada, Weimara... Osim toga izložba će biti zapamćena po reinterpretaciji dijelova njegova opusa. Na izložbi se donose nove postavke u razumijevanju Dürerova rada. Neke od najpoznatijih njegovih crteža, Ruke u molitvi, Zec, na primjer – koji su dosad bili smatrani skicama, odnosno pripremnim radovima za veće kompozicije – kustos Christof Metzger drži potpuno dovršenim i jedinstvenim radovima. Oni su bili izloženi u Dürerovu atelijeru da bi pokazali sve majstorovo umijeće crtanja i slikanja. Svojevrsni umjetnički tour de force za impresioniranje njegovih posjetitelja, baš kao što fasciniraju i nas danas.

Giorgio de Chiricho u Palazzu Reale u Milanu –  U Milanu, sjevernotalijanskoj i svjetskoj meki mode, netom se otvorila izložba Giorgia de Chiricha, jednog od najintrigantnijih slikara prve polovine i sredine dvadesetog stoljeća i utemeljitelja metafizičkog slikarstva. Kako i priliči tako veliku umjetniku i značajnom izlagačkom prostoru kakav je posljednjih godina milanski Palazzo Reale, na izložbi možemo vidjeti gotovo sve važne De Chirichove radove iz najvažnijih muzeja svijeta, Metropolitana u New Yorku, pariškog Centrea Georges Pompidou, londonskog Tate Modern i gotovo svih relevantnih talijanskih muzeja umjetnosti dvadesetog stoljeća. Po svemu sudeći riječ je o jedinstvenom pregledu opusa začudnog i jedinstvenog slikara čiji se utjecaj širi mnogo dalje od slikarstva pa njegove odjeke možemo prepoznati i u arhitekturi, poeziji, prozi, teatru. Davno je kritika zaključila da njegovo slikarstvo transponira doživljaj svijeta onkraj realnosti i da je upravo stoga toliko važno i danas.

Marina Abramović u kripti San Sepolcra u Milanu – Usputno, kad smo već u Milanu, treba napomenuti da Marina Abramović, zasigurno najslavnija umjetnica potekla iz ovih krajeva, uz netom otvorenu izložbu u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu ima barem jednako važnu izložbu – Extasy iz ciklusa Kuhinja. Hommage sv. Terezi u kripti San Sepolcra, jednom od najstarijih i nekad najsvetijih mjesta Milana. Riječ je o seriji od tri videa koji dokumentiraju njezine performanse održane 2009. u nekadašnjem samostanu La Laboral u Gijònu. Tim radovima Marina Abramović na specifičan je način odala počast jednoj od najvažnijih ličnosti katoličanstva.