Pisanjem i čitanjem do slobode

Ovogodišnji je, u Zagrebu sedmi zaredom, Festival svjetske književnosti, od 8. do 14. rujna, u Hrvatsku doveo niz istaknutih predstavnika europske i svjetske književnosti u spoju s hrvatskim piscima, nastojeći pokazati živost i život književne riječi unatoč krizama čitanja i školskih sustava u zemlji i svijetu.

Umjesto u dosadašnjem kinu Europa zagrebački su se programi odvijali najvećim dijelom u zgradi Hrvatskoga glazbenog zavoda u Gundulićevoj 6. U toj je zgradi bilo i scensko uprizorenje slavnog predavanja Miroslava Krleže 1930, i to pred prepunim auditorijem, kad je Jutarnji list javio da je Krležu slušalo više od osamsto Zagrepčana. Drugo predavanje, ono o hrvatskoj književnosti, Krleža je trebao održati 12. travnja 1933, ali ga je zabranila policija. Ovo, treće Krležino predavanje o hrvatskoj književnosti priredio je iz Krležine ostavštine krležolog Vlaho Bogišić, a Krležu je utjelovio glumac Ozren Grabarić, u režiji Aide Bukvić, uz klavirsku pratnju Mateja Meštrovića.

Programski direktor festivala Seid Serdarević i pisac Fernando Aramburu / Snimio Igor Kralj / PIXSELL

U fokusu je ovogodišnjega FSK-a bila književnost španjolskoga jezika. Osmoga rujna festival je otvorio Fernando Aramburu, a razgovor je bio usmjeren na njegov roman o Baskiji Patria, koji je osvojio niz španjolskih i europskih književnih nagrada i koji je preveden na više od trideset svjetskih jezika, a samo u Španjolskoj prodan je u više od milijun primjeraka. Mogli smo se susresti i s drugim autorima španjolskoga govornog područja: s jednim od najpopularnijih svjetskih geštaltera, Argentincem Jorgeom Bucayjem, s mladom zvijezdom svjetske književne scene Samantom Schweblin, sa u Hrvatskoj popularnom Laurom Restrepo, s pjesnikinjom Elenom Medel. U suradnji s hrvatskim centrom PEN-a na FSK došao je i katalonski pjesnik i aktivist Carles Torner, a mogli smo čuti i pjesnika Georgea Marija Angela Quintera.

FSK i PEN obilježili su i dvadeset godina platforme za promociju poezije Lyriklinea, uz sudjelovanje Thomasa Wohlfahrta, Christiane Lange, Jana Wagnera, Zvonka Makovića i Tomice Bajsića i uz uključivanje prostora Atelijera Meštrović.

U suradnji sa slovenskim književnim festivalom Vilenica i irskim međunarodnim književnim festivalom Cúirt iz Galwaya, europske prijestolnice kulture 2020, FSK je dobio potporu u okviru dvogodišnjega projekta suradnje koji podupire EACEA. Sa zagrebačkim MSU-om na rezidenciji za mlade pisce u program Read Me I am Yours došli su ukrajinski pisac Myroslav Laiuk i španjolska spisateljica Elena Medel.

Ove su godine bile iznimno posjećene i dobro pripremljene književne matineje za učenike srednjih škola, na kojima su gostovali Julijana Adamović, Jurica Pavičić i Nebojša Lujanović.

Osim tradicionalnih tribina Razotkrivanje, Dvostrukih portreta i programa Pisac i njegov čitatelj održano je i niz stručnih predavanja i rasprava, npr. predavanja o poljskom književniku Stanisławu Ignacyju Witkiewiczu, o ulozi Roberta Musila u europskoj književnosti, o Leonardu da Vinciju. Nisu izostali ni okrugli stolovi: Svijet bez zidova o tridesetogodišnjici pada Berlinskog zida, a u svjetlu najave gradnje Trumpova zida na granici s Meksikom, okrugli stol Uloga katedrale danas i sutra u povodu požara katedrale Nôtre-Dame u Parizu, razgovor s Wolframom Eilenbergerom, autorom jedne od najprodavanijih i najprevođenijih knjiga o filozofiji Vrijeme čarobnjaka, koja govori o četiri najveća filozofa prve polovice 20. stoljeća, Wittgensteinu, Benjaminu, Cassireru i Heideggeru.

Sve su programe vodili hrvatski pisci, kritičari, urednici, publicisti i novinari, a sva su događanja bila simultano prevođena. Organizirane su i izložbe: u Studiju Moderne galerije Josip Račić, u Galeriji Šira, u galeriji KIC-a, u HGZ-u.

Program festivala u Splitu, koji se u tom gradu održava četvrtu godinu, u dvorani središnjice Gradske knjižnice Marka Marulića, počeo je predstavljanjem romana hrvatske spisateljice Ivane Šojat Ezan, uz moderiranje Jasena Boke. Ezan („poziv na molitvu“) prikazuje naše krajeve pod osmanskom vlašću u 16. stoljeću. Temeljni je cilj romana poručiti čovjeku da nađe svoju mjeru i sagleda sebe – što bi bio temelj za sreću, rekla je spisateljica te najavila novi roman u kojemu će joj predmet istraživanja biti vještice u Osijeku 1748.

Pokušavajući izbjeći stereotipne i zastarjele podjele književnosti na mušku i žensku, na drugoj festivalskoj večeri voditeljica Ingrid Poljanić u ležernu razgovoru s uspješnim splitskim književnicama nove generacije Nadom Topić, Tanjom Mravak i Aleksandrom Kardum otkrila je neke dosad nepoznate detalje iz njihova profesionalnog i obiteljskog života. Na trećoj večeri predstavljen je roman čileanske autorice hrvatskih korijena Vesne Z. Mimica Labudovi crnog vrata. Moderatorica Ingrid Poljanić otkrila je da roman progovara o doseljavanju i mukotrpnom životu Hrvata u Ognjenoj zemlji.

Splitski program festivala završen je predstavljanjem jednog od najtalentiranijih pisaca u poslijeratnoj BiH Darka Cvijetića i njegova romana Schindlerov lift iz 2018.

Na ovogodišnjem FSK-u u Zagrebu i Splitu u organizaciji zaprešićke Frakture mogli smo slušati nastupe više od sto pisaca, književnih kritičara, znanstvenika, likovnih umjetnika i glazbenika s triju kontinenata, iz osamnaest zemalja. Među njima bili su i prvi dobitnik nagrade Man Booker iz SAD-a Paul Beatty, dobitnik talijanske književne nagrade Strega Nicola Lagioia, zvijezda austrijske književnosti Robert Menasse, legendarna Ljudmila Ulicka i brojni drugi. Od hrvatskih autora sudjelovali su Julijana Adamović, Jurica Pavičić, Olja Savičević Ivančević, Marina Vujičić, Nebojša Lujanović i mnogi drugi.

Festival, koji je programski direktor Seid Serdarević ocijenio najboljim dosad, zatvoren je gostovanjem francuske spisateljice mlađega naraštaja, marokanskoga podrijetla, „druge najmoćnije žene u Francuskoj“, dobitnice nagrade Goncourt Leĩle Slimani, koja je govorila o svojim romanima U vrtu čudovišta i Uspavanka, i koja je na kraju poslala poruku: „Slobodu vidim u pisanju.“