IZDVAJA Tomislav ČEGIR

ORSON WELLES

Na dan kalendarskoga početka jeseni kino Tuškanac je započelo s prikazivanjem retrospektive izvanrednoga redatelja i glumca Orsona Wellesa. Izrazito inovativan filmski autor unaprijedio je jezik sedme umjetnosti, napose bogatim tzv. baroknim stilom i širokim rasponom stilizacijskih postupaka, poput primjerice višeslojnim mizanscenom i dubinskom oštrinom čak i zadnjih planova. Njegov je prvijenac Građanin Kane (1941) više desetljeća bio ili jest na vrhu mnogih izbora za najbolji film uopće, a ni ostatak opusa ne zaostaje mnogo bilo da je riječ o Veličanstvenim Ambersonovima (1942), nizu adaptacija Shakespearovih djela (pr. Otelo, 1951), sklonosti kriminalističkom filmu (pr. Stranac, 1946 ili Dama iz Šangaja, 1947) kao i adaptaciji romana Franza Kafke (Proces, 1962). Izbor od deset filmova Orsona Wellesa jest i nov dokaz vitalnosti kina Tuškanac, koje neprestano poseže u riznicu svjetskoga i domaćega filma.

KUĆA MALE ZVIJEZDE

Na ovogodišnjem Sarajevskom filmskom festivalu prikazan je dugometražni igrani film Kuća Male Zvijezde autorice Slađane Lučić nastao u koprodukciji hrvatske producentske tvrtke Wolfgang & Dolly pod vodstvom Tamare Babun i Al Jazeera Balkans, a s financijskom potporom HAVC-a. Film je to o Nudžejmi Softić, koja je u kasnim dvadesetima potpuno promijenila život, otrčala prvi maraton, a zatim postala i triatlonka – prva koja se natječe pod hidžabom. Inspirativna priča potkrijepljena je i dojmljivim redateljskim rukopisom Slađane Lučić, snimateljskim radom Vjerana Hrpke, dinamičnom montažom Ane Štuline, funkcionalnom glazbom Merime Ključo te prije svega osobnošću junakinje ovoga više nego zanimljiva filma.

BORIS DMITROVIĆ (21. veljače 1951– 23. rujna 2019)

No prvog dana jeseni stigla je tužna vijest da je u 69. godini života preminuo vrsni hrvatski filmski producent Boris Dmitrović. Karijeru je započeo kao fotograf i novinar u tiskovinama za kulturu, u filmsku je produkciju prešao godine 1979, a 1980-e razdoblje su njegova stvaralačkog uzleta, jer je sudjelovao u nizu domaćih i stranih filmova i televizijskih serija, kao Sofijin izbor, Vjetrovi rata, Rat i sjećanja, Pad Italije. U 1990-im bilježimo djela poput Transatlantika, Polagane predaje ili Duha babe Ilonke, a svojim je angažmanom pomogao i da se dio Povrataka Jedia iz serijala Ratova zvijezda snimi u Hrvatskoj. Istaknut u radu HAVC-a, član domaćih i stranih filmskih udruga, ostavio je znatan trag u sedmoj umjetnosti u posljednjih četrdesetak godina.

U RALJAMA ŽVOTA

Dana 26. rujna u 21.10 sati na HRT 2 prikazuje se film Rajka Grlića U raljama života (1984). Nastao prema romanu Dubravke Ugrešić Štefica Cvek u raljama života (1981), taj je film usporedne, ali i nerazlučive priče dviju junakinja, osamljene Štefice (Vitomira Lončar) i redateljice Dunje (Gorica Popović), koja o njoj snima televizijsku seriju, progovorio ne samo o tadašnjem stanju socijalističke Jugoslavije već i o njezinim dubljim problemima. Prisjetimo li se da je Grlić u vrsnoj melodrami Samo jednom se ljubi (1981) kroz burnu ljubavnu vezu središnjih likova posegnuo za prošlošću druge Jugoslavije, sasvim je jasno da usprkos pitkosti žanra romantične komedije U raljama života nije ništa manje slojevit pa ni dojmljiv. Precizan osvrt prema žanru, društvu, razdoblju i karijeri Rajka Grlića.