Baština danas i sutra

Datum održavanja prve ovojesenske konferencije za medije Ministarstva kulture, 13. rujna, korelirao je s otvaranjem manifestacije Dani europske baštine što će se do kraja listopada održavati diljem zemlje.

Posebnost Dana europske baštine jest što kulturu i baštinu prikazuje i izvan centara moći, izvan velikih gradova i institucija za njihovu interpretaciju i izvodi ih na trgove i ulice manjih mjesta i gradova, postavlja ih (ili ostavlja) u njihovu prirodnom kontekstu. Usto, kazala je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, manifestacija je prošle godine bila izrazito važna zbog obilježavanja Europske godine baštine, a ove godine ima posebno značenje jer prethodi hrvatskom predsjedanju Europskom Unijom i provođenju projekta Rijeka – prijestolnica kulture. „Baština će“, ističe ministrica, „biti jedna od tema koje ćemo za našeg predsjedanja otvoriti i na europskoj razini, a posebno ćemo razgovarati o njezinoj održivosti, zaštiti i ugrozi u današnjem vremenu.“

Koordinatorica sektora Dani europske baštine 2019. Anuška Deranja Crnković istaknula je kvalitativnu i kvantitativnu raznolikost programa okupljenih pod krovnom temom Umjetnost i zabava: baština u središtu pozornosti. Osim središnjeg događanja na 23. međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi, istaknula je i obilazak maloga rimskog kazališta u Puli 27. rujna, Europski dan tvrđava, što će se od 27. do 29. rujna odvijati u Šibeniku te Obrnutu učionicu, na kojoj će učenici OŠ Đure Prejca iz Desinića učiteljima prezentirati znanje iz područja baštine i Escape room koji će se 29. rujna održati u Starom gradu Lukavcu.

Svim događanjima, i konvencionalnim i nekonvencionalnim, cilj je u razgovor o baštini uključiti što veći broj građana, a istu, inkluzivnu, notu imaju i na konferenciji predstavljene Preporuke za primjenu mjera energetske učinkovitosti na građevinskoj baštini. Preporuke što ih je donijela radna skupina čiji su članovi, osim predstavnika Ministarstva kulture, bili i predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, trebale bi služiti izgradnji partnerskog odnosa među svim sudionicima procesa. Preporuke bi trebale služiti i kao osuvremenjena legislativna potpora jer u obzir uzimaju danas goruća pitanja poput održivoga razvoja, zaštite okoliša, klimatskih promjena i održivog upravljanja svim resursima.

Posebno je to važno, istaknuto je, stoga što kulturna baština čini čak trinaest posto ukupnoga nacionalnog graditeljskog fonda, a zbog dosad prisutnih ograničenja patila su i stara gradska središta koja je pod tim teretom bilo nemoguće razvijati. Stoga, kako je istaknuo pomoćnik ministrice Davor Trupković, ove smjernice u obzir uzimaju sve osobitosti fonda na koji se odnose, a građevine ne dijele prema povijesnim razdobljima već prema sklopovima gdje se može povećati energetska učinkovitost.