Izdvaja VANJA BABIĆ

TRI IZLOŽBE U DOMU HDLU-a

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika katkad pretjera s izlagačkim ritmom u svojim galerijama, što onda rezultira ili produkcijskim problemima ili odveć kratkim trajanjem pojedinih izložbi za koje su umjetnici i kustosi uložili itekako velik trud. Ovaj put to, srećom, uglavnom nije slučaj, pa su samostalne izložbe skulptora Vitolda Košira Inverzija u Galeriji Bačva i fotografkinje Darije Jelinčić Escapes u Galeriji PM te skupna multimedijska tematska izložba Prostori krajolika u koncepciji Igora Lojnjaka i Domagoja Sušca u glavnoj Galeriji Prsten doista odlično organizirane i realizirane, uz napomenu da bi posljednja, zbog brojnosti zastupljenih autora, ipak zaslužila još barem dodatnih tjedan dana trajanja.

U svakom slučaju, Dom HDLU-a trenutno nudi tri posve različite, ali podjednako zanimljive izložbe u rasponu od ambijentalno osmišljenih Koširovih objekata/reljefa na tragu art-bruta, preko socijalno nadasve osviještenih fotografija Darije Jelinčić, pa sve do raznolike, ali i usredotočene koncepcijske izložbe s temom krajolika, na kojoj izlaže čak 24 suvremenih hrvatskih umjetnika i umjetnica.

JELENA LOVREC U GALERIJI KRANJČAR

U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar može se pogledati zanimljiva i osebujno osmišljena izložba mlade multimedijalne umjetnice Jelene Lovrec pod naslovom Izložba godine. Naslov ironizira marketinške strategije privlačenja pozornosti, ali i odražava stvarno stanje stvari. Autorica, naime, na određeni način doista izlaže čitavu jednu godinu, i to tako da je kroz prozor svoje spavaće sobe doslovno svakoga dana videokamerom bilježila izlazak sunca.

Riječ je o svojevrsnu audio-vizualnom dnevniku, pri čemu je svaka snimka zore popraćena bar-kodom koji posjetitelji svojim pametnim telefonom mogu skenirati te potom na njemu čuti umjetničin glas s kratkim dnevničkim opisom njezinih razmišljanja odnosno događaja konkretnoga dana. Izložba je realizirana kao nagrada koju Galerija Kranjčar dodjeljuje nekom autoru ili autorici za nastup na Salonu mladih.

MONOGRAFIJA POSVEĆENA LJERKI ŠIBENIK

Ovih dana iz tiska izlazi monografija Ljerke Šibenik, zasigurno jedne od najvažnijih, ali do sada, nažalost, i neshvatljivo zanemarenih hrvatskih vizualnih umjetnica druge polovice prošloga stoljeća.

Autor teksta u monografiji Jerko Denegri ponajbolji je poznavatelj hrvatske likovne scene spomenuta razdoblja, a njegovo pisanje, kao i uvijek, na pregledan, sustavan i interpretacijski lucidan način kontekstualizira stvaralaštvo autorice stasale u ozračju kasnoga modernizma šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada ona radikalno raskida s iluzionizmom slike te svoj izričaj obogaćuje trodimenzionalnim objektima i ambijentima. Ljerka Šibenik neizbrisiv je trag na likovnoj sceni ostavila i kao dugogodišnja voditeljica čuvene zagrebačke galerije Nova.