Vijenac 665 - 666

Matica hrvatska

IZ OGRANAKA


 

Čitluk

OMH u Čitluku u kolovozu je organizirao predstavljanje dviju knjiga. Knjiga Darka Utovca Petar Tutavac – hrvatski svitlenik s druge strane Atlantika, suizdanje OMH u Čitluku i OMH u Opuzenu, predstavljena je 1. kolovoza u Opuzenu. Utovac je šest godina istraživao život i djelo gotovo zaboravljenog Neretvanina Petra Tutavca, rođen je u slivanjskim Gradinama 1913. Do kraja Drugog svjetskog rata vrlo aktivno se bavio novinarstvom prateći teme iz doline Neretve.


Predstavljanje romana Darka Utovca

U početku mačekovac, 30-ih godina priključuje se ustaškom pokretu, a nakon rata odlazi u emigraciju gdje je bio vrlo aktivan. Petar je bio i jezikoslovac koji je napisao Poredbeni hrvatsko-srpski rječnik te početkom 70-ih Hrvatski pravopis u kojoj je zagovarao upotrebu ikavice umjesto ijekavice u književnom govoru. Argentina mu je dodijelila državno priznanje za rad na prevođenju sa španjolskog na hrvatski jezik. Knjigu su predstavili Stjepan Šešelj, Domagoj Vidović, Andrija Stojić, Miroslav Vidović i autor. Knjigu Mate Grbavca Zemlja Hercegova predstavili su Valerija Ćorić, radijska novinarka (Radio Herceg Bosna), prof. Ivan Pavlović, bivši dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Andrija Stojić 3. kolovoza u Ljubuškom. (Andrija Stojić)

Dubrovnik

Matičinu ogranku u Dubrovniku 27. kolovoza došli su u posjet polaznici 48. seminara Zagrebačke slavističke škole. Seminari Zagrebačke slavističke škole nižu se u Dubrovniku u kontinuitetu svake godine već punih dvadeset godina, iako su se slavisti i u razdoblju prije 1999. povremeno, u okviru te škole i njezinih radionica, okupljali u Dubrovniku.


Posjet polaznika Zagrebačke slavističke škole OMH u Dubrovniku

Ove godine sabrali su se uz prigodni temat: Emocije u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. U skladu s Matičinom povijesnom ulogom u hrvatskom narodu, koja knjigom već više od 175 godina čuva, promiče i rasprostranjuje hrvatski kulturni identitet uz brigu o hrvatskom jeziku, o nacionalnoj književnosti, prosvjeti i kulturi, predsjedništvo OMH Dubrovnik svakoga od polaznika seminara, kao i njihove nazočne profesore, nagradilo je knjigama u izdanju OMH u Dubrovniku. Polaznicima i njihovim nastavnicima (ukupno ih je sedamdeset), koji su posve ispunili tijesne prostore Ogranka, predsjednica Slavica Stojan zahvalila je na toj odanosti hrvatskom jeziku, hrvatskoj književnosti i hrvatskoj kulturnoj tradiciji u vrijeme kad se po sveučilištima u svijetu gase studiji slavistike. Naglasila je da MH ne mijenja svoju ulogu u svom narodu ni u današnjim povijesnim okolnostima samostalne hrvatske države, nego je samo prilagođuje izazovima novih vremena i novim razvojnim procesima, potiče na moralnu obnovu i neprekidnu kulturu podsjećanja. (Ana Rajić)

Grude

Sedamdesetak umjetničkih djela naslikali su hrvatski umjetnici na III. humanitarnoj Likovnoj koloniji u čast Zvonku Bušiću Taiku Zvonko Bušić Taik –32-godišnji uznički san o slobodnoj Domovini Hrvatskoj, koja se održavala u Taikovoj rodnoj Gorici u Hercegovini od 28. do 31. kolovoza. Koloniju su treću godinu zaredom organizirali Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica – Sovići i OMH u Grudama.

U staroj crkvi u Gorici jedinstvenu Večer domoljublja 28. kolovoza  svečano je otvorio ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Županije zapadnohercegovačke Mladen Begić. To je učinio u ime Ministarstva hrvatskih branitelja RH i Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Županije zapadnohercegovačke, u ime ministra Tome Medveda i u svoje osobno ime. Oni su pokrovitelji likovnih kolonija koje se održavaju u Gorici. Na ovogodišnjoj koloniji sudjelovao je trideset umjetnika, a njezin je voditelj profesor Antun Boris Švaljek, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu. Osim Mladena Begića i profesora Švaljeka, riječi dobrodošlice uputili su i Julienne Bušić i načelnik općine Grude Ljubo Grizelj. Kantautorica Lidija Bajuk svojim je repertoarom domoljubnih pjesama sve oduševila. Program je vodila prof. Mirjana Vlašić Mima. (Mario Bušić)

Hvar

U punom vrtu renesansnoga ljetnikovca pjesnika Hanibala Lucića u Hvaru 23. kolovoza OMH u Hvaru priredio je predstavljanje zbirke pjesama poznatog arheologa, znanstvenika i kulturologa Marina Zaninovića: Hrid u moru Hvar, koje je i izdavač. Pozdravne riječi uputili su ravnateljica Muzeja hvarske baštine Nives Tomasović, gradonačelnik Grada Hvara Rikard Novak te predsjednik OMH u Hvaru Kuzma Kovačić. Zbirku je predstavio akademik Tonko Maroević, ujedno pisac pogovora Iskopani stihovi – pokidani listovi. Dinko Lupi bas-vokalom, klavirist Tomislav Veršić i gitarist Mario Dulčić glazbenim su prilogom uveličali predstavljanje knjige. (Neva Bracanović)

Koprivnica

U suorganizaciji OMH u Koprivnici i udruge Galovićev dom održana je 20. srpnja u Peterancu na etnoimanju obitelji Betlehem, u rodnom selu književnika Frana Galovića, manifestacija Galovićevo leto, koja je bila u znaku dviju obljetnica – 132. rođenja Frana Galovića i 80. rođenja Paje Kanižaja. Drugo je to ovogodišnje okupljanje koje se odvija u spomen na ciklus Pramalet – Leto – Jesen – Zima iz Galovićeve antologijske kajkavske zbirke Z mojih bregov. U programu nastupili su podravski majstor cimbula Andrija Maronić, uglazbljenim pjesmama Galovića i Kanižaja duet Bemian, pjevačice narodnih pjesama Katica Požgaj i Zlatica Međimorec, pjesničkim interpretacijama Marija Hegedušić, Ivan Picer, Monika Picer i Barbara Vukotić, Ivana Betlehem, Draženka Bakšaj i Krešimir Blažek te članovi glumačke družine Keršneri iz Ludbrega. Pozdravnu riječ uputila je vijećnica Općine Peteranec Brigita Benjak. U zahvalu za pokretanje s OMH u Koprivnici najvažnije identitetske i književne manifestacije Podravine – manifestacije Galovićeva jesen 1994. dodijeljeno je njezinu prvom organizatoru, ondašnjem direktoru knjižnice i čitaonice u Koprivnici Josipu Blažeku, šestoknjižje Sabranih djela Frana Galovića. (Dražen Ernečić)

Kutina

Članovi Hrvatskog kulturnog centra iz Slovačke od 23. do 25. kolovoza bili su gosti OMH u Kutini. Potvrdili su nastavak regionalne međunarodne kulturne suradnje udruga Hrvata u Slovačkoj (okolica Bratislave) i hrvatskih Slovaka (Sisačko-moslavačka županija). Povelja je prije deset godina potpisana u Bratislavi poticajem Ogranka Matice slovačke iz Lipovljana i OMH u Kutini.


Gostovanje članova Hrvatskoga kulturnog centra iz Slovačke

Ove jubilarne suradničke godine tridesetak članova iz Hrvatskog Jandrofa, Cunova i Novog Sela (Tamburaški orkestar Konjic i Folklorno društvo Ljuljanka) nastupilo je 24. kolovoza na Lipovljanskim susretima. U Kutini, u Galeriji Muzeja Moslavine, razgledali su izložbu Baština okom umjetnika s temom folklornog stvaralaštva etnologinje Slavice Moslavac. Na dosadašnje susrete podsjetio je trenutak kada je goste, pisanim i glazbenim izdanjima KUD-a Repušnica, darivala njegova predsjednica Sanja Durbek. Gosti su u nedjelju, u kutinskoj povijesno vrijednoj Crkvenoj ulici upoznati s drvenom graditeljskom baštinom te školom i baroknom crkvom Gospe Snježne iz 18. stoljeća. Predsjednici Radoslav Janković (Hrvatski kulturni centar u Slovačkoj), Josip Krajči (Matica slovačka Lipovljani) i Dragutin Pasarić (OMH u Kutini) dogovorili su dalju suradnju. Potporu su u ime Grada Kutine izrazili gradonačelnik Zlatko Babić i pročelnik Ivan Crnac. (Matea Jalžečić)

Metković

U organizaciji OMH u Metkoviću i Grada Metkovića 19. srpnja, u povodu blagdana sv. Ilije i Dana Grada Metkovića, postavljena je izložba dubrovačkog slikara Tomislava Ivanišina. Autor se u Gradskom kulturnom središtu predstavio s osamdesetak slika iz opusa Divlje cvijeće. Tomislavu Ivanišinu u novije vrijeme poseban su izazov krupno kadrirani isječci iz rascvalih perivoja i s cvjetnih livada. Izložbu je otvorio gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan.



Predstavljanje Sabranih djela Luka Paljetka

Dana 2. kolovoza u Galeriji Gradskog kulturnog središta Ogranak je organizirao premijerno predstavljanje Sabranih pjesama I–VI. akademika Luka Paljetka. Božidar Lovrić, predsjednik OMH u Metkoviću, pozdravio je autora i predstavljače, a o sabranim pjesmama govorili su Zoran Bošković u ime nakladnika, akademik Tonko Maroević te sam Luko Paljetak. U glazbenom dijelu nastupio je Darko Matičević s izvedbama nekoliko Lukinih pjesama. Sabrane pjesme objavljene su u povodu 50. obljetnice stvaralaštva akademika Paljetka. Urednici su Tonko Maroević i Anamarija Paljetak uz suradnju Darka Matičevića. U prvih pet knjiga sabrano je Paljetkovo pjesništvo od 1968. do 2018. Šesta knjga sadrži haiku-poeziju, pjesme iz grafičko-pjesničkih mapa i pjesme u prozi, ukupno 3728 stranica. (Božidar Lovrić)

Sisak

OMH u Sisku organizirao je prvu Stihovnicu Siska nakon kraće ljetne pauze. Pjesnici i ostali ljubitelji poezije okupili su se 7. rujna na predstavljanju najnovije poetske knjige nagrađivanog pjesnika Gorana Gatalice Odsečeni od svetla. Zbirka sadržava pedesetak pjesama podijeljenih u tri ciklusa: Ares briše svet med zvezdami, Metafizika pravičnega svetla i Preštimani dnevi jene samine. Prisutne je posebno oduševila interpretacija autora, a u drugom dijelu večeri svoje stihove govorili su i ostali pjesnici. Gatalica ih je sve sa zanimanjem saslušao, a dvije pjesnikinje, Đurđicu Vuković i Lanu Sušec, nagradio je knjigom. Ukupno je nastupilo šesnaest pjesnika, a premijerno je svoje stihove predstavila Gordana Sedmak Jednačak. (Siniša Matasović)

Zaprešić

Na svečanoj sjednici Skupštine Zagrebačke županije dodijeljeno je najviše priznanje Zagrebačke županije, nagrada za životno djelo, dosadašnjem predsjedniku OMH u Zaprešiću Dragutinu Grgasu Belom. Dragutin Grgas Beli, kulturni djelatnik, kipar i slikar, rođen je u Zaprešiću 9. ožujka 1951. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. u klasi profesora Ivana Sabolića.

Izlagao je u zemlji i inozemstvu na više samostalnih izložbi, kao i na grupnima, npr. u Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj, na Kubi. Od samostalnih izložbi u zemlji valja istaknuti veliku izložbu u Krapini, Zaboku, Samoboru i u više navrata u Zaprešiću te u Zagrebu.Autor je tridesetak javno postavljenih spomenika: Zvonimiru Rogozu u Zaboku, Ljudevitu Gaju u Zaprešiću, Ivani Brlić Mažuranić u Prigorju Brdovečkom, Ivanu Perkovcu u Šenkovcu, Mihovilu Krušlinu u Ključu Brdovečkom, Iliji Greguriću i Franji Tuđmanu u Brdovcu, Stjepanu Grgacu u Bistri, hrvatskim braniteljima u Jablanovcu; spomenik Majka i dijete u zaprešićkom dječjem vrtiću, spomenik stradaloj djeci u Mariji Gorici. Sudjelovao je na kiparskim kolonijama u zemlji i inozemstvu i organizator je kiparskih saziva u Zaprešiću, pod naslovom Vršilnica; u Pušći, pod naslovom Ivanjski krijes; u Staroj Gori (Slovenija), pod naslovom Mlin o veter; u Ostrošcu u Bosni i Hercegovini te na otoku Olibu pod naslovom Česmina (Quercus ilex).

Voditelj je nekoliko galerija, član više udruga likovnih stvaralaca, promotor likovne kulture zavičaja, ali i znatno šire. Za njegova predsjedanja OMH u Zaprešiću organizirao je objavljivanje niza važnih knjiga; pripremio je vrijedne promocije i više važnih projekata. Osobitu pozornost dao je galerijskom dijelu kulturnog zbivanja unutar Ogranka. Postavljene su mnoge likovne i kiparske izložbe uglednih autora. Vodio je brigu o promicanju dječjeg stvaralaštva putem manifestacije Dani Ivice Kičmanovića.

U mnogim prigodama isticao je vrijednost memoriranja znamenitih ljudi zaprešićkog kraja, primjerice bana Josipa Jelačića, Ante Kovačića, Vjekoslava Noršića.


Vid Grgas preuzima nagradu u ime Dragutina Grgasa Belog

Važna je Grgasova stalna suradnja s obrazovnim ustanovama, kao što je Osnovna Montessori škola barunice Dedee Vranyczany ili Gradska knjižnica Ante Kovačića u Zaprešiću, gdje se istaknuo pedagoškim radom. Član je skupine akademskih umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti brdovečkog kraja koji sudjeluju na likovnim kolonijama OŠ Pavao Belas, uz potporu Udruge likovnih stvaralaca Vladimir Maleković, s svrhom prikupljanja sredstava za učenike slabijeg imovinskog stanja. U više navrata pružao je moralnu potporu osobama u traganju za uskraćenim ljudskim pravima, kao na primjer Sandri Petrž u predstavljanju literarnoga prvijenca u Gradskoj knjižnici u Zaprešiću.

Član je ULUPUH-a te član i utemeljitelj zaprešićke udruge likovnih stvaralaca. Ostvario je zapaženu međunarodnu umjetničku i kulturnu suradnju; izložba Jedno je Kolpa i Kupa u Prilišću; postavljanje spomenika Sofiji Jelačić u Napajedli u Češkoj.

Za svoj rad dobio je i nagradu Grada Zaprešića. Sve do teške i iznenadne bolesti bio je predsjednik OMH u Zaprešiću, gdje kao zauzeti kulturni djelatnik promiče povijest i kulturu naroda u Matičinim programima poput izdavačke, spomeničke i likovne djelatnosti te organizacijom tribina i kulturnih manifestacija. Zbog očeve spriječenosti teškom bolešću nagradu je iz ruke župana Stjepana Kožića i predsjednika Skupštine Damira Mikuljana primio Grgasov sin Vid.

U ime svih nagrađenih u zahvalnoj riječi dr. Ivan Jurkin poželio je Dragutinu Grgasu Belom brzo ozdravljenje.  (Mirko Ivanjek)

Vijenac 665 - 666

665 - 666 - 12. rujna 2019. | Arhiva

Klikni za povratak