Hrvati u Mađarskoj sve jači

Briga o Hrvatima izvan Hrvatske, odnosno „očuvanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta, materinskoga jezika te običaja Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske“ primarna je misija Hrvatske matice iseljenika već više od 65 godina. No, unatoč velikim naporima i brojnim aktivnostima koje te zajednice poduzimaju kako bi očuvale svoj identitet do većine hrvatskih srednjostrujaških medija rijetko dopiru njihove aktivnosti ili još manje izazovi i različite potrebe s kojima se svakodnevno suočavaju. Uobičajeno je o „dijaspori“ razgovarati u izbornoj godini kada se u dnevno-političke svrhe potežu uglavnom ista pitanja svedena na biračko pravo.

Prema procjenama izvan Republike Hrvatske živi više od tri milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, a s najnovijim iseljavanjima u posljednjih nekoliko godina ta je brojka daleko veća.

Od sredine 2012. u Hrvatskoj djeluje Središnji državni ured za Hrvate izvan RH osnovan na temelju Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH u okviru kojeg je osnovan i Ured dobrodošlice za sve one koji se odluče vratiti u Hrvatsku, a prošle je godine pokrenut i projekt uspostave Registra hrvatskih subjekata izvan Hrvatske namijenjena lakšem umrežavanju Hrvata diljem svijeta i njihovom povezivanju s domovinom. Osim brige za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan RH, očuvanja i jačanja njihova identiteta, poticanja jačanja veza, financijski podupire njihove programe i projekte.

Hrvatsko kazalište u Pečuhu jedino je profesionalno hrvatsko kazalište izvan Hrvatske / Snimio Davorin Višnjić / PIXSELL

Kad je riječ o Hrvatima izvan RH, Zakon razlikuje pripadnike suverenog i konstitutivnog hrvatskog naroda u BiH, zatim pripadnike hrvatske manjine u europskim državama te hrvatske iseljenike u prekomorskim i europskim državama i njihove potomke.

U potrazi za dijasporom krenuli smo od susjedne Mađarske, jedne od europskih zemalja u kojima Hrvati žive upravo kao autohtona nacionalna manjina. Hrvatski povjesničar i kroatist iz Mađarske Dinko Šokčević smatra da su Hrvati u Mađarskoj najraznovrsniji i najsloženiji entitet od svih manjinskih skupina Hrvata izvan Hrvatske što temelji u činjenici o raznovrsnosti njihovih govora. Dijalektologinja Sanja Vulić, redovita profesorica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu u svom radu „O govorima Hrvata u Mađarskoj“ na temelju terenskih istraživanja, objavljenih studija, kao i radova i drugih istraživača ističe da je jedna od mogućih podjela prema podrijetlu i njihovu teritorijalom smještaju te se tako mogu podijeliti na: gradišćanski (zapadna Mađarska), pomurski, podravski, bošnjački, hajmaški, šokački, bunjevački, racki, Hrvati koji žive u naseljima u blizini Budimpešte, te totski Hrvati. Valja napomenuti da su neki od njih autohtoni, poput pomurskih i podravskih Hrvata jer su živjeli uz obale Mure i Drave i prije dolaska Mađara na ove prostore i samo ih je administrativna podjela (granica) odijelila.

Projekt Hrvatskih studija

Uspoređujući prilike i stanje u hrvatskim zajednicama, Sanja Vulić za Vijenac je istaknula kako su u Mađarskoj nakon demokratskih promjena osnovane brojne institucije u koje je uključen veći broj pripadnika hrvatske zajednice po čemu se ona smatra jednom od najbolje organiziranih manjinskih zajednica Hrvata izvan Hrvatske. U svom proučavanju hrvatskih govora provela je brojna terenska istraživanja u Mađarskoj, Vulić se osvrnula i na broj govornika kazavši kako ih je sve manje čime se zapravo gubi „baza“. „Unutar obitelji sve se manje govori hrvatskim, a briga o jeziku prebačena je na obrazovni sustav. Postoje još mjesta u kojima žive govornici rođeni 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, no njihov broj nažalost opada“, istaknula je profesorica Vulić.

Da bi se pak poboljšala kvaliteta nastave hrvatskog jezika u autohtonim hrvatskim zajednicama u dijaspori, na Hrvatskim je studijima Sveučilišta u Zagrebu osnovan i projekt „Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori“ čija je prof. Vulić voditeljica. Ovoga ljeta u gradu Krku u okviru tog projekta održana je Ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike i studente hrvatskoga jezika iz dijaspore koja je okupila nastavnike i ravnatelje škola iz različitih dijelova južne Mađarske, iz Pomurja (Kerestur), Podravine (Martinci) i Baranje (Pečuh, Šeljin i Udvar). Uz svakodnevne vježbe iz gramatike i pravopisa, imali su priliku razmjenjivati iskustva, a ujedno i bolje upoznavati razne dijelove hrvatske kulture i baštine, kao i otoka Krka.

I dok službene stranice Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske govore kako prema procjenama u Mađarskoj živi oko 50 tisuća Hrvata, zadnji popis stanovništva Mađarskog središnjeg statističkog ureda pokazao je da je njihov ukupni broj 26.774. Razlog odstupanja neobveznost je izjašnjavanja, što nam je pojasnio Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave, organizacije koja vodi brigu o pravima i zastupljenosti u donošenju političkih odluka važnih za Hrvate kao manjinu.

Naime, prilikom popisa stanovništva popisivač nije obvezan postaviti pitanje o pripadnosti manjini pa ako ne postoji inicijativa od samog popisivača, automatski se narodnost upisuje kao „Mađar“. Taj se problem u Hrvatskoj državnoj samoupravi nadaju riješiti, kako je kazao njezin predsjednik, već pri sljedećem popisu stanovništva, 2021. godine jer su zatražili uvođenje obveznog pitanja o pripadnosti manjinama. Ivan Gugan kao najveći problem Hrvata u Mađarskoj, vidi gubitak govornika hrvatskoga jezika. „Kao primarni razlog to su mješoviti brakovi, kao i iseljavanje ljudi iz tradicionalno hrvatskih sredina, u prvom redu zbog nedostatka radnih mjesta“.

Hrvati u Mađarskoj primjenjuju sva prava zajamčena Ustavom, a osnivanje lokalnih i manjinskih samouprava pravo je manjina koje su iskoristili već na prvim sljedećim lokalnim izborima nakon donošenja zakona, 1994. godine. Uskoro ih očekuju novi izbori za načelnike i zastupnike mjesnih samouprava koji će se u Mađarskoj održati 13. listopada jer sadašnjim dužnosnicima istječe petogodišnji mandat. Politički su organizirani u Hrvatskoj državnoj samoupravi s članovima skupštine u svakoj županiji, imaju svog glasnogovornika u Mađarskom parlamentu dok je najveća kulturna udruga Savez Hrvata u Mađarskoj.

Ivan Gugan, ujedno i član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH (uz njega i Franjo Pajrić iz zapadne Mađarske), istaknuo je da HDS ima sve potpore mađarske vlade te želi izgraditi kulturnu autonomiju kao institucionalnu bazu za rad hrvatskih institucija. Također ističe dobru suradnju s hrvatskim institucijama, a osobito onu pomurskih Hrvata s Međimurskom županijom. Naime, još 1994. sklopljen je bilateralni ugovor, a tri godine kasnije u Međimurju je osnovan i Mješoviti odbor za suradnju Međimurske županije i mjesta u kojima žive pomurski Hrvati u Mađarskoj koji je dosad realizirao desetke uspješnih gospodarskih i kulturnih projekata. Godine 2007. priključuju se i slovenski predstavnici te je riječ o trilateralnom tijelu koje se brine o interesima pomurskih Hrvata u pograničnim područjima uz rijeku Muru.

Hrvatsko kazalište u Pečuhu

Najveći broj hrvatskih kulturnih institucija smješten je u Pečuhu, petom po veličini gradu u Mađarskoj i sjedištu Baranjske županije koji još nazivaju i „grad bez granica“. Uz Essen i Istanbul 2010. godine nosio je titulu Europske prijestolnice kulture, a u tom gradu djeluje i Hrvatsko kazalište, jedna od temeljnih kulturnih ustanova, ujedno i jedino hrvatsko profesionalno kazalište izvan Hrvatske. Utemeljeno nakon demokratskih promjena 1992., danas djeluje pod vodstvom Slavena Vidakovića u novoobnovljenoj zgradi, otvorenoj prošle godine. Uz svoj cjelokupni repertoar na hrvatskom jeziku čuvar je kulture i identiteta, standardnog jezika, ali i lokalnih govora. Predstave gostuju u mjestima u kojima žive Hrvati od kojih mnoga baštine bogatu povijest kazališnog amaterizma, u glavnom mađarskom gradu, ali i u Vojvodini te u Hrvatskoj. Pozornica pečuškoga kazališta često ugošćuje predstave iz Hrvatske, uz zajedničke produkcije primjerice, Teatra Gavran i vinkovačkog Gradskog kazališta Joze Ivakića. Osim zgrade kazališta, lani je otvoren i Hrvatski dom. Smješten u srednjovjekovnoj palači u središtu Pečuha postao je sjedište Hrvatske državne samouprave.

Od ostalih institucija, Pečuh je i sjedište Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i Kulturnog društva August Šenoa. Naime, jedan od najvećih hrvatskih književnika i slavni urednik Vienca August Šenoa, u Pečuhu je pohađao gimnaziju, dok Hrvatski školski centar nosi ime po Miroslavu Krleži koji je u tom gradu pohađao kadetsku školu. U sklopu njega nalaze se hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i učenički dom Miroslava Krleže u nadležnosti Hrvatske državne samouprave. Osim u Pečuhu, hrvatska gimnazija postoji i u Budimpešti, a prema podatcima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH dostupnima na njihovoj stranici „u Mađarskoj djeluju 4 hrvatska vrtića (Budimpešta, Pečuh, Santovo i Sambotel) i 30-ak hrvatskih skupina u mađarskim vrtićima u 7 županija; 4  hrvatske osnovne škole (Budimpešta, Pečuh, Santovo i Sambotel od 2017. godine), 4 dvojezične osnovne škole (Martinci, Petrovo Selo, Bizonja i Koljnof), a u 40-tak škola hrvatski se jezik predaje kao predmet“.

Kulturna povijest, kao i razvoj školstva i pismenosti Hrvata u Mađarskoj vezana je uz Rimokatoličku crkvu pri čemu su posebno njegovali marijansku pobožnost što se može vidjeti u Stalnom postavu Zbirke sakralnih predmeta Hrvata u Mađarskoj u Prisiki (Zapadna Mađarska), a svake se godine velik broj Hrvata iz svih dijelova okupi i na Državnom hodočašću Hrvata u Mađarskoj. Veliku ulogu u promicanju hrvatske kulture i baštine, te očuvanju hrvatskoga jezika imaju i hrvatski mediji u Mađarskoj. Dan hrvatskog tiska obilježava se početkom svibnja kao spomen na izlazak prvog broja Hrvatskoga glasnika 2. svibnja 1991. u izdanju Croatice iz Budimpešte koja je osnovala i Radio Croatica. Danas oba medija djeluju u okviru Medijskog centra Croatica, a prošle je godine svečano obilježena i 65. obljetnica hrvatskoga programa Mađarskog radija te 40. obljetnica hrvatskoga programa Mađarske televizije.

Očuvanju identiteta i običaja doprinose i brojna događanja koja se svake godine održavaju u Mađarskoj. Primjerice, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i mađarskog predsjednika Jánosa Ádera  tradicionalno se održava i Dan Hrvata uz prigodnu dodjelu odličja i zajednički program hrvatskih kulturnih društava, zborova i tamburaških sastava koji su u Mađarskoj brojni. U svibnju ove godine proslavljen je i Dan hrvatskog školstva u okviru kojeg je obilježena 70. obljetnica osnutka Katedre za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Pečuhu, najvećem mađarskom sveučilišnom središtu s više od 30 tisuća studenata. Hrvatski se jezik, osim u Pečuhu, može studirati i na Sveučilištu „Eötvős Loránd“ (ELTE) u Budimpešti, na Sveučilištu u Sambotelu te na Institutu za narodnosne i strane jezike Visoke škole „Jozsef Eötvős“ u Baji.