Zagrebačkim solistima s ljubavlju

Koncertna sezona 2018/ 19. bila je za komorni ansambl gudača poznat pod imenom Zagrebački solisti jubilarna, 65. u kontinuitetu djelovanja i stoga osobito svečarski osmišljena. Da u upravi te umjetničke organizacije postoji detaljna arhiva svega što je u protekloj sezoni ostvareno valja pretpostaviti, što bi svakako bilo vrlo pohvalno, jer će tek iscrpna dokumentacija o održanim koncertima u domovini i u inozemstvu, o izvedenim programima i gostujućim solistima, omogućiti neku buduću opsežnu i obuhvatnu monografiju Zagrebačkih solista kojom će se javnosti predstaviti zbroj svega čime taj nadasve vrijedan gudački sastav, jedan od najstarijih u Hrvatskoj, eto već sedmo desetljeće pronosi slavu Zagreba kao glazbenoga središta diljem globusa.

Od 1953, kada su u sklopu Radio Zagreba violončelist Antonio Janigro, violist Stjepan Aranjoš i tadašnji glazbeni voditelj Ivo Vuljević utemeljili Zagrebačke soliste, pa od prvog javnog koncerta 5. siječnja 1954. u Bjelovaru (što je u bjelovarskom Domu kulture simbolično ponovljeno i ove godine), ansambl bilježi nadasve respektabilnu karijeru. Godine pod vodstvom Antonija Janigra, sve do 1968, te sva iduća desetljeća u kojima su koncertni majstori bili ugledni violinisti Dragutin Hrdjok, Tonko Ninić, Anđelko Krpan i Borivoj Martinić-Jerčić, sve do 2012, kada je za koncertnog majstora imenovan međunarodno afirmiran violinist Sreten Krstić (do svibnja ove godine punih 37 sezona koncert-majstor Münchenske filharmonije, s koje je ugledne pozicije nedavno umirovljen, što svakako otvara još veće mogućnosti za rad sa zagrebačkim ansamblom), sve to dugo razdoblje svjedoči doista jedinstvenu upornost i želju za skupnim muziciranjem, ali i svijest članova Zagrebačkih solista da je jedino vrhunskom kvalitetom izvođenja moguće zadržati se u okvirima svjetske konkurencije na jednom od vodećih mjesta u odnosu na vrstu ansambla i repertoar koji se izvodi.

Nastup u Skopju / Izvor ZAGREBAČKI SOLISTI

U okvirima svjetske konkurencije

Do danas održanih oko četiri tisuće koncerata na svim kontinentima, u najvećim svjetskim središtima i najslavnijim koncertnim dvoranama – neka budu spomenute samo najpoznatije: Musikverein (Beč), Concertgebouw (Amsterdam), Royal Festival Hall  (London), Berlinska filharmonija, Dvorana Čajkovski (Moskva), Santa Cecilia (Rim), Carnegie Hall (New York), Opera House (Sydney), Teatro Real (Madrid), Teatro Colon (Buenos Aires), Versailles kraj Pariza; redovita gostovanja na najpoznatijim domaćim i svjetskim glazbenim festivalima (primjerice u Salzburgu, Pragu, Edinburghu, Berlinu, Bergenu, Barceloni, Istanbulu, Ossiachu, Dubrovniku) te činjenica da su sa Zagrebačkim solistima muzicirali brojni ugledni, štoviše najugledniji svjetski solisti (Henryk Szeryng, Alfred Brendel, Christian Ferras, Pierre Fournier, Leonard Rose, James Galway, Jean-Pierre Rampal, Aldo Ciccolini, Katia Ricciarelli, Lily Laskine, Zuzana Ružičkova, Mario Brunello, Isabelle Moretti, Guy Touvron, Marc Coppey, Ray Chen, da budu spomenuta samo zvučna međunarodna imena), podaci su koji moraju i kod manje upućenih u zakonitosti glazbeničkih karijera izazvati divljenje. Ljubiteljima pak njihova muziciranja na raspolaganju je više od 70 snimljenih nosača zvuka i to za kompanije poput Vanguard, EMI, ASV, Eurodisc, Melodia, Hispa-vox, Pickwick i Croatia Records. Od recentnijih se izdanja ističe nosač zvuka s djelima Ernesta Cordera, koji su snimili s istaknutim violinistom Guillermom Figueroom i gitaristom Pepeom Romerom (kuća Naxos, 2010), a nominiran je i za nagradu Latin Grammy. U lipnju 2014. objavila je njemačka tvrtka cpo CD s djelima Borisa Papandopula, s pijanistom Oliverom Triendlom, koji je upravo oduševio jednako domaću kao i inozemnu kritiku, a s violončelistom Marcom Coppeyem 2015. snimili su nosač zvuka (kuća Audite) na kojem su predstavljena tri koncerta za violončelo.

Sva navedena postignuća i ostvareni uspjesi nisu mogli proći nezapaženo pa je logično da su Zagrebački solisti dobitnici niza uglednih i vrijednih nagrada i priznanja, među kojima se ističu prva nagrada u Mar del Plati (za album Koncerti 18. stoljeća), Medalja Pablo Casals, Medalja Elisabeth Sprague Coolidge (za izvođenje suvremene glazbe), nagrade Vladimir Nazor, Milka Trnina, Josip Štolcer Slavenski za najbolju izvedbu djela hrvatskoga skladatelja, zatim nagrade Ivan Lukačić i Jurica Murai Varaždinskih baroknih večeri, Villa Manin, UNESCO, Nagrada Grada Zagreba, Srebrni kompakt-disk diskografske kuće Croatia Records, Orden za zasluge za narod sa srebrnim zracima, Plaketa Grada Zagreba, više hrvatskih diskografskih nagrada Porin (1994. za životno djelo), Srebrna plaketa Hrvatske glazbene mladeži i brojne druge.

Tijekom Domovinskoga rata Zagrebački solisti održali su 70-ak dobrotvornih koncerata (za grad Dubrovnik, za porušene glazbene škole, srušenu zgradu HNK-a u Osijeku, Dječju bolnicu Zagreb, za brojne razorene hrvatske spomenike i drugo), a izveli su i veliki broj svečanih koncerata u povodu predstavljanja samostalne hrvatske države. U 2010. ansambl je nagrađen nagradom Orlando Grand Prix za osobite umjetničke doprinose u ostvarenju cjelokupnoga programa Dubrovačkih ljetnih igara.

Eto, sve su to činjenice i podaci preuzeti iz životopisa Zagrebačkih solista, koje zacijelo u prigodi pohvale i rezimiranja djelovanja koje traje već 65 godina nije naodmet ponovno navoditi i isticati.

Koncerte i djelatnost Zagrebačkih solista imam zadovoljstvo pratiti već nešto više od pola stoljeća! Doista, sjećam se prvih doživljaja kada sam još kao srednjoškolka u Varaždinu i učenica Gimnazije i Glazbene škole imala priliku čuti njihovo muziciranje. Koncert-majstor bio je tada omiljeni i virtuozni violinist Tonko Ninić. Ljeto 1975. sa Zagrebačkim solistima u Dubrovniku trajno pamtim jer su tada s legendarnim irskim flautistom Jamesom Galwayem izvodili Vivaldijeva Godišnja doba u verziji za flautu i gudače (također snimljeno na nosaču zvuka), a meni je bila pružena mogućnost da s nadasve simpatičnim Jimmyjem provodim sate kada je ansambl uvježbavao svoj dio programa, a uglednom je gostu bilo potrebno praviti društvo. Susreti u Parizu potkraj 1970-ih kada su Zagrebački solisti nastupali za UNESCO ili u drugim prigodama, a s njima je bila i tadašnja stalna članica, čembalistica Višnja Mažuran (moja Varaždinka!), bili su novi doživljaji za pamćenje.

U svim prošlim desetljećima praćenja njihova rada objavila sam brojne osvrte na nastupe, pa bih samo njima mogla ispuniti posebnu knjižicu. Kao predsjednica žirija Varaždinskih baroknih večeri 2018. imala sam čast Zagrebačkim solistima i koncertnom majstoru Sretenu Krstiću uručiti nagradu Jurica Murai za najbolju izvedbu te godine i to za sjajnu interpretaciju Vivaldijevih Četiri godišnja doba u varaždinskoj crkvi sv. Nikole, jedno je od „svježijih“ iskustava u odnosu na osobno uvjerenje o vrhunskim dometima ansambla.

Jubilarna 65. sezona neprekidna djelovanja Zagrebačkih solista nastavljena je u njihovoj matičnoj sredini, u hrvatskoj metropoli, tradicionalnim ciklusom koncerata u Hrvatskom glazbenom zavodu i nastupima u MUO-u, a pozornost su privukla iznenadna pojavljivanja u potpuno neuobičajenim prostorima i situacijama za izvođenje klasične glazbe u Zagrebu, tako na tržnici Dolac, u prolazu Importanne Centra, na putničkom terminalu Zračne luke Franjo Tuđman uoči ukrcaja u zrakoplov kojim su putovali na festival u Južnoj Koreji, pa i u Zoološkom vrtu kada je i lavica s pozornošću slušala njihovo muziciranje!

Već nabrajanje gostiju solista koje su Zagrebački solisti pozvali u svoj ciklus u HGZ-u u jubilarnoj 65. sezoni (gitarist Petrit Çeku, flautistica Irena Grafenauer, violončelistica Monika Leskovar, pijanistica Martina Filjak), pa svečani koncert u čast 40. obljetnice djelovanja kontrabasista Marija Ivelje, aktualno najdugovječnijeg člana ansambla, uz to i koncerti u MUO-u na kojima su svirali violinisti članovi ansambla i obosti Dario Golčić, zatim trombonist Mario Šincek, član ansambla violončelist Smiljan Mrčela, kontrabasist Nikša Bobetko, k tome i koncert u suradnji sa Zagrebačkim harfističkim festivalom i komorni koncert Od dua do kvinteta, nastupi održani također u MUO-u, svi ti ostvareni termini zbroj su nastupa koji su zagrebačkoj javnosti tijekom protekle sezone pružali mogućnost susreta s vrhunskim gudačima i slušanja pomno biranih programa. Odaziv publike svakako je bio dobar, a osvrti u medijima pohvalni, iako nedovoljno brojni.

Doživljaji za pamćenje

U ovoj prigodi želim izraziti posebnu zahvalnost od 2016. angažiranoj producentici Umjetničke organizacije Zagrebački solisti Mariji Tonković. Pripremajući programske knjižice koncerata s doista iscrpnim informacijama o djelima na programu kao i životopisima glazbenika, promišljanju nekih dodatnih programskih sadržaja i nastupa u javnosti i u medijima, Marija Tonković očito je dobri duh ansambla, a njezina znanja i obrazovanje zacijelo su nužna osnova za potporu koju pruža Zagrebačkim solistima. Pohvalno u svakom pogledu.

Zagrebački solisti upravo se pripremaju za gostovanje u Portugalu, još jedan pohod kojim svoje umijeće, a i Zagreb kao polazište, afirmiraju u međunarodnim okvirima. Nakon doista velikih uspjeha ostvarenih u drugoj polovici 2018. i prvoj polovici 2019, u sezoni kojom su glasno i intenzivno proslavili 65 godina postojanja, Zagrebački se solisti predstavljaju u sastavu objavljenu u programskoj knjižici zadnjeg koncerta održana 15. svibnja, kojim je zaključena jubilarna sezona, a muziciranjem oduševila pijanistica Martina Filjak. Sadašnji su članovi: Sreten Krstić, već navedeni koncertni majstor, violinisti Krunoslav Marić, Đana Kahriman, Saki Kodama, Davor Philips, Ivan Novinc i Mislav Pavlin, violisti Hrvoje Philips i Marko Otmačić, violončelisti Smiljan Mrčela i Jasen Chelfi te kontrabasist Mario Ivelja. Njima dakle valja uputiti srdačne čestitke i pohvale kao i najbolje želje za buduće djelovanje, a prema već najavljenim programima koncerata u HGZ-u i MUO-u, kojima se nastavlja 66. sezona postojanja Zagrebačkih solista, uz tri dodatna koncerta na dar vjernim pretplatnicima, moguće je zaključiti da zagrebački poklonici uglednoga gudačkog ansambla neće oskudijevati u zanimljivim, vrijednim i zacijelo uspješnim glazbenim događanjima. Živi bili i doživjeli!