Za budućnost Matice hrvatske

U vijećnici Gradske skupštine Grada Zagreba 6. srpnja održana je redovna, izvještajna Glavna skupština Matice hrvatske na kojoj se prema izvješću Provjerbenog odbora okupilo 129 članova s pravom glasa iz središnjice i svih Matičinih ogranaka s područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Nakon intoniranja hrvatske himne skupštinu je otvorio i vodio predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, koji je okupljene pozvao da se minutom šutnje prisjete svih preminulih članova Matice hrvatske od prošle skupštine. Predsjednik se u svom govoru osvrnuo na djelatnost u Središnjici i ograncima kazavši kako je Matica kao kulturna ustanova još prije 177 godina odredila svoju temeljnu zadaću stvaranja i potvrđivanja kulturnoga identiteta hrvatskoga naroda. „To je naša baština, ali i obveza i danas“, kazao je predsjednik Matice hrvatske.

Zastupnici Glavne skupštine MH u povijesnoj vijećnici Gradske skupštine Grada Zagreba / Snimio MIRKO CVJETKO

Predsjednik Botica u govoru je izdvojio izdavačku djelatnost, osobito kapitalna djela izdana u prošloj godini – četvrti svezak iz edicije Povijest Hrvata, zatim jedno od najvažnijih djela o Prvom svjetskom ratu Manfrieda Rauchensteinera, četiri knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti, a pohvalio je i rad ogranaka kazavši kako su proizveli 225 izdanja. Matičin predsjednik istaknuo je i da se ove godine različitim programima obilježava 150 godina od prvog broja Vijenca, u Zagrebu i drugim gradovima, o čemu je poslije izvijestio i glavni tajnik Zorislav Lukić, iznijevši glavne naglaske o radu Matičine središnjice i njezina 22 odjela te gotovo 130 ogranaka tijekom 2019. i planovima o radu. Glavni tajnik kazao je da se u ograncima govori kako je ­„Vijenac sve bolji”, a istaknuo je i časopise Kolo i Hrvatsku reviju koji pripadaju među središnje hrvatske kulturne časopise dok su Stoljeća hrvatske književnosti postala biblioteka najvažnijih hrvatskih književnih djela. Lukić je također naglasio Matičinu brigu o mladima kroz projekte Mladi glazbenici i Komunikološka škola. Da je tomu tako i u ograncima, svjedoče ogranci u Zadru i u Rijeci u kojima je osnovana Mladež MH što bi mogao biti dobar primjer i za druge ogranke. Glavni tajnik rekao je također da su u prošloj godini osnovana dva nova ogranka, u Solinu i Opuzenu.

Kao i na prijašnjim skupštinama, zastupnici su detaljna izvješća i planove dobili unaprijed i o njima su na skupštini mogli raspravljati.

Ukazivanje na propuste

Radni dio sjednice započeo je raspravom o prijedlogu za dopunu dnevnoga reda koji je iniciralo osmero članova Glavnoga odbora (GO) Matice hrvatske u pismu upućenu svim zastupnicima dan uoči njezina održavanja. Prijedloge sažete u sedam točaka uputili su Mario Bušić (član GO i predsjednik OMH u Grudama), Miro Gavran (član GO), Stipe Kutleša (član GO), Krešimir Nemec (član GO), Mirjana Polić Bobić (članica GO i glavna urednica Hrvatske revije), Slavica Stojan (članica GO i predsjednica OMH u Dubrovniku), Dražen Švagelj (član GO i predsjednik OMH u Vinkovcima) te Damir Zorić (član GO i Predsjedništva MH, gospodarski tajnik MH). U njemu su iskazali nezadovoljstvo radom MH, nedovoljnom informiranosti o njezinim aktivnostima te organizacijom izborne Glavne skupštine održane 16. lipnja prošle godine u Rijeci, kao i događajima nakon nje. Oni su, podsjetimo, rezultirali odlukom Časnoga suda MH o isključenju glavnoga tajnika Zorislava Lukića iz članstva MH, koju je Glavni odbor kao drugostupanjsko tijelo 13. svibnja preinačio u opomenu. O toj odluci Skupštinu je i detaljno u kasnijoj točki izvijestila predsjednica Časnoga suda MH Mira Tecilazić Bašić, kazavši kako je protekla izborna skupština imala „velike nedostatke“, da uz ostalo nije izabran zapisničar, a „nije se raspravljano ni o financijskom izvješću“. Kasnije se na to referirao i glavni tajnik Zorislav Lukić kazavši kako su sva izvješća i financijski plan bila dostavljena članovima Skupštine u elektroničkoj verziji.

Glavne prijedloge dopune dnevnoga reda skupštini je 6. srpnja ukratko predstavio član Glavnoga odbora i jedan od osmero potpisnika pisma Miro Gavran, koji je predložio da se o tome raspravlja i glasuje u posebnoj točci dnevnoga reda, ali je nakon izglasavanja postojećeg dnevnog reda o njoj raspravljano pod točkom o raspravama. Gavran je kazao da je nužno o svemu otvoreno raspraviti za obiteljskim stolom Matice kako bi se riješile sve nedoumice.

U dopisu osmero dužnosnika uz ostalo stoji da je „tijekom proteklih godina došlo do vidljivih propusta u radu Matice hrvatske“, zbog čega je „Matica hrvatska u javnosti percipirana u negativnom svjetlu. Što je najtužnije, ona je u ovim turbulentnim vremenima postala nevidljiva, šutljiva i zatvorena u sebe, bez nekadašnje snage i utjecaja na kulturni i društveni život.“ U dopisu se dalje navodi da su radom Središnjice „nedovoljno upoznati njezini odjeli i ogranci, kao i cjelokupno naše članstvo“, a zaključuje se riječima: „Ne umanjujući velike volonterske doprinose požrtvovnih članova diljem domovine i u inozemstvu, ne umanjujući neke rezultate i sadašnjeg vodstva Matice hrvatske, duboko smo uvjereni da je sazrelo vrijeme za novi početak. U tome trebaju jednako sudjelovati Središnjica kao i svi ogranci i odjeli.“

Odgovor akademika Stjepana Damjanovića

Budući da se većina točaka iskazanog nezadovoljstva članova osmero dužnosnika odnosi na proteklo razdoblje, prije prošlogodišnje skupštine i nakon nje, Skupštini se nakon njihova pisma obratio i bivši predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović. „Osmero dužnosnika Matice hrvatske uputilo je zastupnicima Skupštine Matice hrvatske prijedlog za dopunu dnevnoga reda i obrazloženje toga prijedloga koje vrvi neistinama u konkretnim navodima i posve paušalnim općenitim zaključcima, sve s ciljem da se obezvrijedi sve što je Matica hrvatska radila prošlih godina, da se dovede u pitanje svaka sposobnost onih koji su Maticu hrvatsku vodili, da ih se optuži za nerad i da se posije sumnja da su činili kriminalne radnje nedostojne svakoga čovjeka, posebno člana ili čak dužnosnika Matice hrvatske. Kao Matičin predsjednik u prošlom mandatu dužan sam negodovati u ime brojnih koji su od jutra do večeri radili za Maticu hrvatsku i podarili joj svoje najbolje sposobnosti i pritom postigli vrlo dobre rezultate u nimalo lakim okolnostima“, napisao je akademik Damjanović i nakon kritičkog osvrta po točkama dopisa zaključio: „Poštovane gospođe i gospodo zastupnici, predlažem vam da se u najboljim Matičinim tradicijama podržite zakonito izabrana predsjednika i zakonito izabrana tijela Matice hrvatske. Nemojte se bojati onih koji će vam predbacivati manjak kritičnosti. Iznosite svoje primjedbe i prijedloge slobodno, ali bez insinuacija i podmetanja. Budite realni u procjenama onoga što Matica može učiniti. Nemojte prihvatiti ocjenu iz pisma da je Matica trula i neprepoznatljiva, ona je takva samo za one koji bi je htjeli učiniti filijalom drugih subjekata. Pa zar su tolike naše knjige, naši časopisi, naš Vijenac, svakodnevna okupljanja u našim prostorima znak neprepoznatljivosti? Pregledajte naša izvješća iz proteklih godina! U samostalnoj Hrvatskoj objavili smo nekoliko puta više knjiga i organizirali nekoliko puta više kulturnih sadržaja nego u cijeloj bogatoj Matičinoj povijesti. I tako nastavimo. Za još bolji i sadržajniji rad potrebno je stvoriti uvjete. I na tome trebamo raditi, ali sa sviješću da to neće biti nimalo lak posao.“

Burna rasprava

U burnoj raspravi o izvješćima i planovima sudjelovalo je dvadesetak zastupnika, od kojih su se neki uključivali i više puta, a bile su dopuštene i replike. Među prvima su bili mladi članovi, Luka Knez iz Zadra i Ivan Miškulin iz Rijeke, koji su prenijeli iskustva mladih u radu Matice hrvatske u njihovim ograncima, ujedno pozvavši okupljene na rješavanje svih problema za „zajedničkim obiteljskim stolom“, a ne u kuloarima ili medijima, te pokazivanjem primjera akademske čestitosti na koju bi se onda mogli ugledati i mladi. Također su pozdravili ideju osnivanja nacionalnog tijela koje bi koordiniralo radom mladih u cijeloj Hrvatskoj jer smatraju da se mladi trebaju više aktivirati u radu Matice hrvatske, osobito u onim središtima gdje postoje visoka učilišta.

Gospodarski tajnik i član Predsjedništva MH Damir Zorić, jedan od potpisnika pisma osmero članova GO, u raspravu se uključio u nekoliko točaka dnevnoga reda, a posebno se osvrnuo na financijsko izvješće i poslovanje Matice hrvatske u 2018, koje je prema riječima predsjednika Botice bilo u plusu. Gospodarski tajnik Zorić kazao je kako je financijsko izvješće slika funkcioniranja neke ustanove te iskazao nezadovoljstvo načinom predaje financijskoga izvješća, ali i općenito poslovanja Matice. Kazao je da je kao stručnjak iz domene financija mjerodavnima savjetovao kako treba voditi financije, ali da se njegovi savjeti i preporuke nisu primjenjivali. Na izvješća i planove kritički se osvrnula još nekolicina zastupnika: Stipe Kutleša, Mirjana Polić Bobić, Dražen Švagelj i Slavica Stojan, dok su ostvarene rezultate osobito poduprli zastupnici Ivan Pranjić, Ivica Završki i Petar Tokić.

Nakon duge rasprave i suočavanja suprotstavljenih mišljenja pristupilo se glasanju o izvješćima prema predloženom rasporedu (Izvješće glavnoga tajnika o radu MH za 2018. i planovima rada MH za 2020. godinu, Izvješće Nadzornoga odbora MH, Izvješće Časnoga suda MH, Prijedlog Financijskoga plana MH za 2020). Tijekom glasanja sva su izvješća na kraju prihvaćena, od kojih neka, poput financijskoga, tijesnom većinom.

Također je pod točkom razno na inicijativu Dražena Švagelja (OMH u Vinkovcima) jednoglasno odlučeno da se iz počasnoga članstva Matice hrvatske briše Josip Broz Tito, za čije je vladavine zabranjivan rad MH, a članovi su uhićivani i osuđivani na montiranim procesima. Sjednica je zaključena u svečanom tonu dodjelom povelja knjigama ogranaka Matice hrvatske, kao priznanjem njihovoj izdavačkoj djelatnosti.

Unatoč razlikama u mišljenjima o prijašnjem radu Matice, velika se većina zastupnika složila da je rasprava na skupštini bila korisna i da će dati dobre plodove za Matičinu budućnost.