Vrući latino ritam u Zagrebu

Nakon duge i hladne zime te prilično kišnog proljeća, dočekali smo napokon ljeto. Tko može od vrućine bježi na more ili u planine, a tko ne može ostaje u gradu, koji je posljednjih godina i sve atraktivnije turističko središte. Svi se vole rashladiti u smiraj dana na nekoj gradskoj tratini uz fontanu. Ukoliko nam uz to još i sviraju vrhunski ansambli na otvorenom, besplatno za publiku, to je bonus koji Zagreb svrstava među velike svjetske kulturne metropole. Upravo po uzoru na Šumsku pozornicu (Waldbühne) Berlinske filharmonije ili pak omiljenih koncerata u vrtu Schönbrunna, gdje muzicira Bečka filharmonija, stvorena je još prije šest godina priredba Glazba i grad. Na inicijativu HRT-ova odjela Glazba, koji ima četiri velika ansambala, te Grada Zagreba, stvorena je smotra za građane i njihove goste, počevši od obilježavanja Svjetskoga dana glazbe na prvi dan ljeta. U predvečerje najduljeg dana u godini na otvorenoj pozornici Trga kralja Tomislava naizmjence ili pak zajedno već šestu godinu muziciraju Zbor te Simfonijski, Tamburaški i Jazz orkestar HRT-a. To je bio dobar poticaj Gradu Zagrebu da organizira svečanost pod naslovom Zagreb Classic. Tako nakon HRT-ovih ansambala možemo čuti koncerte svih relevantnih gradskih glazbenih i glazbenoscenskih institucija.

Kubanski pjevač Lazaro Ahmed Hierrezuelo Zumeda uz Jazz orkestar HRT-a / Snimila Marija Štilinović

Vratimo se trodnevnom glazbenom slavlju Glazba i grad koje je ove godine između 21. i 23. lipnja donio tri tematska programa nazvana Fiesta latina. Baš latino ritmovi potiču ljude na izravno izražavanje emocija u dočeku najljepšega godišnjeg doba. Zaplesalo se već prve večeri, na Fiesta sinfónica, kada je Zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a dirigirao temperamentni mađarski maestro Róbert Farkas. Dobar uvod u latino ozračje dali su plesno sročene Kubanska uvertira Georgea Gershwina te Danzón br. 2 najpopularnijega suvremenog meksičkog skladatelja Artura Márqueza, stavak koji su diljem Sjeverne Amerike i Europe još prije dva desetljeća na svjetskim turnejama popularizirali venezuelanski Simfonijski orkestar mladih Simón Bolívar i dirigent Gustavo Dudamel. Na te je vatrene ritmove spontano zaplesala i zagrebačka publika. A onda je došao trenutak za najljepšu hispansku meditaciju: megapopularni Concierto de Aranjuez Joaquina Rodriga, čiji se vanjski brzi stavci temelje na plesno koncipiranu španjolskom folkloru flamenca, a središnji izražava skladateljevu duboku bol zbog gubitka nerođenog djeteta, došao je do punog izražaja u izvedbi briljantnoga španjolskog virtuoza Pabla Sáinza Villegasa. Stvorena je čarolija u tajnovitoj vezi interpreta i publike, Glazbe i Grada, a vrhunac je bio u trenutku čudesne improvizacije solista koju je nadovezao na solističku kadencu najpoznatijeg, 2. stavka, Adagio. Uslijedio je zvukovno najrazrađeniji slog večeri u 10. Chorosu Heitora Villa Lobosa, datumom nastanka najstarijemu, ali stilski najsuvremenijem izričaju, gdje su se Simfonijskom orkestru HRT-a pridružila čak dva zbora, Zbor HRT-a i oratorijski zbor crkve sv. Marka Cantores Sancti Marci. Bio je to pravi programski raritet jer orkestralni repertoar s latino utjecajima rijetko se koristi vokalima, a kamoli dvostrukim zborom. Povratak na popularnije teme poput Libertanga Astora Piazzolle pružio je i školu tanga u snimljenom materijalu plesa koji su unaprijed ostvarili tango-instruktori Ana Lovrić i Zrinko Maloseja, a publika ih je mogla uz orkestar gledati (i odmah imitirati) na bočnim videozidovima. To je vrlo zahtjevna glazbenoscenska forma, pri čemu se prethodno snimljen ples mora u sekundu sinkronizirati s orkestralnom interpretacijom uživo, što svake godine s divljenjem pratimo na sredini televizijskog izravnog prijenosa Novogodišnjeg koncerta Bečke filharmonije u Zlatnoj dvorani Musikvereina. Plesni stavci iz pravog baleta Piazzollina suvremenika i sunarodnjaka, Argentinca Alberta Ginastere (Estancia – u prijevodu, ranč), omogućili su i poveznicu sa završnom skladbom na programu, gdje su se udružile sve snage večeri, uz pridružene vokalne soliste. Izvedeno je pet popularnih stavaka iz mjuzikla Priča sa zapadne strane Leonarda Bernsteina, skladatelja koji je ustvrdio da ne postoje žanrovske podjele glazbe koje bi ga ograničavale. Tu smo jednako uživali u nastupima zborova, kao i u solističkim nastupima pjevača opernog backgrounda,sopranistica Valentine Fijačko Kobić i Josipe Gvozdanić, mezzosopranistica Martine Gojčeta Silić i Nikoline Virgej Pintar, mladoga tenora Roka Radovana, te baritona Ljubomira Puškarića i Tomislava Meštrića. Posljednji je bravurozno izveden stavak Mambo s vokalnim ritmičnim doprinosom orkestraša vratio zagrebački auditorij na otvorenom u plesni modus, koji je mogao potrajati u nedogled.

 Druga je večer, naslovljena Fiesta mexicana, zaustavila kišu sat vremena prije početka koncerta, tako da su zajedničkim programom Tamburaši HRT-a i prvi hrvatski mariachi-sastav Los Caballeros pod vodstvom šefa dirigenta Tamburaša Siniše Leopolda, prikupili mnoštvo ljubitelja. Njihov spoj zagorskog i meksičkog folklora rezultirao je zagorskim aranžmanima meksičkih pjesama ili pak meksičkim inačicama zagorskih popevki, što su sve redom sjajno izveli, što vokalima, što instrumentima, članovi obaju sastava. Uslijedila je treća i posljednja večer, Fiesta cubana, u zajedničkom nadigravanju Jazz orkestra HRT-a i naše najstarije i najpoznatije latino grupe Cubismo, sve pod palicom i u aranžmanu većine skladbi sve češćeg dirigenta Jazz orkestra HRT-a (mogućega budućeg šefa dirigenta?!), koji je dosad svirao trombon u ansamblu, Mirona Hausera. Ovdje se dogodilo obrnuto u odnosu na prethodnu večer: kiša je počela padati netom pred koncert i nije stala cijelu večer. Obično se Zagrepčani u takvim slučajevima razbježe na prvu kap, no magija koju su stvorili izvođači i njihov sjajan vokalist, egzotični Kubanac Lazaro Ahmed Hierrezuelo Zumeda te posebna gošća večeri, mlada riječka pjevačica Sabrina Hebiri, zadržala je svakoga u prepunom gledalištu, bio pod kišobranom ili kabanicom, ili pak izravno pod toplom ljetnom kišom, u noći bez vjetra. U ritmu kubanskih plesova zaplesali su mnogi profili i naraštaji publike, gotovo bez iznimke. Tko nije mogao biti na licu mjesta, pratio je izravne prijenose cijeloga glazbenog vikenda Fiesta latina na Tomislavovu trgu na 1. i 3. programu HTV-a.

Oba sastava pokazala su da najbolje funkcioniraju u svirci pred publikom na otvorenoj pozornici, kada pršte pozitivnom energijom. Kiša je cijelom koncertu dala posebnu čar, nije otjerala publiku, koja je burnim pljeskom i uzvicima odobravanja nagradila glazbenike za koncert o kojem će se još danima pričati.