Hrvati iz Toronta u Zagrebu

Udruga studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta AMCA (Almae Matris Croaticae Alumni) iz Toronta predstavila je svoje djelovanje 27. lipnja u Matici hrvatskoj u Zagrebu, a sudjelovali su predsjednik Krešimir Mustapić, član upravnog odbora Stjepan Gotal i leksikografkinja iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža te jedna od predavačica na AMCA-inim predavanjima Vlatka Štimac Ljubas. Zahvalu je uputio i kanadski veleposlanik u Hrvatskoj Daniel Maksymiuk.

Krešimir Mustapić, Vlatka Štimac Ljubas i Stjepan Gotal  / Snimila IDA HITREC

O povijesti AMCA-e govorio je član upravnog odbora Gotal. „Kako se u iseljeništvu širio entuzijazam zbog stvaranja hrvatske države, osjetila se potreba za udruživanjem i stvaranjem krovne organizacije koja će voditi te probuđene sveučilištarce“, prisjetio se okolnosti koje su dovele do osnivanja AMCA-e Toronto, a na prvoj godišnjoj skupštini 25. ožujka 1990. bilo je prisutno oko 230 bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu. „Današnje druženje u Zagrebu kruna je naših nastojanja i marljiva rada te primjer suradnje koju smo uspostavili i kroz naša predavanja, izdavačku djelatnost i časopis Gaudeamus“, dodao je Gotal, spomenuvši sve predsjednike AMCA-e: Ivana Hrvojića, Vladimira Bezjaka, Valentinu Krčmar, Nikolu Demarina i Krešimira Mustapića, koji predsjeda od 2013.

„Danas AMCA u Torontu nije samo udruga bivših studenata hrvatskih sveučilišta, nego institucija koja želi animirati što veći broj mladih ljudi, novih generacija Hrvata rođenih izvan domovine. Tako se u našoj udruzi, uz književni klub, planinarski klub, izlete i druženja, napose okupljaju ljudi koji imaju slične interese“, naglasio je član upravnog odbora, ponosan što se od 2001. održava serija znanstvenih i kulturnih predavanja AMCA Toronto Lecture Series, među kojima i ono Šoltanin na tankom ledu nedavno preminula najstarijega člana Dušana Bezića.

AMCA iz Toronta u Domovinskom je ratu sustavno pomagala u odjeći, hrani i lijekovima. „Kao nepolitička organizacija AMCA se usredotočila na slanje humanitarne pomoći Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te na lobiranje i širenje istine o situaciji u Hrvatskoj“, podsjetio je Gotal, a po osnivanju Svjetskoga hrvatskog kongresa AMCA Toronto pristupila je i sudjelovala u radu Kanadsko-hrvatskoga kongresa te platile stotine tisuća dolara Sveučilištu u Torontu na ime održavanja hrvatskih studija.

Vlatka Štimac Ljubas govorila je o povijesti časopisa Gaudeamus, koji je od osnivanja 1990. donosio političke, znanstvene i kulturne teme. List je u tri tisuće primjeraka izlazio dvaput godišnje do 1998, a zatim, nakon petnaestogodišnje stanke, obnovljen 2015. Sadašnja je urednica Ana Bačić, a časopis je dostupan i u elektroničkom izdanju.

Predsjednik Mustapić ukazao je i da je u prvim danima AMCA-e Toronto osnovana i dobrotvorna organizacija kanadskih prijatelja Sveučilišta u Zagrebu, putem koje je stipendiran jedan student poslijediplomskoga studija na Sveučilištu u Torontu te petorica studenata u Zagrebu, od toga četiri vukovarska veterana. Skupljala se i pomoć za djecu poginulih hrvatskih branitelja, kao i novac za spomenuti hrvatski program na torontskom sveučilištu. Od 2009. ponovno se dijele i stipendije vrsnim studentima. „AMCA Toronto, djelovanjem na kulturnom i znanstvenom planu, ulaže velike napore na održavanju studija hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Torontu. Usprkos svim naporima od 2010. Sveučilište u Torontu ukinulo je hrvatski jezik kao samostalni predmet i uvelo kolegij Bosanski, hrvatski i srpski jezik. Mnogi su u hrvatskoj iseljeničkoj zajednici bili nezadovoljni tim potezom, jer se godinama težilo odvojiti hrvatski od ostalih južnoslavenskih jezika. Kroz lobiranje članova AMCA-e, koji je predvodio tadašnji predsjednik Demarin, dolazi do promjena 2012. i 2013, kada se uspostavlja suradnja sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Torontu. Uvedeni su i novi kolegiji hrvatske kulture i popularan kolegij Mediteranski gradovi, koji predaju profesori iz Zagreba Dubravka Zima i Davor Piskač“, naveo je Mustapić. Prisjetio se i komemorativnih večeri u čast hrvatskih glazbenih velikana Olivera Dragojevića i Arsena Dedića te kanadskoga šansonijera Leonarda Cohena, uz ostale projekcije filmova, nastupe zborova i kazališnih grupa.

Nakon potpisivanja Sporazuma o strateškoj suradnji u svrhu promicanja kulturnih, umjetničkih i prosvjetnih aktivnosti 16. veljače 2018. ovo je bila prva zajednička aktivnost Matice i AMCA-e. Sve dodatne informacije o radu i pristupanju AMCA-i Toronto moguće je doznati na mrežnoj stranici www.amcatoronto.com.