Četiri nobelovca, jedno mjesto

Ovih dana u Splitu je održana četverodnevna konferencija posvećena forenzičkoj i antropološkoj genetici u organizaciji Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), Specijalne bolnice Sveta Katarina i vodeće američke Mayo Clinic te u suradnji s Američkom akademijom za forenzične znanosti. Čak četiri nobelovca (Paul Modrich, Avram Hershko, Robert Huber i Ada Yonath) nisu otišla na stari godišnji nego u Split razgovarati o personaliziranoj i regenerativnoj medicini, terapiji matičnim stanicama, genskoj terapiji, epigenetici, genetici raka, imunoterapiji, forenzičkoj i antropološkoj genetici te analizi drevne DNK. Pokušajmo dočarati koliko je mala vjerojatnost sresti četiri živuća nobelovca na jednom mjestu. Većina neće sresti nijednoga za vrijeme svojeg života zato što ih živućih ima malo više od stotinu (ukupno je nešto više od devetsto nobelovaca), a polovica živi u SAD-u. Mogli ste živjeti u ulici Vilakazi u Johannesburgu u kojoj su živjela dvojica laureata (Desmond Tutu i Nelson Mandela), ali dok su tamo živjeli, vjerojatno nisu bili nobelovci pa su vam šanse da ste šećući se tom ulicom sreli par nobelovaca bijedne. Možda najslavnija konferencija s nobelovcima bila je Peta Solvayjeva međunarodna konferencija o elektronima i fotonima u listopadu 1927. u Bruxellesu. Tamo su se našli najvažniji svjetski fizičari radi rasprave o tada novoj kvantnoj teoriji. Najveći među njima bili su Albert Einstein i Niels Bohr, a sedamnaest od 29 sudionika bili su za života nobelovci (devetero u tom trenutku), zajedno s Marijom Curie, koja je dobila dvije u dvije različite discipline (kemija i fizika). Današnja je znanost više razgranata nego 1927. i nije više jednostavno skupiti više nobelovaca na istoj konferenciji, a da bi imali zajedničkih znanstvenih tema za razgovor, tako da ova splitska ima veliko značenje jer se na njoj govorilo o izazovima moderne medicine i forenzike.

Ada Yonath, dobitnica Nobelove nagrade za kemiju

Dragan Primorac, predsjednik ISABS-a, objasnio je da se na konferenciji pokazalo da je terapija matičnim stanicama terapija budućnosti. Matične stanice pomažu nam razumjeti i liječiti niz bolesti, ozljeda i drugih zdravstvenih stanja. Njihov se potencijal očituje u korištenju krvnih matičnih stanica za liječenje bolesti krvi, terapije koja je spasila živote tisuća djece s leukemijom; a mogu se koristiti za tkivne transplantate za liječenje bolesti ili ozljeda kosti, kože i površine oka. Ipak pogled s druge strane kaže da trebamo biti oprezni jer efikasnost nekih tretmana ponekad preuveličavaju mediji i privatne klinike radi profita. Još mnogo toga valja naučiti o matičnim stanicama, ali istraživanja treba poticati jer tko ne bi npr. poželio da mu izraste novi zub na mjestu gdje je bio stari koji je puknuo kad smo zagrizli neki zalutali kamenčić za vrijeme ručka. Godine 2004. znanstvenici s King’s Collegea u Londonu otkrili su način kultiviranja kompletnog zuba kod miševa i uspjeli su samostalno razviti bioinženjerske zube u laboratoriju. Istraživači su uvjereni da se tehnologija regeneracije zuba može koristiti za uzgoj živih zuba kod ljudi iako prepreka još ima. Korak od uzgoja zuba do bubrega čini se velik, ali koncept je sličan. 3D-printanje dijelova od plastike i organa tehnički je različito, ali ljudska želja za personaliziranim pristupom problemu dovela je do slična rezultata. Sva ta istraživanja žele zapravo usporiti starenje ili, ako je moguće, proces okrenuti unatrag.

U nedavnom intervjuu dnevnim novinama Miroslav Radman kaže da je pitanje zašto nas svemir zanima više nego biologija vlastitog tijela, zbog čijeg funkcioniranja volimo, mrzimo, osjećamo, razbolimo se, divno se osjećamo ili pak umiremo. Nisu stvari tako jednodimenzionalne. Prodori u znanostima koje nas osobno ne zanimaju često daju neke nusproizvode zbog kojih ljudski život postaje manje težak, čak i onim siromašnijima. Npr. ako se izumi neki jeftiniji izvor energije ili proizvod koji je štedljiviji s energijom, to znatno poboljšava život siromašnim ljudima jer je njima energija velik dio troška u budžetu (u SAD-u ako imate godišnju zaradu od 20.000 dolara, troškovi energije bit će 40 posto vašeg budžeta, a ako zarađujete 120.000 dolara, za energiju dajete nešto više od 6 posto). Za ponovni rast vlastitih zuba trebat će vam i nešto deblji bankovni račun jednom kad to biotehnologija omogući, a za to je opet dobro imati manje troškove energije.

Napredak tehnologije ključan je i za forenzičke dokaze, smatra Henry Lee, vodeći svjetski forenzičar, također sudionik splitske konferencije. Policija će se sada više oslanjati na elektroničke dokaze, uz kamere, nadgledat će vaše mobitele, provjeriti vaše internetske stranice, e-mailove, društvene mreže, rekao je Lee.

Raspravljalo se i o bakterijama otpornim na antibiotike zbog kojih u Europi umire 30.000 ljudi godišnje, ali i o popravljanju DNK, bez kojeg bi svatko od nas barem jednom mjesečno obolio od raka. Izazov za medicinu jest shvatiti nove načine kako se bolesti pojavljuju, razviti nove terapije i pronaći nove načine kako detektirati bolesti ranije, rekao je Keith Robertson iz Klinike Mayo. Dan prije otvaranja konferencije održan je epigenomski tečaj Mayo u Splitu, što je prvi put da je ta ustanova organizirala licencirani program izvan SAD-a. Zanimljivo je da su i najbolji hrvatski studenti medicine dobili priliku slušati četiri nobelovca, što je lijep primjer doticaja s vrhunskom znanosti još za vrijeme studija na našim fakultetima.