Hoće li obnova Matoševe spomen-kuće biti dovršena?

Ovih dana obilježena je 146. godišnjica rođenja i 105. obljetnica smrti jednog od najvećih hrvatskih književnika Antuna Gustava Matoša. Svečani program obilježavanja, osim u Zagrebu, održan je u Matoševu rodnom Tovarniku, u kojem je na svijet došao 13. lipnja 1873. I dok je obnovljena kuća Petra Preradovića u Grabovnici kraj Pitomače upravo otvorena 14. lipnja, a obnavlja se i kuća Janka Leskovara u Pregradi, obnova Matoševe spomen-kuće stoji. Razlog je dugogodišnji sudski spor između Društva Antuna Gustava Matoša u Tovarniku i Matice hrvatske jer Društvo Matici nije vratilo posuđena sredstva, što je rezultiralo sudskom presudom u korist MH.

Kako bismo istražili u kojoj se fazi trenutno nalazi postupak, i dobili odgovor kako gledaju na dosadašnji tijek i rasplet cijelog procesa, za komentar smo zatražili zainteresirane strane, Društvo Antuna Gustava Matoša u Tovarniku, Vukovarsko-srijemsku županiju, ­Općinu Tovarnik i Maticu hrvatsku.

Postoji volja Općine, Županije i Ministarstva da se iskoristi pravo prvokupa
u postupku javne dražbe Matoševe kuće, ali Društvo AGM-a, čini se, to ne prihvaća / Snimio Goran FerbeŽar / PIXSELL

Iz Matice hrvatske uputili su nas na pregled kronologije slučaja koji je izrekao tadašnji predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović na Glavnoj skupštinu u Rijeci u lipnju prošle godine.

Matica spremna za razgovor

Naime, „Ogranak Matice hrvatske iz Tovarnika započeo je još 1998. raditi na tome da se kuća na mjestu rodne kuće Antuna Gustava Matoša kupi i uredi kao spomen-dom u čast velikoga hrvatskoga pisca. U razgovorima s Družbom sestara Kraljice svijeta (koje su u tom trenutku bile vlasnice kuće) da odstupe kuću i da im se zauzvrat napravi druga sudjelovali su tadašnji predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić i tadašnji glavni tajnik Matice hrvatske Stjepan Damjanović i vrlo mnogo pomogli da odgovor Družbe sestara Kraljice svijeta bude pozitivan. OMH iz Tovarnika nedostajala su inicijalna sredstva za preuređenje Matoševe kuće i zatražio je pomoć od Središnjice iz Zagreba“, pojasnio je predsjednik Damjanović i podsjetio da su „Središnjica i Ogranak zaključili 2002. ugovor o dugoročnom kreditu kojim se Središnjica obvezala isplatiti Ogranku kunsku protuvrijednost od 26.884,00 EUR i taj je iznos primljen kao kredit. Ogranak se obvezao vraćati anuitete kredita kako budu dospijevali po računima koje će dostavljati Središnjica, ali to nikada nije učinio, nije otplatio ni kune unatoč brojnim upozorenjima koja je dobio“. Predsjednik Damjanović dalje je protumačio kako je „u neuspjelom pokušaju izbjegavanja svojih dugova, Ogranak prestao djelovati kao ogranak i postao Društvo Antuna Gustava Matoša. Slijedila je tužba Središnjice koja je završila odlukom Vijeća Županijskoga suda u Vukovaru, koje je 2014. potvrdilo odluku Općinskoga suda u Vukovaru iz 2012. da Društvo Antuna Gustava Matoša iz Tovarnika mora Matici hrvatskoj platiti ‘iznos od 239.277,01 kuna sa zakonskom zateznom kamatom na pojedine iznose kako je to pobliže navedeno u izreci, kao i da tužitelju nadoknadi trošak postupka u iznosu od 81.203,75 kuna’“.

Akademik Damjanović na Skupštini je također rekao kako su u razgovorima o tome kako da se problem riješi Matičina upravna tijela više puta nudila dogovor na način da Društvo Antuna Gustava Matoša vrati iznos koji je posudilo i plati sudske troškove, a da se Matica odrekne pripadnih joj kamata, što znači da se Matica odriče polovine iznosa koji joj po sudskoj odluci pripada. „Naglašavali smo da se Matica hrvatska neće dati slomiti pod pritiskom kojim su u javnosti stvarali uvjerenje da je ona odgovorna što projekt izgradnje Matoševe kuće ne ide dalje. Matica je na mnogo načina pomogla tom projektu i ne pristaje da se na nju svaljuju problemi koje je stvorio netko drugi. Postavljamo pitanje: Kako to da se u potrošenih 11 milijuna kuna nije našlo 250.000 da se vrati Matici dug? Kako to da i u planiranih novih 11 milijuna nema stavke koja bi predviđala povrat Matičina novca, koji je sada dvostruko veći, ali i dalje sitan u odnosu na planirana i potrošena sredstva? Ne bismo smjeli, i Matica hrvatska prva na to ne smije pristati, da netko svoje pogreške skriva iza Matoševe veličine i iza tobožnjih nacionalnih interesa“, zaključio je akademik Stjepan Damjanović.

Na naš novinarski upit da za potrebe pisanja ovoga članka daju izjavu o tome kako vide budućnost, iz Društva Antuna Gustava Matoša u Tovarniku odgovorili su da neće davati izjavu Vijencu dok uredništvo ne objavi demanti na govor predsjednika Damjanovića, poslan prošle godine nakon Skupštine. Uredništvo demanti nije objavilo jer u njemu ništa činjenično iz govora predsjednika Damjanovića nije demantirano, a tekst više puta većeg opsega od Damjanovićeve izjave ne samo da nije primjeren javnoj komunikaciji, nego iznosi i niz kleveta. Stav je Društva, razvidan iz demantija, da je presuda u korist MH rezultat „katastrofalnog stanja u pravosuđu“ i „ogledni primjer nepoštenog presuđivanja“. Osim toga, iz Društva tvrde da nije bilo pokušaja izbjegavanja obveza vraćanja duga koji su planirali vratiti iz „sredstava poreznog kredita koji nije ostvaren zbog izričitog protivljenja Matice hrvatske, ponajprije u Ministarstvu kulture, da se odobre sredstva za završetak projekta, što ima za posljedicu nemogućnost vraćanja duga“.

U siječnju ove godine na Općinskom sudu u Vukovaru odgođeno je ročište na kojem je trebala biti održana usmena javna dražba Matoševe spomen-kuće jer je Ministarstvo kulture podnijelo podnesak kojim skreće pozornost na pravo prvokupa spomen-kuće koja se vodi kao kulturno dobro. Ministarstvo je 16. siječnja objavilo priopćenje o sastanku sa svim zainteresiranim dionicima koji je u Ministarstvu održan na inicijativu ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Na sastanku su uz ministricu kulture sudjelovali i državni tajnik Krešimir Partl, predstojnik Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji Mario Banožić, načelnica Općine Tovarnik Ruža Veselčić-Šijaković, predsjednik Općinskog vijeća Općine Tovarnik Dubravko Blašković, predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica i glavni tajnik Zorislav Lukić.

Rješenje na vidiku?

U priopćenju stoji da su se sugovornici složili kako postoji volja Općine, Županije i Ministarstva da se iskoristi pravo prvokupa u postupku javne dražbe kuće Antuna Gustava Matoša u Tovarniku te na taj način riješe nagomilana dugovanja, projekt završi i stavi u odgovarajuću kulturnu funkciju. „Tvrdnje o nebrizi i nezainteresiranosti institucija za sudbinu rodne kuće hrvatskoga književnog velikana, prenesene kroz medije, zlonamjerne su i neistinite, plasirane jer Društvo Antuna Gustava Matoša, koje je vlasnik objekta, želi prikriti činjenicu da ne može završiti projekt i da je svojim postupanjem dovelo do blokade projekta, a onda i sudske tužbe koja je završila pravomoćnom presudom zbog koje je zgrada i završila na javnoj dražbi“, navodi se u priopćenju Ministarstva.

Župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić u odgovoru na novinarski upit za Vijenac je rekao da se Vukovarsko-srijemska županija nakon razgovora s Ministarstvom kulture, Maticom hrvatskom i Društvom ponudila uključiti u rješavanje nastalih problema kako bi se završila izgradnja: „Naime, ponudili smo da Vukovarsko-srijemska županija bude nositelj projekta završetka izgradnje kuće kako bi se projekt realizirao, što su prihvatili Ministarstvo kulture i Matica hrvatska, ali Društvo to nije prihvatilo“, istaknuo je vukovarsko-srijemski župan.

„Kako još odnosi između Matice hrvatske i Društva nisu razriješeni, nažalost, obustavljen je nastavak izgradnje Matoševe kuće“, napominje župan Galić te dodaje da je „Županija i dalje spremna sudjelovati u pronalasku rješenja kako bi što prije završio navedeni projekt, jer smo svjesni neizmjernog značenja našega velikog književnika A. G. Matoša, ne samo u hrvatskim nego i u europskim i svjetskim kulturnim razmjerima“.

Rasplet situacije čeka i Općina Tovarnik i njezina načelnica Ruža Veselčić-Šijaković, koja nam je u telefonskom razgovoru kazala kako će Općina izraziti želju za prvokupom Matoševe kuće. Iz Matice hrvatske također potvrđuju nastavak suradnje s Ministarstvom kulture, Općinom i Županijom u nastavku traženja zakonski utemeljena rješenja kako bi se vrijedno kulturno blago što prije obnovilo, što je zajednička dužnost prema Matošu.

Svoj stav o Matošu i ovom slučaju više je puta javno istaknuo i predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, uz ostalo i u intervjuu za Glas Koncila: „U ime svih dužnosnika Matice hrvatske ističem: Matoš i Matica hrvatska dvije su komplementarne stvari, riječ je o književniku koji je od početka svoga književnoga djelovanja oslonjen o Maticu hrvatsku i do danas je okosnica Matičina djelovanja. Taj nemili slučaj nema veze s likom i djelom A. G. Matoša, njega će Matica čuvati i štititi u svakom pogledu (…) Kao čelniku Matice hrvatske, koliko god mi bude moguće, neću dopustiti da se blati Matica hrvatska zbog nečega za što nije kriva. Matica hrvatska i Matoš se ne svađaju.“