Bogatstvo sisačkoga kulturnog života

Ogranak MH u Sisku u protekla je dva tjedna obilježio 100. obljetnicu smrti Antuna Radića 6. lipnja te organizirao 23. po redu Kvirinove poetske susrete od 7. do 9. lipnja. Antun Radić, hrvatski književnik, publicist, političar i etnolog, rođen je u Desnom Trebarjevu 11. lipnja 1868, a preminuo 10. veljače 1919. u Zagrebu. U suradnji s Kulturnim centrom braće Radić OMH u Sisku obilježio je njegovu obljetnicu trima predavanjima o njegovu značenju i nasljeđu uvaženih znanstvenika i članova Predsjedništva Matice hrvatske; Damir Zorić, gospodarski tajnik MH, održao je predavanje Antun Radić kao utemeljitelj hrvatske etnografije, Božidar Petrač, književni tajnik MH govorio je o Radićevu radu u MH: Antun Radić kao tajnik Matice hrvatske 1902–1909, a Anđelko Akrap, potpredsjednik MH, govorio je i o danas aktualnoj temi demografije u predavanju Antun Radić i demografske prilike početkom 20. stoljeća.

Potpredsjednik MH Anđelko Akrap, gospodarski tajnik MH Damir Zorić i književni tajnik MH Božidar Petrač u Sisku

Izlagači su pokazali širinu Radićeva djelovanja. On je u Zagrebu i Beču studirao slavistiku te postao doktor znanosti. Govorio je osam stranih jezika. Kao srednjoškolski profesor predavao je u Osijeku, Požegi, Varaždinu i Zagrebu. Njegova sabrana djela obuhvaćaju osamnaest knjiga, a zaslužan je za sjajne prijevode ruskih klasika: Puškina, Gogolja, Turgenjeva i Tolstoja. Kao urednik Akademijina Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena (1897–1901) i autor studiozne, opširne i programatske Osnove za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu smatra se utemeljiteljem hrvatske etnografije. Radićeva shvaćanja o kulturi, usko povezana s etnološkom djelatnošću, postala su idejna podloga budućeg političkoga djelovanja. Smatrao je kako seljaštvo mora postati politički subjekt i zbog toga je prije 120 godina, 1899, pokrenuo list Dom namijenjen hrvatskim seljacima.

Godine 1901. preuzima tajničku dužnost u MH, koju obnaša do 1909. sudjelujući u bespoštednom književnom sukobu starih protiv mladih, s predvodnicima starih Đurom Arnoldom, Vjekoslavom Klaićem i Albertom Bazalom, s kojima osniva i uređuje Matičin časopis Glas Matice hrvatske. Predavanja su organizirana uoči 11. lipnja, kada su rođena braća Radić, a taj je dan i spomen dan Županije sisačko-moslavačke pa su taj događaj uveličali i predsjednica županijske skupštine Ivanka Roksandić te načelnik općine Martinska Ves Stjepan Ivoš.

Bogat program pun jubileja i sjećanja krasio je i ovogodišnje 23. Kvirinove poetske susrete. Na svečanom otvaranju 7. lipnja dodijeljene su dvije nagrade za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu, Plaketa sv. Kvirina Zvonku Kovaču te nagrada za najbolju knjigu poezije objavljenu između dvaju susreta autoru mlađem od 35 godina Mariji Dejanović za knjigu Etika konja i kruha. Razgovore o poeziji laureata vodili su članovi stručnih žirija Krešimir Bagić, književnik i kritičar Miroslav Mićanović, pjesnikinja Darija Žilić, a moderirala je urednica Susreta i članica žirija Đurđica Vuković.

Punih srca u ugodnoj atmosferi pjesničkog čitanja poezije nagrađenih i glazbenog potpurija Ivana Novaka iz Matice hrvatske pjesnička se družina preselila na uzobalje Kupe kako bi pod zvijezdama razmijenili još pokoju pjesničku riječ spominjući se velikog pjesnika Josipa Severa, koji nas je napustio prije trideset godina. Njemu se posvećuju prve stranice jubilarnoga dvobroja Riječi, promovirana u prostorijama Matice hrvatske Sisak 9. lipnja. O časopisu su govorili Davor Šalat, književnik i kritičar, dugogodišnji suradnik časopisa i glavna i odgovorna urednica Đurđica Vuković.

Izložbu naslovnica časopisa Riječi 100/50/30/20 postavio je akademski grafičar Ivan Novak. Naslov izložbe kao i naslovnica te sadržaj novoga dvobroja Riječi govori o 100 godina rođenja Slavka Striegla, 50 godina izlaženja prvoga broja Riječi, 30 godina od smrti Josipa Severa i 20 godina neprekidna izlaženja trećeg niza časopisa.

Kako je u pozdravnom obraćanju predsjednica OMH u Sisku Jelena Folnović istaknula, znatnu potporu Matičinim programima: Riječima, Kvirinovim susretima, Stihovnici Siska, dali su Ministarstvo kulture RH, Županija sisačko-moslavačka, a skromnom potporom Susrete je podupro i Grad Sisak.

Na najpoznatijem brodu nekad ponosne sisačke flote Biokovu održana je poetsko-glazbena večer jedne od najvažnijih pjesničkih manifestacija u Hrvatskoj koju organizira OMH u Sisku. Pred mnogobrojnom publikom pjesnici su opijeni atmosferom nadahnuto govorili stihove, najprije laureati Zvonko Kovač i Marija Dejanović, a potom Sanja Baković, Lana Derkač, Miroslav Kirin, Tin Lemac, Siniša Matasović, koji je bio moderator večeri, Davor Šalat, Livija Reškovac, Đurđica Vuković, kao i članovi Stihovnica Siska Sanja Domenuš, Ana Marija Borić, Mira Jungić, Branko Katarina Tompić, Žarko Jovanovski, Ivana Švragulja i Marin Kos. Kupom je plovila poezija slaveći pjesništvo, vodu, sv. Kvirina i naš lijepi Sisak. Najljepši, glazbeni, začin Susretima dali su mladi glazbenici Antonija Kihalić, vokal, i Lordan Badanjak, klavijature. Izborom glazbe i vrhunskom interpretacijom zadivili su goste i domaće. U nedjelju je slijedio posjet vječnim počivalištima i sjećanje na poeziju pjesnikinje Tee Benčić Rimay i pjesnika Josipa Severa u Komarevu.