Projekt Nepal – Balkan

Prvi nepalski milijarder Binod Chaudhary, bivši socijaldemokratski zastupnik u tamošnjem parlamentu i autor knjige Making It Big, predstavljen kao „filantrop zainteresiran za ulaganja u Hrvatsku“, gostovao je 8. svibnja u Zagrebu, gdje je ispred pedesetak novinara i poduzetnika održao motivacijsko predavanje. Organizator događaja u dvanaestom paviljonu Zagrebačkoga velesajma bio je Zagrebački inovacijski centar – ZICER, u čije je ime dobrodošlicu Chaudharyju i suputnicima uputio direktor Frane Šesnić, a isto je učinio zamjenik pročelnice Gradskoga ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Filip Ćurko.

Uz predavanje i jednosatni razgovor s moderatoricom Ivom Šulentić bistrio je Chaudhary životni put od dječaka u maloj i siromašnoj zemlji, mladića koji nije pohađao skupe škole, a u zreloj dobi postao je vlasnikom i predsjednikom kompanije CG Corp Global, multinacionalnoga konglomerata od 122 tvrtke na pet kontinenata sa 76 brendova, među kojima je najpoznatiji tjestenina Wai Wai, koja se od 2017. proizvodi i u tvornici u Srbiji.

Prvi nepalski milijarder Binod Chaudhary

U izlaganju na engleskom jeziku Chaudhary je ustvrdio da nema „monopola znanja“, odnosno da dobar poduzetnik može biti rođen u bilo kojoj državi. Na tom putu pojedinca ne bi trebao zasmetati ni drukčiji razmještaj početnih položaja, koje u suvremenom svijetu mahom diktira IT-industrija. Pruža se jedinstvena prilika, kao nikada prije u povijesti čovječanstva, da osobe mlađe od trideset godina pokreću revoluciju znanja, istaknuo je. U poslovima, veli, bio je vođen vizijom, svjestan da se pojedine gospodarske grane moraju razvijati i u kriznim područjima, kakvo je bilo (nažalost i ostalo) na Šri Lanki, gdje je Chaudhary postao velikim ulagačem još prije četiri desetljeća. Iako predstavljen kao siromašni dječak, preduvjet dobrom osjećaju za posao Chaudharyju je jamačno pružila očeva trgovina tekstilom, kao i solidne političke veze. I sam je priznao, nakon novinarskoga pitanja, da politika i ekonomija u zemljama trećega svijeta moraju ići ruku pod ruku, točnije da je financiranje povezano s političkom moći.

Iskreno, iako stereotipno, govorio je Chaudhary kako je često bio u situacijama gdje se ne vidi svjetlo na izlazu iz tunela, ali ostao je vođen povjerenjem u sebe i moć poslovne ideje. Vlastitu intuiciju smatra važnijom od znanja, intuiciju zbog koje je s osamnaest godina i krenuo u neizvjesnost poslovnih pothvata. S druge strane, intuicija bez primjene također neće dati rezultate, sve je u samopouzdanju, neovisno o onome što poslije uslijedi, sažeo je. Pri kraju razgovora gost iz Nepala izrazio je skepsu da će kriptovalute zavladati umjesto „klasičnoga“ novca, unatoč silnim tehnološkim promjenama i drukčijem funkcioniranju svijeta od onoga kako se naviknula stara škola.

Imovina grupe Chaudhary, napomenuto je, obuhvaća većinski udio u najvećoj privatnoj poslovnoj banci u Nepalu (Nabil Bank) i nekoliko hotelskih lanaca. Binod Chaudhary (1954) ujedno je i najutjecajniji nepalski filantrop, koji se 2015. našao na naslovnoj stranici Forbes Asia kao jedan od četrdeset utjecajnih svjetskih dobrotvora, jer je uložio golemi novac nakon razorna potresa koji je pogodio njegovu zemlju. I sam je bio svjedok velikoga potresa u Čileu 2010, što navodi kao prekretnicu u svom životu. Na Forbesovoj listi milijardera Chaudhary je od 2013.

U prvom zagrebačkom posjetu upoznao je Chaudhary domaće razvojne tvrtke (startup) te najavio i hrvatsko izdanje spomenute autobiografske knjige, u kojoj se isprepleću poslovne i privatne obiteljske odluke, još iz vremena djedove seobe iz Indije u Nepal. Knjiga je pod imenom Osvajanje vrhova već prevedena u Srbiji i Crnoj Gori, pa se i u toj činjenici mogu naći razlozi zbog kojih je u nekoliko navrata nepalski gost rabio pojam Balkan, doduše u smislu koji ga i najviše zanima – gospodarskom. Priznao je (predavanje na Zagrebačkom velesajmu održano je odmah po slijetanju na zračnu luku) da tek očekuje od hrvatskih poduzetnika savjete glede potrebnih ulaganja. S obzirom na širinu poslovnih interesa Binoda Chaudharyja, od financija, energetike, hotelijerstva, poljoprivrede, telekomunikacija i informacijskih tehnologija, kao i pelješku, pa i širu, poslovnu suradnju između Hrvatske i Kine, savjeta novom spremnom ulagaču nije nedostajalo, jedino će biti potrebno bolje upućivanje o povijesnim i zemljopisnim odrednicama hrvatskoga dijela Europe. U suprotnom, osvajati vrhove na tzv. Balkanu ne znači da će oni, makar samo u poslovnom smislu – biti osvojeni i u Hrvatskoj.