(Ne)sretni Lisinski

Prigodnom izložbom, predavanjem i koncertom u organizaciji OMH u Križevcima obilježena je 200. obljetnica rođenja skladatelja Vatroslava Lisinskog. Glavnu poveznicu između Lisinskog i Križevaca zasigurno treba potražiti u liku Alberta Štrige, rođena Križevčanina, koji je pjevao ulogu Obrena na praizvedbi Ljubavi i zlobe 1846. te je kao istaknuti ilirac često motivirao Lisinskog da glazbom upotpuni novonastale tekstove na hrvatskom jeziku. Važan kulturni događaj inicirala je Renata Husinec, predsjednica Matičina križevačkog ogranka i jedna od najaktivnijih organizatorica kulturnog života u gradu. Proslava velike 200. obljetnice simbolično je započela već 2016, kada su Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije snimili koncertnu izvedbu prve hrvatske nacionalne opere Ljubav i zloba. Nova sezona 2019/20. Koncertne dvorane Lisinski bit će velikim dijelom u znaku obljetnice, a prvi koncert sezone naslovljen je Lisinski 200, na kojemu će se moći čuti slabo izvođena Lisinskijeva djela.

Renata Husinec, Stjepan Sučić i Nada Bezić

Cjelovečernji program u Križevcima započeo je u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Franjo Marković predavanjem knjižničarke i muzikologinje Nade Bezić, koja je održala predavanje Koliko poznajemo Lisinskog, u kojoj je preispitala važne povijesne činjenice iz skladateljeva života. Isprepletenost pouzdanih podataka i romansiranih priča tipična je za životopise važnih ličnosti te ih iz današnje perspektive možda i nije presudno razotkriti. Mit o „nesretnom Lisinskom“ danas je podjednako živ kao i na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, odnosno u vrijeme kada su primjerice Franjo Kuhač i Antonija Kassowitz-Cvijić objavili biografije ispunjene fiktivnim, ali u tom trenutku potrebnim, pričama iz života Lisinskog. Nada Bezić upustila se u raspetljavanje mitova o Lisinskom te publici pokazala nalaze novijih istraživanja, dok je s druge strane ostala unutar granica u kojima je publika mogla pratiti tijek prezentacije.

Potom je otvorena izložba notnih materijala, knjiga, članaka iz časopisa vezanih uz život i djelo Vatroslava Lisinskog. Koncept izložbe osmislio je Stjepan Sučić, nekadašnji potpredsjednik MH i počasni građanin Križevaca, koji je velikodušno ustupio velik broj jedinica iz svoga bogatog arhiva, dok su izložbu u atriju knjižnice postavili Franjo Husinec, Renata Husinec, Tihomir Pleša, Martina Valec-Rebić i Danijela Zagorec. Otvarajući izložbu Stjepan Sučić ukratko je pojasnio što sve imamo prilike vidjeti te pokušao mladu publiku upozoriti na važnost očuvanja nacionalne kulture. Izvori iz vremena ilirskog pokreta sredinom 19. stoljeća najvredniji su materijali izloženi u posebnoj staklenoj vitrini. Danica horvatska, slavonska i dalmatinska br. 9 i 10 iz 1843. najstariji je izloženi primjerak, a ističe se još Danica br. 14 od 4. travnja 1846, koja donosi tekst o praizvedbi Ljubavi i zlobe i pjesmu Stanka Vraza u znak zahvalnosti Sidoniji Rubido Erdödy, koja je pjevala ulogu Ljubice na praizvedbi te je, kao i Štriga, u vezi s križevačkim krajem. Posebno je svečan bio trenutak kada je Stjepan Sučić darovao voditeljici gradske knjižnice dva rana izdanja Vienca, povezana s Križevcima. Od notnih izdanja imali smo prilike vidjeti još nekoliko primjeraka iz različitih brojeva Danice i verziju Ljubavi i zlobe iz Narodne tiskarne Ljudevita Gaja objavljenu 1872.

 Završni dio obilježavanja obljetnice priređen je u Koncertnoj dvorani Glazbene škole Alberta Štrige u Križevcima, gdje su učenici i profesori pripremili koncert s djelima Lisinskog, Zajca, Hatzea, Lhotke-Kalinskog i Dore Pejačević. Najbolji je to način da se oda počast važnom hrvatskom skladatelju. Nastupile su klaviristice Andrea Mijak i Klara Odoran, sopranistice Jasmina Funtak, Antonija Poljak, Nina Kambić i Martina Šinko, a završnu točku odsvirali su profesori tambure Vice Zirdum, Nikola Matulin i Mihael Konfic. Izvedbom obrade Mazurke za Sofiju za trio tambura zaokružen je hvalevrijedan kulturni događaj te na simboličan način prikazan odnos između istinitosti prošlosti i obrade sadašnjosti.