MFK – festival kojemu trebamo glasno zapljeskati

Mediteranski festival knjige, sajam knjiga prodajno-festivalskog karaktera u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara HGK, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita, održao se od 8. do 12. svibnja u Športskom centru Gripe u Splitu. Pet dana festivalskog programa, rekordni broj nakladnika i izlagača s popustima do sedamdeset posto, besplatan ulaz za sve posjetitelje, nekoliko lokacija za promocije, predstavljanja, dječji i večernji program, 35 promocija najnovijih djela nagrađivanih i priznatih autora, paneli uglednih izdavača – činjenice su koje su osigurale ovogodišnjem Mediteranskom festivalu knjige važno mjesto među hrvatskim kulturnim i književnim manifestacijama.

Sjećanje na Jakšu Fiamenga

Prvi dan festivala obilježile su dvije književne promocije; knjige Proslava Damira Karakaša i zbirke poezije Zemlja, zemlja Marka Pogačara. Damir Karakaš objavio je u ovoj godini kratki roman Proslava, koji se fabularnom linijom dotaknuo ličkog načina života, „tri generacije i dva rata“, donijevši mukotrpnu priču likova koji su bili svjedoci nebrige i omalovažavanja od strane trenutne vlasti i koje „drži na životu“ neraskidivi odnos čovjeka i prirode. Na splitskom predstavljanju autor se u razgovoru s Krunom Lokotarom osvrnuo na svoj stvaralački opus, ali i na kontroverznu situaciju u kojoj se našao zbog posljednjeg objavljenog romana Proslava, u kojem je navodno na sporan način prikazao način života Ličana. Uvrijeđeni Ličani negativnim komentarima i negodovanjem prisilili su autora na demantiranje fikcionalnog teksta. Autor je zanimljivo i intrigantno iznio svoje biografske podatke, koji su očito izazov čitateljima jer se često nalazi u delikatnim spisateljskim situacijama, predstavio svoju novu knjigu i najavio iduće projekte. Promociju višestruko nagrađivana hrvatskog pjesnika, čije su zbirke poezije prevedene na najviše svjetskih jezika, Marka Pogačara moderirao je urednik Kruno Lokotar.

Popodnevni dio programa bio je posvećen hrvatskom pjesniku i akademiku Jakši Fiamengu, autoru 44 knjige i 150 uglazbljenih pjesama, prepoznatljivom bardu dalmatinske pjesme, koji svakako zaslužuje dio programa Mediteranskog festivala knjige, kako je naglasila voditeljica Ingrid Poljanić. Sat vremena sjećanja na zajednička druženja, prijateljstva, razglednica iz prošlih dana, evokacija poezije Omiša i Dalmacije, posveta je čovjeku koji je živio poeziju.

I ove godine festival ima bogati dječji program, koji raznovrsnošću i kvalitetom upozorava na važnost razvijanja ljubavi prema knjizi od sama djetinjstva; u prostoru Bookvarija tete pričalice započele su s pričanjem priča od ranih jutarnjih sati, radionicu stripa za djecu i mlade vodio je Ivan Svaguša, praktičan sat robotike i programiranja za djecu od sedam do trinaest godina vodila je udruga za robotiku Inovatic, kreativno pripovijedanje za djecu od pet do deset godina Jasmina Žiljak Ilinčić, a program je završio maštanjem u kreativnoj igraonici za djecu od pet do deset godina. Rasprava s temom Školska knjižnica – mjesta susreta i suradnje javnih politika kulture i obrazovanja postavila je pitanja o važnosti postojanja knjižnica unutar školskih ustanova, a prvi dan završio je Petominuljetkom u Cukarina, koja svake godine okuplja sve veći broj ljudi, a gdje posjetitelji imaju priliku čitati vlastitu ili tuđu poeziju.

Nogomet u središtu

Drugi dan festivala obilježio je nogomet pa je održana promocija knjige Nogomet narodu Aleksandra Holige, koju su predstavljali Marko Tomaš i Nikola Petković, a moderirao Mate Prlić. Sudionici su razgovarali o Hajduku, fenomenu navijanja i navijačkim skupinama, nogometu kao industriji spektakla, umjetno stvorenim klubovima nakon 1945, filozofskom aspektu koji se javlja u knjizi i povezuje nogomet i teoriju oslobođenja. Predstavljena je i knjiga Nikole Petkovića Put u Gonars, a o ratnim zločinima s autorom raspravljali su hrvatski povjesničar Dragan Markovina i novinar Jurica Pavičić. Tema je sudbina Bakrana u najvećem talijanskom logoru Gonars, gdje su stradali Gorani, Slovenci i Dalmatinci, sustavno izgladnjivani i mučeni. Knjiga sportskog novinara Ivice Pezelja Vatreni u Rusiji predstavljena je u večernjem terminu, autor je ispričao prisutnima kako je knjigu objavio na narudžbu urednika VBZ-a nakon održana Svjetskog prvenstva u Rusiji. Promotor Zdravko Reić naglasio je kako je napisana vrhunski reporterski, kako u tekstu nema nepotrebnih informacija, pohvalivši i potporu sportu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

Dječji program započeo je u Bookvariju čitanjem priča, kreativnom radionicom spisateljice i NLP praktičarke Nataše Jukić pod naslovom Galeb Bepo i 7 bisera, predavanjem o knjigama Miroslave Vučić, radionicom stripa, promocijom dječjega romana Hirovita Mara i brbljava Ara, koju je vodila autorica Tatjana Pokrajac-Papucci, kreativnim pripovijedanjem i igraonicom.

Drugi dan završio je promocijom biografije zagrebačkoga glazbenog sastava Elementala, koju su predstavili Emir Imamović Pirke, Marko Podrug te Remi i Shot u kavani Cukarin.

Filozofija, povijest, mit

Treći dan započeo je pričama o antičkim filozofima; o knjizi pod naslovom Filozofija – ma šta je pak to?razgovarali su Ivana Kragić, Darko Hren i Bruno Ćurko, a nakon toga Irena Drmić Hofman, Vedran Poljak, Željko Petrović, Dragan Ljutić i Tea Bilušić uz moderatoricu Andreju Viđak predstavili su knjigu Mateljan: Najzdravije namirnice svijeta Georgea Mateljana.

U popodnevnim satima na velikoj pozornici dvorane Gripe posjetitelji su imali priliku slušati o povijesnim i mitskim temama u knjizi Dragana Ogurlića Gdje Perun spava (Jadranske legende) obogaćenoj ilustracijama Voje Radoičića. Kako je nastao toponim Babina guzica, zašto nema pakla na Paklinskim otocima (ali ima pakline) i koliko je boca prošeka dobio kipar Rendić za nacrt zvonika u Ložišćima na Braču – samo su neka od pitanja koje su postavili Andrea Topić i Kruno Lokotar u razgovoru s autorom. O romanu Turbofolk benkovačke spisateljice Viktorije Božina govorili su Lenka Gospodnetić, Andrea Topić i sama autorica, a o kulturološkim razlikama Zapada i tranzicijskih prostora u romanu Vedrana Kukavice Mlada misa Ratko Cvetnić i Stjepan Balent. U predvečernjem terminu održana je promocija zbirke pjesama Marka Tomaša Trideset deveti maj, a o poeziji su s autorom razgovarali književnica Olja Savičević Ivančević i Kruno Lokotar.

Panel-rasprava pod naslovom MIS’79 – pejzaži potrošačke kulture u socijalističkoj Jugoslaviji privukla je najveći broj posjetitelja, u kojoj su sudjelovali Petar Filipić, Nataša Bodrožić i Saša Šimpraga, a raspravu je moderirao novinar i književnik Jurica Pavičić. Budući da se ovog rujna navršava četrdeset godina od Mediteranskih igara 1979, a da su te godine započeli i planovi za početak razvoja infrastrukturnih projekata u Splitu, sudionici su se osvrnuli na sportsko natjecanje, njegove ekonomske i socijalne aspekte i graditeljsku baštinu koju je ostavilo, nedovršene planove i projekte unutar grada poput Doma mladih ili centra Koteks. Osim nastavka dječjega programa u Bookvariju, održan je dio programa i u kavani Cukarin, gdje je putopisac i fotograf Jurica Galić Juka predstavio svoj kanal na YouTubeu i demonstrirao kako je izgledao njegov boravak na Uskršnjim otocima.

Književno druženje s Pavlom Pavličićem

Najviše posjetitelja četvrtoga dana festivala privukla je promocija hrvatskog autora Pavla Pavličića, koji je promovirao svoju stotu knjigu Bakrene sove; o knjizi su s autorom razgovarali moderatorica Andrea Topić i književnik Nebojša Lujanović. Hrvatski književnik, akademik, prevoditelj i scenarist bogata opusa odgovarao je na pitanja odakle u njegovu stvaralačkom opusu interes za znanstvenu fantastiku, otkud crpi inspiraciju i ideje za svoje stvaranje, o svom posljednjem romanu i njegovoj tematici. Druga promocija održala se u ranijem terminu u popodnevnim satima, Andrea Topić i Nebojša Lujanović predstavili su roman Nikše Sviličića Druga strana slutnje. Znanstvenik i sveučilišni nastavnik, komunikolog, akademski filmski redatelj i književnik predstavio je svoj posljednji roman i još se jednom pokazao kao veliki „miljenik publike“.

Pažnju publike privukla je i slikovnica za disleksičnu djecu Čovječuljci / Tinypeople o kojoj su govorili Petar Reić, Ivana Radić i Ula Reić, a moderirao Marko Tomaš. U popodnevnom terminu Danijel Žeželj, Olja Savičević Ivančević i Jelena Paljan raspravljali su o stripu i ulozi stripa u književnosti te upoznali publiku s knjigom Ljeto i divljaci. U Bookvariju se održala panel-rasprava koju je vodio Damir Pilić, govorilo se i o knjizi Jelena Ivanišević: od kuharice do književnosti, a Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK, promovirao je knjigu Mi Hrvati Matka Marušića. U okviru dječjeg programa održan je performans Kikica i Donko, Mirela Meić čitala je priče, prikazan je dječji list Cvrčak i knjiga More, a u večernjem programu nastupili su stand-up-komičari Saša Norris i Nikola Jovović.

Posljednji dan festivala započeo je promocijom knjige Mirjane Mrkele Mi smo dva svijeta, nastavio se predstavljanjem Hrvatske kuharice Mate Jankovića te knjige Slobodana Novkovića Carpathia – brod heroj u sjeni Titanica. Festivalski program završio je književnim intervjuom 2 u 2, Patricija Horvat razgovarala je s književnicom Julijanom Matanović o njezinoj knjizi Zašto sam vam lagala, od čijeg je prvog izdanja prošlo više od dvadeset godina. Posljednju promociju vodila je Tatjana Radmilo, predstavivši Patriciju Horvat, književnu prevoditeljicu u sklopu programa Prevoditeljica u vašem gradu.

Ovogodišnji Mediteranski festival knjige pružio je posjetiteljima pet dana književnih promocija, posebnu posvećenost djeci i dječjem programu, sajamske cijene i dojam velike knjižare u kojoj možete opušteno šetati i razgledavati knjige, bez užurbanosti i prevelike gužve, kojoj smo često svjedoci na velikim književnim sajmovima. Direktor MFK-a Mišo Nejašmić, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Slavko Kozina, urednik programa Kruno Lokotar, uza sve ostale, obavili su svoj posao i možemo im samo zapljeskati i čestitati. Mediteranski festival knjige nosi sa sobom dio mediteranskog duha, što ga čini ležernim i posebnim, a organiziraju ga sposobni ljudi, što ga čini kvalitetnim i uspješnim festivalom knjige u Hrvatskoj.