IZ OGRANAKA

Čitluk – Dječji list Cvrčak, koji izlazi već devetu godinu zaredom u nakladništvu OMH u Čitluku, i ove je godine nagradio malene čitatelje edukativnim izletom: za učenike iz sve tri osnovne škole Brotnja organizirao je posjet Mediteranskom festivalu knjige u Splitu. U sklopu 3. MFK-a 12. svibnja bilo je organizirano predstavljanje Cvrčka i knjige Časna sestra Dominika književnika Emila Raspudića, poznatoga broćanskog književnika, koji sudjeluje u radu lista od početka, a ujedno je i član uredništva. U Splitu su Cvrčak predstavili: Jasna Ćorić, glavna urednica, te stalni suradnici: Paula Tomić, diplomirana teologinja, Tanja Nakić, profesorica engleskog i hrvatskog jezika i Emil Raspudić, književnik. O knjizi Časna sestra Dominika uz autora govorio je don Mirko Barbarić, ravnatelj Salezijanske zajednice na Kmanu, a na početku je posjetitelje s podacima o autoru knjige upoznala u ime nakladnika OMH u Čitluku Jasna Ćorić. (Andrija Stojić)

Jastrebarsko – U Zorinu domu održani su Dani Georgija Para, u počast velikom hrvatskom kazališnom redatelju. Program je započeo 3. svibnja predstavljanjem knjige Nine Škrabea Dobri čovjek Bažulek – Georgiju Paru u spomen u izdanju Gradskog kazališta Zorin dom iz Karlovca, OMH u Jastrebarskom i Kazališta Škrabe. U knjizi su osim teksta Dobri čovjek Bažulek objavljeni i prilozi najbližih Parovih suradnika, posvećeni velikom redatelju, članu jaskanskog OMH. Na predstavljanju su o velikanu hrvatskoga glumišta, o prvoj godišnjici njegove smrti, te o knjizi govorili ravnatelj Zorina doma Srećko Šestan, filmski i kazališni redatelj Jakov Sedlar, baletna umjetnica Almira Osmanović, dugogodišnji prijatelj Georgija Para Dubravko Delić, voditeljica Dramskog studija Zorin dom Sanja Hrnjak, sin Georgija Para Aljoša Paro, karlovački gradonačelnik Damir Mandić i autor knjige Nino Škrabe. Nakon predstavljanja na pozornici Zorina doma odigrana je jubilarna 25. predstava Dobri čovjek Bažulek, posljednja režija velikoga Georgija Para. Dani Georgija Para nastavljeni su u subotu, 4. svibnja, 50. izvedbom predstave Jaje Dramskog studija Zorin dom te otkrivanjem Parove u foajeu kazališta. (Klementina Škrabe)

Nova Gradiška – Dorotea Bagarić, hrvatsko-američka akademska slikarica, dizajnerica i ilustratorica u povodu Noći knjige 23. travnja održala je Marvelovu mini-strip-radionicu za srednjoškolce i odrasle ljubitelje stripa uz izložbu stripova. Upoznala je publiku ukratko o povijesti, definiciji i ciljevima stripa te značaju Marvel Comicsa, izradi stripa u 5–6 sličica prema zadanom scenariju i bez teksta, uz malu izložbu strip-ostvaraja. Sudjelovali su ovi kreativci i zaljubljenici stripa: Domagoj Šagovac, Sara Strinavić, Sara i Ana Čepić i šestogodišnja Mirta Grgić, jedna od najčitateljica Dječjeg odjela u 2018. Mladim kreativcima i već sada majstorima stripa dodijeljene su i prigodne nagrade, među kojima se našao i Godišnjak novogradiškog OMH, koji bilježi i dugogodišnju uspješnu suradnju s Gradskom knjižnicom Nova Gradiška i na taj način promovira rad i djelovanje Ogranka, ali i te najstarije hrvatske kulturne institucije. (Ivanka Herceg)

Orašje – Dne 9. svibnja u dvorani hotela Navis u Orašju održana je promocija nove zbirke pjesama Tragom pokorenih želja posavskoga pjesnika Jose Živkovića Soje, na koju se odazvalo stotinjak znatiželjnika, među kojima i velik broj regionalno važnih intelektualaca, umjetnika, znanstvenika, prosvjetara i političkih predstavnika.

Joso Živković, Luko Paljetak i Goran Rem

Osim bezuvjetne potpore koju Soja ima od svojih sugrađana, među kojima stvara duže od trideset godina, razlozi ovako veliku interesu bili su i to što je riječ o promociji knjige koja je nekoliko dana prije nagrađena uglednom godišnjom nagradom Antun Branko Šimić, koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne te prisutnost uglednih recenzenata knjige, Gorana Rema i akademika Luka Paljetka, koji su te večeri bili promotori. Njih dvojica su, svaki s gledišta svoje struke, ponudili publici analize brojnih Sojinih stihova. Kratka obraćanja i pozdrave izrekli su još i ministrica prosvjete, znanosti, kulture i športa Županije posavske Ana Andrić, nakladnici, i to: u ime Društva hrvatskih književnika, Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog, predsjednik Mirko Ćurić, a za Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne Grgo Mikulić, zatim fra Ivan Kramar i predsjednik OMH u Orašju Vidan Janjić, kao i sam autor. (Marko Matolić)

Šibenik – U dvorani Gradske knjižnice Juraj Šižgorić OMH u Šibeniku organizirao je predstavljanje dviju knjiga. Zbirka pjesama Brod na Kalelargi Ivice Ušljebrke, u izdanju Naklade Ljevak, predstavljena je 26. travnja. Zbirku je predstavila Marina Čalić Polegubić. Stihove su čitali pjesnikinja i recitatorica Nikolina Mojić i autor, a glazbeni gost bio je šibenski trubadur Svetin Mačak Milutin. Knjigu Jezik naš hrvatski i njegove ljepote: ča, kaj, što: antologijski izbor Mladenka Spahije 7. svibnja predstavili su Miro Vukšić, potpredsjednik Ogranka, Edita Vlahov, voditeljica Odjela za književno stvaralaštvo, i autor koji je s mnogo žara i strasti govorio o svom angažmanu na polju prevođenja klasičnih književnih djela. Veliki zaljubljenik u hrvatski jezik, vrstan znalac svjestan njegova bogatstva i vrijednosti, te u isto vrijeme filozof i psiholog po vokaciji uspijeva, osim na papir, svoj žar i znanje prenijeti i na slušatelje svjedočeći pritom o značenju žive, izgovorene riječi. Stoga to nije bilo samo uobičajeno predstavljanje knjige, već mnogo više od toga: bila je to istodobno filozofska tribina i oda hrvatskoj poeziji. Publika je s predstavljanja otišla nadahnuta i zadovoljna, a svaki je posjetitelj od autora dobio knjigu na dar. (Zdenka Bilušić)

Zadar – Očuvanje domoljublja, identiteta, jezika i knjige, kao jednu od glavnih zadaća, OMH provodi velikim brojem aktivnosti, izdavaštvom te organizacijom važnih znanstvenih skupova. U proteklih mjesec dana Ogranak je bio organizator dvaju velikih skupova – Domaća rič 26. i 27. travnja u multimedijalnoj dvorani u zgradi Općine Sali te međunarodnog znanstvenog skupa Hrvatsko-mađarski odnosi kroz prošlost od 17. do 19. svibnja u hotelu Adria u Biogradu na Moru. Cilj je međunarodnoga jezikoslovno-pjesničkog skupa Domaća rič, koji se ove godine održava po 14. put, prezentiranje bogatstva hrvatskog jezika.

Radomir Jurić

OMH u Zadru pod pokroviteljstvom Općine Sali glavni je organizator, a suorganizatori su i Općina Sali, Grad Zadar, Zadarska županija, Turistička zajednica Dugi otok – Sali, Turistička zajednica Grada Zadra, Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali, AKUD Sloga – Sali, Mardešić d.o.o. i JU PP Telašćica. Na skupu je 51 sudionik izlagao o baštini, hrvatskome jeziku te njegovim narječjima i dijalektima. U suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Institutom za povijest Mađarske akademije znanosti iz Budimpešte te u suorganizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, Mađarskog instituta u Zagrebu, Zavičajnog muzeja Biograd na Moru i Glagoljaške udruge Sidraška županija Ogranak je sudjelovao i u organizaciji velikog skupa na kojemu je četrdeset izlagača s niza visokih učilišta i znanstvenih instituta raspravljalo o prošlosti hrvatskoga i mađarskoga naroda, koju su dijelili u višestoljetnoj državnoj zajednici. Na skupu su bile zastupljene teme s povijesnoga gledišta: hrvatsko-mađarski sporazum (Pacta conventa), ugarsko-hrvatski kraljevi, odnosi između dvaju naroda kroz prošlost, turističke i gospodarske veze, kao i odnosi među jezicima, govorima i dijalektima, provedenim arheološkim istraživanjima na srednjovjekovnim crkvama i samostanima u Biogradu na Moru i njegovoj okolici, pa sve do najnovijih tema kao što su: zajednička komunistička prošlost i njezino nasljeđe (komparacije). Na skupu je bilo govora i o značenju Biograda na Moru kao jednog od kraljevskih sjedišta, naselja kojem osobito značenje daje Petar Krešimir IV, mjesta krunjenja ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana te njegovo značenje općenito za srednjovjekovno razdoblje, kada je hrvatska država bila na vrhuncu moći i bila gospodar i na „moru i na kopnu“. (Martina Drobnak)