Glavni odbor MH preinačio odluku Časnog suda o isključenju glavnog tajnika u opomenu

Glavni odbor Matice hrvatske na sjednici održanoj 13. svibnja nije potvrdio odluku Časnog suda MH o isključenju glavnog tajnika MH Zorislava Lukića iz članstva, nego je preinačio u opomenu, prihvativši djelomično žalbu glavnog tajnika. Protiv prihvaćanja odluke ­Časnog suda glasovalo je jedanaest od dvadeset prisutnih odbornika, a za je bilo devet. Na sjednici je također odlučeno da će biti sastavljeno obrazloženje odluke o opomeni na osnovi rasprava na sjednici.

Epilog je to procesa koji je započeo neposredno nakon izborne Glavne skupštine MH održane u Rijeci 16. lipnja 2018, predstavkom predsjednika Ogranka MH u Čitluku Andrije Stojića, člana bivšeg saziva Glavnog odbora, koji u Rijeci nije izabran u novi saziv. O Stojićevoj predstavci, u kojoj je prozvao za nepravilnosti u pripremi i organizaciji Glavne skupštine, Glavni odbor raspravljao je na više sjednica. Predstavku je najprije razmatrao i odbacio Nadzorni odbor MH, a usporedno je pokrenut višemjesečni stegovni postupak protiv glavnog tajnika Zorislava Lukića pred Časnim sudom MH, kojega je Stojić u nadopuni predstavke pozvao na odgovornost. Postupak pred peteročlanim Časnim sudom rezultirao je jednoglasnom odlukom o isključenju glavnog tajnika iz članstva MH od 14. ožujka 2019. koju je potpisala predsjednica suda Mira Tecilazić-Bašić i uputila je Glavnom odboru, koji je 13. svibnja, nakon rasprave o odluci Suda i Lukićevoj žalbi, u skladu s Pravilima MH donio konačnu odluku.

U obrazloženju odluke Časnog suda stoji da se glavnom tajniku stegovna mjera isključenja izriče jer „u razdoblju priprema za održavanje Glavne izborne skupštine Matice hrvatske, kao i tijekom njenog održavanja, dana 16. 06. 2018. u Rijeci, kao odgovorna osoba svojim postupcima i činima postupio protivno obvezujućim odredbama Pravila Matice hrvatske.“ U nastavku su pobrojane točke optužnice za koje je glavni tajnik okrivljen, među kojima su najozbiljnije da na Glavnoj skupštini nije podnesen financijski izvještaj za proteklu godinu, kao ni prijedlog financijskog plana za sljedeću godinu, potom da na skupštini nije izabran zapisničar te da je „Glavnom odboru MH predložio listu zastupnika za Glavnu skupštinu iz ogranaka i odjela MH, a da pritom nije utvrdio da njihovi zastupnici nisu birani na način određen u čl. 49. st. 2. Pravila, odnosno na njihovim skupštinama“. Također se navodi da je kao zastupnike triju odjela predložio zaposlenike Središnjice, „što predstavlja eklatantan sukob interesa“. U obrazloženju odluke stoji i da „njegova suradnja sa Sudom u svojstvu glavnog tajnika, nije bila na potrebnoj razini“.

Zorislav Lukić u žalbi je istaknuo da je u postupanju pred Časnim sudom odbio sudjelovati „zbog toga što u ovome slučaju Časni sud protiv glavnog tajnika nije postupao zbog možebitnog neprimjerenog ponašanja kao člana MH, što je po Pravilima MH (čl. 79) jedina ovlast koju Časni sud ima, nego zbog navodno lošeg obavljanja dužnosti, za što ovlast nadzora ima jedino Glavni odbor“.  Demantirao je optužbu da je predložio listu zastupnika za Glavnu skupštinu, jer je to „učinilo Predsjedništvo MH“ i dodao da su „Predsjedništvo i Glavni odbor prihvatili sve zastupnike ogranaka i odjela na temelju pisanih prijava koje su Središnjici poslali predsjednici ogranaka i pročelnici odjela bez provjera jesu li te odluke donesene na skupštinama ogranaka i odjela, što je nepromijenjena praksa u organizaciji glavnih skupština MH od 1990.“ „Nijedno upravno tijelo nije naložilo Z. Lukiću da tu praksu mora promijeniti i provjeravati jesu li te skupštine ogranaka i odjela održavane.“ U žalbi je također navedeno da je financijsko izvješće za razdoblje 2016–2018. i plan za 2019. bilo sastavni dio dokumentacije koju su zastupnici unaprijed pismeno dobili i prihvatili ga na Skupštini.

Glavni odbor na sjednici 13. svibnja detaljno je razmatrao odluku Časnog suda MH i žalbu glavnog tajnika, a u raspravu se uključila većina prisutnih odbornika. Odbornici su bili uglavnom suglasni u ocjeni da je na Glavnoj skupštini u Rijeci bilo organizacijskih propusta koji se ne smiju ponoviti, ali u opsegu koji nije utjecao na ishod izbora i legitimnost izabranih tijela, i da za njih nije odgovoran samo glavni tajnik, nego i upravna tijela MH; da Pravila MH treba u nekim segmentima revidirati i da je ovaj postupak svima oduzeo previše vremena i energije. Manje suglasnosti bilo je oko sadržaja odluke Časnog suda i žalbe, gdje su se mogla čuti suprotstavljena mišljenja i tumačenja, što je razvidno i iz rezultata tajnoga glasovanja prema kojima je jedanaest zastupnika bilo protiv prihvaćanja odluke Časnog suda, a devet za. U drugom krugu glasovalo se o tome prihvaća li se žalba djelomično ili u cijelosti, pri čemu je jedanaest članova glasovalo da se žalba prihvaća djelomično, a četiri da se prihvaća u cijelosti (pet listića bilo je nevažećih). U trećem krugu osamnaestero prisutnih odbornika glasovalo je o stegovnoj mjeri pri čemu je osam glasova bilo za opomenu, četiri za javnu opomenu, uz šest nevažećih listića.

(Redakcija)