Gdje je kultura u medijima

Prisutnost kulture u medijima, pitanje publike, novih oblika kulture, kvalitete praćenja kulturnih sadržaja, nedostatka književne i umjetničke kritike, medijska politika, ali i odgoj budućih novinara u kulturi, samo su neke od tema o kojima se raspravljalo na okruglom stolu Kultura u medijima održanu 16. svibnja u Matici hrvatskoj u organizaciji Vijenca. Skup je organiziran u okviru programa obilježavanja 150 godina Vijenca, a tom su se prilikom prvi put za Matičinim stolom okupili glavni urednici, urednici kulturnih rubrika i emisija specijaliziranih za kulturu i komunikolozi, dok je u ime Ministarstva kulture sudjelovao državni tajnik Krešimir Partl.

Snimio MIRKO CVJETKO

Prisutne je uvodno pozdravio glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić i naglasio da na ograničenu zastupljenost kulture u medijima treba gledati s više aspekata jer to nije samo hrvatski, već i svjetski trend. S druge strane, valja istaknuti da ponekad kulturni djelatnici zaboravljaju na identične prigovore i iz područja znanosti i obrazovanja, Crkve, branitelja i poljoprivrede te je o tim pitanjima i iskustvu potrebno razgovarati, a iznimno je važna i suradnja, pri čemu je ovaj okrugli stol dobar korak u tom smjeru, naglasio je Zorislav Lukić.

Na položaj medija u društvu osvrnuo se državni tajnik Krešimir Partl, koji je uredništvu i Matici hrvatskoj na početku čestitao 150. obljetnicu. Državni tajnik predstavio je i nove natječaje i programe, kao i medijske politike u djelokrugu Ministarstva kulture, koje je ove godine pokrenulo projekt izrade Nacionalnog izvještaja o kulturi kao prve faze izrade Strategije razvoja kulture. Također je podsjetio na nedavno usvojene zakone iz područja kulture: Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, Zakon o muzejima, Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Zakon o audiovizualnim djelatnostima, Konvenciju Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji, kao i Zakon o PDV-u. Državni je tajnik naglasio i važnost sredstava iz fondova Europske Unije, primjerice za poticanje čitanja, za koje je u okviru Europskog socijalnog fonda planirano 50 milijuna kuna te trenutno otvorena javnog poziva namijenjena neprofitnim medijima Mediji zajednice (prve faze). Partl je najavio da će se druga faza toga poziva raspisati nakon donošenja Smjernica medijskih politika i novog Zakona o elektroničkim medijima čija je priprema u završnoj fazi te će se svi zainteresirani moći uključiti u javnu raspravu. „Bilo kakvo ulaganje u kulturu koje stvara bolji program i sadržaj privlači novu publiku. Medijima je u tom slučaju lakše prenijeti što se događa u kulturi, a kultura lakše dobiva medijsku zastupljenost“, zaključno je naglasio državni tajnik Krešimir Partl.

Promjene u medijskom okolišu

Svoje viđenje položaja kulture u medijima iznijela je urednica Trećeg programa (HTV3) Vlatka Kolarović, kazavši kako se situacija u medijskom okolišu vrlo brzo mijenja, a istraživanje je pokazalo da manje od jedan posto mlađih od 25 godina u Hrvatskoj gleda televiziju. Smatra da se kultura lakše probija u medije, ali ne na platformama na kojima ih očekujemo. Primjerice, emisije Trećeg programa zapravo su gledanije na digitalnoj platformi HRTi što pokazuje da postoji potreba za takvim sadržajem.

Krešimir Partl
državni tajnik Ministarstvo kulture RH

Vlatka Kolarović
HRT – HTV3, urednica

 

Zrinka Turalija Kurtak
HRT, urednica redakcije Kultura

Dražen Ilinčić 
HRT, urednik emisije Kultura s nogu

Igor Kanižaj
Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Zorislav Lukić
Matica hrvatska, glavni tajnik

Siniša Kovačić
Hrvatska katolička mreža, glavni urednik

Milena Zajović
Večernji list, urednica rubrike Kultura

Romina Peritz
Jutarnji list, urednica rubrike Kultura

Kim Cuculić
Novi list, urednica
rubrike Kultura

Branimir Stanić
Glas Koncila, zamjenik glavnoga urednika

Goran Galić
Vijenac,  glavni urednik

Zrinka Turalija Kurtak, urednica redakcije Kultura (HRT) osvrnula se na proteklih 25 godina rada te je naglasila da Vijesti iz kulture pokušavaju ući i u najzabitije dijelove Hrvatske, u kojima je kultura manje dostupna, ali je iznijela i izazove te želju da kultura bude ravnopravna sa sportom i vremenskom prognozom te dobije svoje stalne minute u informativnom programu. „Način na koji mislimo da treba obraditi događaj ne uklapa se u viđenje mlađe publike, koju bismo trebali informirati, ali i educirati, tako da se svakodnevno borimo s načinom obrade informacija kako bismo doprli do šire publike.“

Kultura s nogu urednika Dražena Ilinčića (HTV1) prva je emisija o kulturi javne televizije koja je uspjela ući u program i emitira se u vrijeme najveće gledanosti, iza središnjega Dnevnika, a povratne su informacije gledatelja dobre, kazao je Ilinčić.

Na površnost i srozavanje kriterija pri praćenju događaja, odnosno dvostruke kriterije za koje smatra da su ključni problem, osvrnuo se glavni urednik Hrvatske katoličke mreže (HKM) Siniša Kovačić, iznijevši primjer nedavno održana duhovnog koncerta Progledaj srcem, na kojem se okupilo 18 tisuća posjetitelja, što su neki mediji u potpunosti ignorirali te ga nisu čak ni fenomenološki popratili. Kad je riječ o HKM-u, kultura je za taj medij vrednota te u tom smislu svakodnevno kreiraju sadržaje. Niz emisija posvećuju hrvatskoj kulturnoj baštini, poput primjerice serijala emisija akademika Stjepana Damjanovića Gdo knjige počtuje da je knjigami počtovan / Neka knjige poštuju onoga koji njih poštuje: crtice o hrvatskom glagoljaštvu.

Pogled na kulturu iznijele su i urednice rubrike kulture najvećih tiskanih medija. Milena Zajović kazala je da se Večernji list vodi zakonima tržišta, no podsjetila je i na društvenu odgovornost, sudjelovanjem primjerice u Nagradi hrvatskoga glumišta i Danima satire te s jednim od najstarijih natječaja u Europi za najbolju kratku priču Ranko Marinković. Postavila je pitanje poezije na Facebooku ili video­igara kao dijelova kulture istaknuvši kako prepoznaju realnost današnjega kulturnog sektora, a Večernji list prvi je tradicionalni medij u Hrvatskoj koji je uvrstio redovite recenzije videoigara. Državni tajnik Krešimir Partl dodao je da je Ministarstvo kulture otvorilo mogućnost poticanja razvoja videoigara, a podaci na razini EU pokazuju da je od 8 do 10 posto svih audiovizualnih djelatnika zaposleno u dizajnu videoigara, dok hrvatski developeri uprihode 400 milijuna kuna, što je prostor za cijeli niz umjetnika.

Urednica kulturne rubrike Jutarnjeg ­lista istaknula je da se taj dnevnik financira iz vlastitih prihoda, a kriteriji za kulturu vrijede kao i za ostale sadržaje. Iskazala je zadovoljstvo što su sadržaji više puta doprli i do naslovnice, no ujedno je ukazala na nedostatak mlađih naraštaja novinara specijaliziranih za kulturu. „Izazov je ostati atraktivan i relevantan te prodati novine čitateljima koje više zanimaju drugi sadržaji, radi kojih i kupuju novine“, rekla je Romina ­Peritz, dok je urednica Kim Cuculić iz riječkoga Novog lista također apostrofirala problem kriterija pri obradi sadržaja, ali i gubitak specijaliziranih kritičara. „Nužno je da netko bude spona između kulturnog sadržaja i publike“, ocijenila je.

Zamjenik glavnoga urednika Glas Koncila Branimir Stanić prisjetio se pak prvih koraka i reakcija na uvođenje nove „ozbiljne“ rubrike o kulturi. Naime, 2010. započeli su s predstavljanjem manje poznatih književnika i kulturnih djelatnika aktivnih tijekom 20. stoljeća, najviše prije Drugoga svjetskog rata i u emigraciji tijekom komunističkoga razdoblja. Dosad su u toj rubrici objavili 500 biografija, čime zapravo ispunjavaju nedvojbenu prazninu.

Obrazovanje budućih novinara

O položaju kulture na sveučilištu govorio je Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, ujedno pročelnik Odjela za medije MH. Naglasio je da studenti novinarstva toga fakulteta prate kulturne sadržaje pišući za studentski mjesečnik Global, no osim toga fakulteti se njome nedovoljno bave jer ne postoje specijalizirani kolegiji. Ne postoji nijedno reprezentativno istraživanje koje bi u duljem razdoblju pratilo kakvo je izvješćivanje u kulturi i koja su njegova obilježja, što otežava razvijanje medijskih politika. Kanižaj je također ukazao na važan aspekt postojanja više od petsto školskih listova kojima se ne posvećuje nikakva pozornost, a nakon srednje škole nestaje interes učenika, što je, prema njegovu mišljenju, zapravo propuštena prilika.

Da je položaj kulture u medijima važna tema koja rijetko dolazi na dnevni red rasprava o medijima, smatra glavni urednik Vijenca Goran Galić, koji je zahvalio kolegama na sudjelovanju na okruglom stolu. Galić je ukazao na problem kvalitete sadržaja u kulturi, koji se svodi na informaciju, najavu, PR-objavu ili fotografiju. Smatra kako ne postoji dubinska analiza, a sve je manje prave umjetničke i književne kritike, bez koje nema ni razvoja kulture i umjetnosti. „Vijenac, stoga, nošen i tradicijom starog ­Vienca, nastoji zadržati takav pristup obradi sadržaja uz kvalitetne kritičare kojih u ­Vijencu ne nedostaje na svim područjima“, kazao je Galić i dodao: „Ako prolistamo Vijenac iz 19. st. ili stare udžbenike novinarstva, u njima ćemo naći desetke novinarskih formi, a danas smo ih u novinarstvu sveli na svega nekolicinu. Kritika primjerice, ili klasični ozbiljni razgovor, isčeznuli su s novinskih stranica, na kojima prevladavaju fotografije uz kraći izvještaj ili komentar. No što je s ostalim novinskim formama“, zapitao se Galić, koji smatra da je važno otvoriti prostor kvalitetnim kritičarima. Osim toga, vjeruje u budućnost tiskanih medija, ali u prvom redu specijaliziranih, „jer će obrazovana publika i dalje posezati za takvim publikacijama, koji će se ipak morati prilagoditi novim tehnologijama i plasirati dio sadržaja na digitalnim kanalima“. Glavni urednik ­Vijenca na koncu je naglasio važnu ulogu odgoja budućih generacija novinara i kritičara u kulturi, na čemu Vijenac kontinuirano radi.

Nakon plenarnoga dijela uslijedila je rasprava u koju su se uključili mnogi prisutni urednici i novinari, među ostalima urednici portala Anita Ruso i Nenad Bartolčić, kao i urednici Vijenčeve likovne i književne rubrike Vanja Babić i Mira Muhoberac, koji su se složili u ocjeni da je kulturi potrebno dati više medijskoga prostora i vidljivosti.

Panelisti su na koncu zaključili da je Okrugli stol Kultura u medijima u Matici hrvatskoj otvorio niz pitanja i postavio dobar temelj za buduće slične tribine usmjerene dijalogu svih relevantnih sugovornika i donositelja odluka te rješavanju problema i izazova s kojima se urednici svakodnevno susreću.