Radna proslava u Glazbenjaku

S

lavljenički koncert Zagrebačkoga kvarteta održan je na dan 100. obljetnice njegova osnutka, 25. travnja na istom mjestu, u Hrvatskom glazbenom zavodu. Razumije se, Zagrebački kvartet tada su činili drugi ljudi. Povijest Zagrebačkog kvarteta ukratko je, u uvodnom govoru, sažela Tamara Jurkić-Sviben kao predstavnica Hrvatskoga glazbenog zavoda. Tu stožernu glazbenu instituciju glavnog grada pokušalo je poljuljati sumnjivo poduzetništvo i pretvoriti ga u hotel, a prvi napad „velikih poduzetnika“ bez imalo poštovanja prema stoljetnim kulturnim institucijama i njihovoj namjeni odbijen je. Dakako to ne znači da ih neće biti još lukavijih i silovitijih.

Uglavnom, Zagrebački kvartet u današnjem sastavu ozbiljno misli kao dugovječna muzička institucija opstati i sljedećih sto godina i na svoj način poduprijeti gotovo dvostruko stariju instituciju oko čije se izgradnje itekako potrudila udruga dobrostojećih građana. Njima hotel nije bio ni na kraj pameti. Prošlih sto godina Zagrebačkog kvarteta u svom je radu marno sažeo muzikolog Borko Špoljarić. U cijelom stoljeću namnožio se broj djelatnih gudačkih kvarteta, vrlo osjetljive forme i još ozbiljnih izazova pa sada višestruko veći grad nastavlja svoju tradiciju njegovanja osjetljivoga gudačkog sastava.

Slavljenički koncert Zagrebačkoga kvarteta održan na samu 100. obljetnicu osnutka  / Snimio MIRKO CVJETKO

Zagrebački kvartet za proslavu je u svom domicilnom prostoru izabrao program prvog, osnivačkog koncerta. Još jednom će obljetnicu proslaviti za koji mjesec u dvorani Lisinski. Martin Krpan i Davor Philips, violine, Hrvoje Philips, viola i Martin Jordan, violončelo – svirali su kvartetska djela Dvořáka, Haydna i Čajkovskog. Ozbiljan i vrlo zahtjevan program s kojim je Zagrebački kvartet utvrdio svoj status časne starine s novim protagonistima. U promjenjivim sastavima i s promjenjivim vodstvom, promjenjive kakvoće i mnogim uspješnim predstavljanjima po svijetu, opstao je u prvom stoljeću djelovanja. Za radno slavlje Kvartet je dočekala puna dvorana Glazbenog zavoda i ispratila ga s poštovanjem i zahvalnošću za održani kontinuitet. Na programu proslave nije bilo djela hrvatskih autora niti se koje naručilo, ali zato je ispod čekića objavljen CD s djelima Igora Kuljerića, Srđana Dedića, Ruždjaka, Adalberta Markovića i Pavla Sviličića. Nazvan je Klasični vrt prema kompoziciji Marka Ruždjaka.

Na početku koncertne večeri izveden je 9. gudački kvartet u d-molu Antonina Dvořáka. Bogata faktura kvarteta začinjena tipičnim pretvorbama češkoga narodnog idioma u novom izdanju nije uhvatila sve slojeve djela. Ustrajavalo se više na točnosti pročitanog teksta nego na međusobnom dogovoru glazbenika i ravnoteži zvukovnosti, a i opseg mogućeg zvučanja bio je sužen.

 Slijedio je Haydnov Drugi gudački kvartet, također u d-molu, nazvan Kvintni. Zagrebački kvartet tada nije robovao predodžbama o nekoj apstraktnoj čistoći oca bečke klasike. Punokrvno se uhvatio ukoštac s čistim rukopisom Haydnova kvarteta u zaokruženoj cjelini velikoga luka impozantne i elegantne skladbe. Za službeni kraj sviračke proslave obljetnice, nakon stanke u programu opsežnoga koncerta, našao se Drugi gudački kvartet u F-duru, op. 22 Petra Iljiča Čajkovskog. Zagrebački kvartet bogatom je romantičarskom rukopisu pristupio mnogo hrabrije i s opravdanjem riskantnije. To je donijelo i intenzivniju izvedbu koja je, uvijek kontrolirano, prštala u zahuktavanju završnoga stavka Allegro con moto.