O ljudskosti u neljudskim vremenima

Dan uoči svečanog obilježavanja 24. obljetnice vojno-redarstvene operacije Bljesak, a u sklopu programa obilježavanja, u Novskoj je 30. travnja održana prva Revija filmova o Domovinskom ratu. Riječ je o manifestaciji koju organizira Ministarstvo hrvatskih branitelja, a u sklopu koje su ovom prilikom prikazani dokumentarni filmovi tematski fokusirani na Domovinski rat i realizirani tijekom nekoliko posljednjih godina. Od 2014. pri Ministarstvu hrvatskih branitelja djeluje Povjerenstvo za vrednovanje prijava pristiglih po javnom pozivu o sufinanciranju umjetničkih i dokumentarističkih djela o Domovinskom ratu sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske, tijelo sastavljeno od inicijalno osam predstavnika institucija i strukovnih udruga koje se na različite načine bave filmom i povezani su s njim.

Uz dva predstavnika Ministarstva hrvatskih branitelja stalni su članovi predstavnici Ministarstva kulture, Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra i Ministarstva obrane, kao i Hrvatskoga društva filmskih kritičara, a promjenjivi članovi predstavnici su HAVC-a, Hrvatske radiotelevizije i Društva hrvatskih filmskih redatelja te u posljednje dvije godine Društva hrvatskih filmskih djelatnika. Svi se oni nekoliko puta godišnje sastaju sa zadatkom vrednovanja prijavljenih projekata pristiglih po javnom pozivu u sklopu kojeg Ministarstvo branitelja svake godine svotom od petsto do sedamsto tisuća kuna (u vrijeme pisanja ovog teksta govori se o povećanju tog iznosa) sufinancira produkcije filmova različitih rodova o Domovinskom ratu.

Kadar iz filma Slike iz života ratnika redatelja Silvija Mirošničenka

S obzirom na tematiku i činjenicu da su autori i producenti prijavljenih filmova u približno podjednaku omjeru profesionalci i amateri, članovi udruga veterana Domovinskog rata, vlasnici lokalnih foto- i videoklubova te općenito entuzijasti koji žele sačuvati dragocjena svjedočanstva i dokumente o prijelomnim ratnim zbivanjima i osobitim protagonistima tih zbivanja, riječ je uglavnom o dokumentarnim ostvarenjima. Svakako, sufinancirana bude i produkcija ponekoga kratkog igranog filma, poput nagrađivane drame Po čovika scenaristice Maje Hrgović i redateljice Kristine Kumrić, no kako je riječ o ostvarenjima realizacijom i prezentacijama kojih se znatno pridonosi vidljivosti samih protagonista i njihovih priča, te filmovi u tom smislu nerijetko imaju i bitnu terapeutsku svrhu, razumljivo je da među njima uvelike pretežu dokumentarci.

Kadar iz filma Mjesto sjećanja Vukovar redatelja Veljka Bulajića

Dokumentarni umjesto igranog filma

Prva Revija dokumentarnih filmova o Domovinskom ratu održana u kinodvorani Pučkog otvorenog učilišta Novska započela je u 12 sati projekcijom dokumentarca Obrana Nuštra, koji su režirali Kristijan Milić i Mirko Adžaga, a u kojem drugi autor figurira i kao izvršni suproducent. Nakon uspjeha akcijske ratne drame Broj 55, filma ovjenčana s osam Zlatnih arena, koji je zamišljen kao prvi u serijalu od dvanaest igranih filmova s temom Domovinskog rata u produkciji HRT-a, Milić je pripremao igrani film o obrani Nuštra, nakon kojeg bi slijedili slični projekti o akcijama Orkan, Maslenica i Oluja. Film o obrani Nuštra trebao se temeljiti na 2009. objavljenoj knjizi ­Vatrene ulice – četiri dana jednog od heroja obrane mjesta Mirka Adžage, faction-proze u kojoj su opisana četiri dana (5–8) listopada 1991, u kojima su branitelji, unatoč snažnu prodoru agresora, koji je uspio osvojiti pola naselja, naposljetku obranili mjesto. Iz različitih razloga, ponajviše financijskih, od čitavog se projekta naposljetku odustalo, a temu obrane Nuštra Milić je u suradnji s Adžagom obradio u obliku dokumentarca.

Dokumentarca koji je dramaturški i narativno sjajno koncipiran, i kao cjelina i u svim detaljima odmjeren i uravnotežen te se prati s uzbuđenjem poput trilera. Razgovore s protagonistima obrane Nuštra kombinirajući s pomno odabranim i posloženim dokumentarnim snimcima, kadrovi kojih ni u jednom trenutku nisu umetnuti zbog puke ilustracije, već se izvrsno prepleću i nadopunjuju s razgovornim segmentima, Milić i Adžaga oblikuju u kompaktnu cjelinu jasne pripovjedne niti i dramaturške strukture, sa spretnim podizanjem dramske napetosti i naglašavanjem situacija koje funkcioniraju kao svojevrsni gotovo akcijski cliffhangeri. Sudionici filma vrlo su zahvalni sugovornici, elokventne i samozatajne osobe koje nikad ne ističu vlastite uloge u dramatičnim zbivanjima, već naglašavaju važnost suradnje i zajedničkog djelovanja u svrhu ostvarenja onoga što se 5. listopada u zoru činilo neizvedivim. Svaki umetnuti dokumentarni kadar ima jasnu dramsku i narativnu funkciju, dokumentarni segmenti duljinom trajanja i dinamikom prispodobivi su igranima u Milićevim ratnim filmovima Živi i mrtvi i Broj 55, svjedočenja sudionika intrigantna su i tečna, te tako dokumentarac Obrana Nuštra funkcionira kao izvrstan nadomjestak za nerealizirani igrani film.

Realizacija dokumentarca Bura duše trajala je pune tri godine, no to se u filmu uopće ne zapaža, jer riječ je o djelu koje se doima znatno profesionalnijim i skuplje produciranim no što zapravo jest. Posrijedi je obiteljsko-prijateljski projekt koji kao redatelj i montažer potpisuje Goran Maršalek, scenaristica je njegova supruga Danijela, a producent je ujedno jedan od trojice protagonista filma, pričuvni narednik Dražen Hrženjak. Preostali protagonisti ostvarenja podnaslovljena kao životno, ratno i duhovno putovanje pričuvni su razvodnik Darko Horvat te pričuvni poručnik Zvonko Kovačić, baš kao i Hrženjak dragovoljci Domovinskog rata, ali i, što je za cjelovitu sliku presudno, obiteljski ljudi približno istih životnih dobi. Početak rata zatekao ih je na različitim mjestima i u različitim sredinama, neki su već tada bili više, a neki manje zreli i odgovorni ljudi, neki su se zabavljali uz travu i na tulumima, dok su drugi već tada moralni oslonac i životnog vodiča pronalazili u vjeri i Bogu. Dok opisuju svoje kretanje u rat i dijelove ratnog puta, sva trojica prisjećaju se samih sebe iz nekih drugih vremena, vremena u kojima im duhovnost još nije značila ono što im znači danas.

No traumatično iskustvo rata, svakodnevna svijest da su u jednom trenutku živi, a da ih već za nekoliko minuta mogu nositi teško ozlijeđene ili čak mrtve, spoznaja o nestalnosti i prolaznosti života te potreba za ostvarenjem više razine duhovnosti i pronalaženjem višeg smisla koju su snažno osjetili i nakon završetka rata, svu je trojicu postupno izrazito okrenula vjeri. Njihova svjedočanstva o vlastitim životnim i ratnim putovima efektno su ilustrirana ratnim fotografijama prošle godine preminula Tonija Hnojčika, darovitoga novinskog i umjetničkog fotografa te jednog od najplodnijih hrvatskih fotoreportera. Životi sve trojice, i na intimnim i na obiteljskim i na društvenim planovima, zaokruženje i puninu dosegnuli su predanim okretanjem vjeri i duhovnosti, o čemu svjedoče vrlo iskreno, bez imalo kalkuliranja, ne oklijevajući govoriti i o vlastitim pogreškama i zabludama. Bitan motiv za realizaciju učinkovito i nenametljivo estetiziranog filma autori su pronašli u tužnoj činjenici da je od završetka Domovinskog rata do danas suicid počinilo više od tri tisuće branitelja, ljudi koji k tome pate od brojnih bolesti i ovisnosti. Sudbine Dražena Hrženjaka, Darka Horvata i Zvonka Kovačića svjedoče o tome da je izlaz iz egzistencijalnih tjeskoba i nemira uvijek moguće pronaći.

Ratne operacije i sudbine

Revija koja će se ponovo održati u Kninu uoči proslave 24. obljetnice operacije Oluja nastavljena je dokumentarcima Ugriz risa redatelja Bernardina Modrića, Slike iz života ratnika autora Silvija Mirošničenka, Mjesto sjećanja – Vukovar Veljka Bulajića i Dnevnik jednog rata – Vinkovci Nade Prkačin. U filmu Ugriz risa opisuje se operacija osvajanja velikih skladišta streljiva u Delnicama tijekom jeseni 1991, osobito najvažnijega skladišta Velebit 3, koja je po zapovijedi predsjednika Tuđmana započela 5. studenog ujutro. Slično filmu Obrana Nuštra, i Modrićev je realiziran kombinacijom razgovora sa sudionicima operacije, dragovoljcima i vojnim časnicima, uz intenzivno korištenje dokumentarnih video- i televizijskih snimaka te umetanje igranih segmenata u kojem kao tadašnji policajci i pripadnici Zbora narodne garde figuriraju članovi Hrvatskog društva kolekcionara militarije. Na snimanje filma autora je potaknula spoznaja o zanemarenosti operacije koju ističe kao najvažniju vojnu akciju u Primorsko-goranskoj županiji, a njegov film nudi zanimljivu, preglednu i kompetentno realiziranu rekonstrukciju odvijanja operacije. Dok Slike iz života ratnika na sugestivan način predočavaju ratni put Ivana Anđelića zvana Doktor, tiha i samozatajna čovjeka podrijetlom iz Rame koji se prometnuo u istinskog junaka obrane Vukovara, Mjesto sjećanja – Vukovar u okvir o posjetu skupine učenika dviju splitskih osnovnih škola Memorijalnom centru Mjesto sjećanja Vukovarska bolnica smješta svjedočenja petnaestak branitelja i sudionika zbivanja iz tragične vukovarske ratne jeseni 1991, od liječnice Vesne Bosanac do fratara Ante Markića i Petra Ante Perkovića.