Čisti inat ne dopušta nam odustati

Kada se izgovori Jastrebarsko, neupućenim putnicima to je samo znak nekada jedinoga skretanja na autocesti Zagreb – Karlovac, no iza tog imena krije se istinsko bogatstvo – prirodno, povijesno, kulturno. Dični gradić Zagrebačke županije sa šesnaest tisuća stanovnika, među ostalim, njeguje hrvatsku baštinu i plodnim radom Ogranka MH, kojim od 15. ožujka i u novom mandatu predsjeda Klementina Škrabe.

Neizbježno je na početku spomenuti da je Klementina kći uglednoga hrvatskog dramatičara, publicista i člana predsjedništva ogranka Nine Škrabea (22. listopada 1947), uz kojega je od malih nogu zavoljela književnost, kazalište, glazbu, umjetnost, sport i zavičaj, pa i Maticu hrvatsku. I danas je on njezin najbliži i najdraži suradnik u svim djelatnostima, tako da se, u najpozitivnijem smislu, može napisati da je obiteljsko pregalaštvo donijelo raznovrsnost u izdanjima i događajima jaskanskoga ogranka.

Klementina Škrabe rođena je 25. rujna 1979. u Zagrebu, osnovnu školu i gimnaziju završila je u Jastrebarskom, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala 2004. komparativnu književnost i etnologiju. Još od srednjoškolskih dana bavi se novinarstvom, prevođenjem i pisanjem te je objavljivala članke u nizu časopisa i mrežnih portala, ponajviše o filmu, glazbi, kazalištu, likovnoj umjetnosti i sportu. Bila je urednica i autorica tekstova u časopisima Videonet i Reporter te glavna urednica elektroničkih i tiskanih Jaskanskih novina.

Dio radnog staža odradila je u Ministarstvu kulture, Osnovnoj školi Ljube Babića u Jastrebarskom te jaskanskoj gradskoj upravi. Od početka ove godine zaposlena je u udruzi Kreativni studio Zvrk, kojoj su glavni projekti Kazalište Škrabe te Vrelo zavičaja, program poticanja čitanja i pisanja djece i mladih. Stalna je suradnica Kazališnog leksikona, koji priprema Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

Redateljica u Kazalištu Škrabe

Kazalište u Jastrebarskom pokrenuo je upravo Nino Škrabe prije više od pedeset godina, a zadnjih godina djeluje pod imenom Kazalište Škrabe. „U Kazalištu Škrabe djeluje osamdesetak glumica i glumaca, uglavnom osnovnoškolaca, srednjoškolaca i studenata, a uz pripreme predstava organiziramo brojne druge aktivnosti – izrađujemo scenu, uvježbavamo plesove i scenske borbe, a naši glumci, pjevači i plesači uz igranje u predstavama nastupaju na brojnim drugim događanjima – poetsko-glazbenim programima, recitalima, igrokazima, manifestacijama u Jastrebarskom i šire. Od 2012. u Kazalištu Škrabe režirala sam osam predstava. Posljednja od njih, predstava Zemlja Čudesa, premijerno je izvedena u studenom 2018, dosad ju je vidjelo više od dvije tisuće gledatelja, a 26. svibnja odigrat ćemo je u Zagrebu, u sklopu Festivala kršćanskog kazališta“, iznijela je Klementina Škrabe, koja se uz ostalo bavi i uređivanjem, lekturom i korekturom knjiga. Objavljene su joj tri knjige: Ina u kazalištu (2007) govori o povijesti svjetskog, hrvatskog i jaskanskog kazališta te donosi pregled pojmova vezanih uz kazalište, Kazališni spomenar (2010) monografija je jaskanskog kazališta, a knjiga Radost baletnih koraka (2015) govori o petnaest godina Baletnog studija Jastrebarsko.

Ernest Fišer je glavni krivac

U razgovoru se predsjednica dotaknula i povijesti Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom, koji je postojao već u 19. stoljeću, kad su njegovi članovi bili Ante i David Starčević, u to vrijeme žitelji Jastrebarskoga. „Kad je u Jastrebarskom obnovljeno djelovanje Matice, u vrijeme Hrvatskoga proljeća, među počasnim gostima bili su i Jaskanci Ljubo Babić i Josip Restek te Većeslav Holjevac i Pero Budak, no rad Matice ubrzo je zabranjen. Novi pokušaj obnove djelovanja Matice u Jaski, početkom 90-ih, zbog ratnih prilika nije uspio. Otkad znam za sebe idealizirala sam Maticu. Već kao tinejdžerki ta mi je slavna hrvatska institucija djelovala moćno i privlačno. U njoj sam vidjela priliku da se na jednom mjestu ujedini sve što me zanimalo i što sam smatrala važnim i bitnim za postojanje svakog grada i mjesta – očuvanje narodne baštine, širenje kulture i obrazovanja, izdavanje knjiga i časopisa, organizacija raznih događanja... Matica ima baš sve to“, kazala je Klementina, priznajući da je dugo gnjavila tatu Nina i ostale jaskanske kulturne i društvene djelatnike s idejom da u Jastrebarskom osnuju Maticu.

 
Vrijedna izdanja Ogranka MH u Jastrebarskom

„Glavni je krivac što u Jaski danas postoji Matica hrvatska Ernest Fišer, naš dragi prijatelj iz Varaždina i, kako ga volimo zvati, kum našega jaskanskog ogranka. Gospodin Fišer došao je u Jasku u veljači 2010, i kad smo shvatili da je on aktivni matičar, sve nam je objasnio – kako pokrenuti ogranak, koliko ljudi treba skupiti, komu se moramo javiti... Obnoviteljska skupština našeg ogranka održana je u studenom 2010. te od tada neprekidno djelujemo u istom sastavu predsjedništva, kojem je nedavno započeo već treći mandat: predsjednica Klementina Škrabe, potpredsjednik Želimir Hrković, tajnik Stjepan Volarić te članovi predsjedništva Vesna Tadić, Josip Falica, Zvonimir Kufrin i Nino Škrabe“, podsjetila je sugovornica, naglasivši da je prije godinu dana, upravo u Jastrebarskom, održan susret ogranaka Zagrebačke županije, kad je rečeno da je jaskanski ogranak među najaktivnijima i najbrojnijima u Hrvatskoj!

„Zašto nas to iznenađuje? Zato što je voditi Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom teško. Često pomislim da je ono što nas najviše gura naprijed i ne dopušta nam odustati – čisti inat. Grad u kojem djelujemo daje nam rijetku i minimalnu potporu. Nemamo svoje prostorije, a proračun nam je malen. Spašavaju nas prijave na javne pozive i natječaje, posebno u Zagrebačkoj županiji, s kojom imamo odličnu suradnju, te pomoć općina na čijem području, uz Grad Jastrebarsko, djelujemo – Klinča Sela, Krašić, Pisarovina i Žumberak. Većina načelnika članovi su našeg ogranka, a to nas jako veseli“, napominje, izdvajajući odličnu suradnju sa zagrabačkom Središnjicom.

Spomenula je Klementina Škrabe i aktivne članove Ogranka koji nisu radom ili mjestom stanovanja u Jastrebarskom, ali su odlučili postati članovi te djelovati u sklopu jaskanskoga ogranka: braća svećenici i profesori mons. Josip i Stjepan Baloban, skladatelj Zrinko Tutić, književnica Sonja Zubović, rektor Bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu Anđelko Košćak, a članom Ogranka bio je i glasoviti kazališni redatelj, pokojni Georgij Paro.

Od akcija Ogranka predsjednica je izdvojila objavljivanje deset vrijednih knjiga (do kraja ove godine iz tiska bi trebale izaći još tri, među kojima je i Jaskanski kraj u slici i riječi s najstarijim i najvrednijim razglednicama jaskanskoga kraja), postavljanje spomen-ploča znamenitim Jaskancima, organizacija poetsko-glazbenih programa (Svetom Duhu na čast devet godina zaredom, Hote o ljudi sim tri godine zaredom), obnavljanje djelovanja Gradskog pjevačkog društva Javor u rujnu 2013. (društvo je osnovano 1876), predstavljanje knjiga, organizacija književnih večeri, izložbi, predavanja, znanstvenih skupova i projekcija filmova, organizacija koncerata i izleta uz posjete muzejima i kazalištima.

Zavičaj povijesnih velikana

„S pravom možemo reći da je naš ogranak nositelj kulturnog i društvenog života u cijelom jaskanskom kraju. Posebno smo ponosni da su u našem kraju rođeni Tomaš Mikloušić, Tadija Smičiklas, Vladko Maček, Ljubo Babić, Vlado Vlaisavljević, Alojzije Stepinac, Franjo Kuharić, Dragutin Nežić... U Jastrebarskom i okolici živjeli su Ante i David Starčević, Ivana Brlić-Mažuranić, Drago Gervais... Ponosni smo što možemo živjeti i stvarati u kraju u kojem su takve veličine živjele, ali i što svojim djelovanjem možemo dati počast njihovom životu i djelu“, tumači Klementina, svjesna da već i naslovi nekih knjiga u izdanju Ogranka govore o ciljevima: Pisci jaskanskog kraja Nine Škrabea (2011), Tadija Smičiklas i njegov Žumberak grupe autora, u suradnji s udrugom Uskok iz Sošica (2015), Duhovna baština Stepinčeva i Kuharićeva zavičaja Anđelka Košćaka, u suradnji sa Župom sv. Nikole biskupa u Jastrebarskom i izdavačkom kućom Kršćanska sadašnjost (2017), monografije o župama Slavetić, Plešivica i Sveta Jana...

Nedavno su u jaskanskom ogranku, već četvrtu godinu zaredom, posjetitelji napunili dvoranu Vatrogasnog doma u Pribiću, rodnom mjestu kardinala Franje Kuharića, gdje se 27. travnja održala hrvatska premijera dokumentarnog filma Hrvati i Australija redatelja Jakova Sedlara i scenarista Nine Škrabea. „Ogranci Matice hrvatske izuzetno su važni velikim dijelom i zbog toga što na najbolji mogući način dokazuju da se kultura može širiti i stvarati i izvan metropole. Prikazivanje filma ili predstavljanje knjige može privući i veći broj ljudi u Pribiću, Sošicama ili Bratini nego u nekoj zagrebačkoj knjižnici“, zaključuje predsjednica jaskanskoga ogranka, kojemu, nema dvojbe, unatoč svim poteškoćama, predstoje i nadalje sadržajne godine.