Tajanstveni knez iz Bojne

S obzirom na njihovu rijetkost, ranosrednjovjekovni nalazi od neprocjenjive su važnosti za sagledavanje najranije hrvatske povijesti u razdoblju od 7. do 9. stoljeća. Nedavno predstavljan nalaz „kneza iz Bojne“ na lokalitetu Brekinjova Kosa stoga je uistinu velik događaj, tim više jer u kontinentalnoj Hrvatskoj sličnih nalaza dosad nije bilo.

Lokalitet Krekinjova Kosa pokraj Bojne u okolici Gline

Bogata pogrebna oprema svjedoči o pripadniku viših slojeva ranosrednjovjekovne Hrvatske
Izvor Arheološki muzej

Priča o pronalasku kneza iz Bojne započinje 2011. s probnim arheološkim istraživanjima na zaštićenom arheološkom lokalitetu brda Brekinjova Kosa pokraj mjesta Bojna u okolici Gline zbog eksploatacije obližnjeg kamenoloma. U prošlosti se na tom geostrateškom položaju (352 mnv) zapadnog dijela Banovine i na granici s Bosnom i Hercegovinom, u kraju bogatu rudom, nalazila bitna točka za nadzor područja oko rijeka Une, Sane i Japre te prometnica prema Topuskom i dalje prema Sisku. Na tom višeslojnom nalazištu, koje se prostire na dva međusobno spojena platoa (ukupna površina oko 50.000 m²), potvrđeni su ostaci naselja iz razdoblja eneolitika (lasinjska i vučedolska kultura), kasnog brončanog i starijega željeznog doba te nalazi datirani u rani srednji vijek, među kojima je i 37 kosturnih grobova.

Bogata pogrebna oprema tajanstvenoga pokojnika upućuje na to da je riječ o pripadniku viših slojeva društva srednjovjekovne Hrvatske. Zanimljivo je da je knežev grob opremljen na vrlo sličan način kao i grob njegova suvremenika pokopana u bazilici sv. Marije na Crkvini u Biskupiji kod Knina. I u tom grobu, u sarkofagu rimskoga podrijetla, pronađene su slične ostruge, privjesak s gorskim kristalom te zlatnici bizantskoga cara Konstantina V. Kopronima. Knez od Bojne bio je pokopan u odjeći satkanoj od svilenih vlakana obavijenih zlatnim nitima. Na lijevom boku pronađen je željezni nož, a na obući srebrna ostružna lijevana garnitura, ukrašena karolinškim motivima i proizvedena u franačkoj radionici. Uz glavu je nađen privjesak od gorskog kristala ukrašen zlatom, a na abdomenu zlatni novčić bizantskog kralja Konstantina V. Kopronima, kovana u Sirakuzi između 760. i 775.

Zanimljiva je činjenica kako je Konstantin V. Kopronim bio sin bizantskoga cara Lava III. Sirijca, koji je uspješno ratovao protiv Avara i Bugara. Isto tako, za vrijeme tih ratova germanski narod Langobardi zauzimaju Ravenski egzarhat 751, sjedište bizantske moći u Italiji. Nakon toga pohoda papinstvo se sve više udaljavalo od Bizanta i priklanjalo sve jačoj franačkoj državi. Stručnjaci se pak nadaju da će daljim istraživanjima otkriti više detalja o osobi za koju se pouzdano zna jedino da je pripadala društvenim elitama te otkriti više informacija o kneževu doticaju s bizantskim i franačkim carstvom. Pravo ime kneza iz Bojne možda nikada neće biti pronađeno, no to ne umanjuje vrijednost otkrića, pogotovo činjenica da se kroz prizmu povijesnog opremanja i pokapanja pokojnika očituje povezanost tog dijela Banovine sa središnjim prostorom srednjovjekovnih hrvatskih kneževina.

Arheološka istraživanja i konzervatorsko-restauratorski radovi još traju, a nova će otkrića, vjerujemo, upotpuniti sliku o ljudima koji su živjeli i koji su sahranjeni na ovom području. Isto tako, sa svrhom prezentiranja ovoga nalazišta stručnoj i široj javnosti predstavljena je i izložba Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti, gdje su pokazani dijelovi nalaza na kojem su dovršeni složeni konzervatorsko-restauratorski postupci. Izložba je otvorena do 30. travnja u Arheološkom muzeju u Zagrebu.