IZ OGRANAKA

Čitluk – U Galeriji fra Didaka Buntića u Čitluku 12. travnja predstavljena je knjiga-molitvenik Tako je dobro s Tobom križ nositi fra Ante Marića i otvorena izložba slika Agonija i ekstaza – put križa magistrice sakralne umjetnosti Kristine Ćavar. Predstavljanje knjige i otvaranje izložbe OMH u Čitluku organizirao je u okviru tradicionalne kulturno-duhovne manifestacije Uskrs s Maticom u Brotnju, a dobrodošlicu okupljenima u galeriji na početku programa poželjeli su Andrija Stojić, predsjednik OMH Čitluk, i Jasna Ćorić, moderatorica programa.

S predstavljanja knjige Tako je dobro s Tobom križ nositi

Fra Antina knjiga tiskana je u nakladi OMH u Širokom Brijegu, čiji je predsjednik Gojko Jelić sinoć kazao da njome OMH u Širokom Brijegu želi proširiti drevnu katoličku pobožnost, zahvaliti autoru na svemu što je u pisanim tragovima ostavio Hercegovini, a autorima umjetničkih djela dati prigodu da se likovnim izrazom iskažu najdublji vjerski osjećaji, pogotovo u ovo milosno, korizmeno razdoblje godine. Autor je napomenuo da je put križa postojao u ranim kršćanskim vremenima, ali da ga je u današnjem obliku posebno promicao fra Leonardo Portomauricijski. Izložbu Kristine Ćavar otvorenom je proglasio fra Miro Šego, župnik župe Krista Kralja, a sinoćnji program glazbeno su obogatili Ana Ostojić i Josip Rajić, gitaristica i gitarist iz Osnovne glazbene škole Brotnjo. Izložba slika u Galeriji fra Didaka Buntića ostaje otvorena do 30. travnja. (Andrija Stojić)

Koprivnica – Polaganjem cvijeća u obiteljskoj kapelici na gradskom groblju i javnim priopćenjem OMH u Koprivnici obilježio je 13. travnja stogodišnjicu smrti gradonačelnika slobodnog i kraljevskog grada Koprivnice Josipa Vargovića (Peteranec, 26. veljače 1866–Koprivnica, 13. travnja 1919). Kao pravaš izabran na izborima bio je gradonačelnik 1906–1913. te je započeo industrijalizaciju i modernizirao Koprivnicu u srednjoeuropski grad. Bio je u punom smislu riječi vizionar razvoja Koprivnice, što potvrđuju ostvareni projekti. U njegovu mandatu izgrađen je moderan vatrogasni dom DVD Koprivnica 1906, podignuta Kemijska industrija Danica 1908.

Godine 1906. osnovana je Privremena mala realna gimnazija, a osobno je položio kamen temeljac za novu gimnazijsku zgradu 1907, koju je otvorio ban Pavao Rauch 1908. i koja je danas osnovna škola. Godine 1907. osnovan je Đački nogometni klub Koprivnica, 1909. osnovano je Hrvatsko obrtničko radničko obrazovno pjevačko društvo Domoljub, unaprijeđeno je zdravstvo 1909-1912. izgradnjom paviljona za zarazne i duševne bolesti, 1910. asfaltirano središte grada i uvedena plinska rasvjeta sa svjetiljkama iz Beča i izgrađena mrtvačnica na groblju, koja je do 2014. bila u uporabi, uvedena je gradska komunalna služba koja je regulirala potok Koprivnicu, zasadila parkove na Florijanskom, Banskom i trgu ispred Javne bolnice, 1912. željezničkom prugom spojena je Koprivnica s Virjem, a time Osijek sa Zagrebom, 1913. izgrađena secesijska zgrada željezničkog kolodvora, i danas u uporabi. OMH u Koprivnici zajedno s Gradom Koprivnicom njemu u spomen podigli su 1999. dvije spomen-ploče: na Gradskoj vijećnici na Zrinskom trgu te u kapelici na gradskom groblju. (Dražen Ernečić)

Metković – U predvorju OŠ don Mihovila Pavlinovića 12. travnja održana je svečana podjela priznanja 2. literarnog natječaja Perom o Neretvi koju je organizirao OMH u Metkoviću uz suorganizaciju OŠ don Mihovila Pavlinovića. Natječaj je raspisan početkom siječnja za sve učenike osnovnih škola donje Neretve, a tema izdanja bila je rijeka Neretva, neiscrpno nadahnuće svim stanovnicima doline. Uz to natječaj je zamišljen kao povod za obilježavanje Dana hrvatske knjige i Dana planeta Zemlje. Odazvalo se šest donjeneretvanskih škola te je prispjelo 46 literarnih radova, koje je ocjenjivalo povjerenstvo u sastavu Ivan Nadilo, poznati metkovski pjesnik, te profesorice hrvatskog jezika Martina Pačić, Željana Volarević i Vesna Vidović.

Dobitnici nagrade Perom o Neretvi

Od prispjelih pohvaljeni su radovi: Helena Medak 5. razred OŠ Ivo Dugandžić-Mišić, Komin – Neka rika smaragdne boje; Iva Batinović, 4. razred OŠ don Mihovila Pavlinovića, Život s Neretvom; Eva Mihaljević, 3. razred OŠ don Mihovila Pavlinovića, Kistom umjesto riječima. Po ocjeni prosudbenoga povjerenstva nagrađeni su učenici: prva nagrada: Ana Erak, 7. razred OŠ Vladimir Nazor, Ploče – Mriža čvrsta čvora. Tako je postala drugi laureat natječaja Perom o Neretvi, a prigodnu nagradu uručio joj je pjesnik Ivan Nadilo.

Druga nagrada: Mihael Dodig, 5. razred, OŠ Stjepana Radića, Metković, Naš Gnjurko; treća nagrada: Marko Albanezi, 7. razred OŠ Vladimir Nazor, Ploče, Neretvi.

Nagrađene i pohvaljene radove čitale su profesorice Ivona Martinović i Marinka Jurković. Svečanost upotpunili su nastupom Melani Primorac, Radojka Volarević i Lara Jurković učenice OŠ don Mihovila Pavlinovića te školski zbor pod vodstvom prof. Ljupke Sršen Gutić uz klavirsku pratnju prof. Zrinke Boras. (Božidar Lovrić)

Senj – U Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva u Senju 17. travnja javnosti je predstavljena knjiga Misija u Hrvatskoj 1941–1946. autora Giuseppea Masuccija, koju je priredio i preveo Senjanin Marijan Mikac. Knjigu su predstavili Jure Krišto te Veljko Krulčić iz izdavačke kuće Vedis, koja je, uz OMH u Senju, izdavač djela.

Naslovnica knjige G. Masuccija

To Mikčevo priređivačko djelo do 1990. bilo je nepoželjna literatura, za koju su znali tek rijetki. OMH u Senju i Vedis objavili su integralni pretisak rukopisa te knjige uključujući predgovor, biografije, historijat samostana i svetišta Montevergine, kao i sve bilješke koje su objavljene u originalnom izdanju iz 1967. Jure Krišto istaknuo je kako je izrazito pohvalno da se male sredine ovakvim simboličnim naporima odužuju svojim istaknutim pojedincima, čuvajući njihovu ostavštinu za generacije u budućnosti. Istaknuo je Krišto kako je Marijan Mikac uz Pavla Tijana zasigurno najpoznatiji Senjanin emigracije. Veljko Krulčić, dugogodišnji suradnik Ogranka te zaljubljenik u Senj i njegovu kulturu, najavio je kako Ogranku predstoji izdavanje još jednoga Mikčeva djela, a to je zbirka pripovjedaka Mornari, žene i leševi. Ta je knjiga tiskana 1942. u Zagrebu (u privatnom izdanju autora), a nakon 1945, kao i sve ostalo u vezi s likom i djelom Marijana Mikca, imala je status zabranjenog voća. OMH u Senju u suradnji s Vedisom skrenuo je pažnju na Mikca i potaknuo valorizaciju njegova stvaralaštva i vraćanja u korpus matične književnosti, publicistike i kinematografije. U glazbenom dijelu večeri nastupila je ženska klapa Senjkinje. (Ana Vukelić)

Osijek – Do kraja ovog mjeseca u suradnji Gradske uprave Osijek i OMH u Osijeku počet će velika akcija darivanja knjiga u izdanju Matice hrvatske knjižnicama i hrvatskim organizacijama u susjednim zemljama.

Žana Gamoš

Tako će izaslanstvo Grada Osijeka, na čelu s dogradonačelnicom Osijeka Žanom Gamoš, pročelnikom Upravnog odjela za društvene djelatnosti Draženom Alerićem te OMH, predvođeno predsjednikom Ivicom Završkim, posjetiti tri manja mjesta i jedan grad u Vojvodini i darovati im 250 knjiga u izdanju MH.
Dio knjiga tiskanih u izdanju MH u luksuznoj opremi i tvrdo ukoričene bit će uručene osnovnim školama u Bačkom Monoštoru, Sonti i Bačkom Bereku, a dio knjiga bit će darovan Gradskoj knjižnici u Somboru. Brojne knjige nalaze se i u lektiri za osnovne i srednje škole. Cijela edicija Stoljeća hrvatske književnosti, iz koje će biti sve darovane knjige, sadržava respektabilni broj autora i knjiga pisanih na hrvatskom jeziku od daleke prošlosti pa sve do suvremenih hrvatskih pisaca. Akcija će biti nastavljena do kraja ove godine, kada će u još četiri mjesta s pretežito hrvatskim stanovništvom u susjednim zemljama knjižnicama i školama biti ukupno darovano tisuću knjiga. (Darko Kovačević)

Sisak – Na Stihovnici Siska 13. travnja nastupili su ugledni pjesnici i književnici, bračni par Davor Šalat i Lana Derkač Šalat. U OMH u Sisku još jednom se okupio veliki broj ljubitelja poezije. Uvodni dio druženja protekao je u opuštenom razgovoru moderatora Stihovnice s gostima ne samo o poeziji nego i o brojnim drugim aktivnostima kojima se njih dvoje bave na književnoj sceni, poput književne teorije, kritike, uredničkih angažmana, prevođenja itd. Publika je zatim s izraženim simpatijama popratila pjesme koje su čitali.

Siniša Matasović, Lana Derkač Šalat i Davor Šalat

Lana se usredotočila na pjesme iz novijeg rukopisa, od kojih će neke tek biti otisnute, dok je Davor, između ostaloga, potajice, pretpremijerno pročitao i nekoliko pjesama iz netom objavljene zbirke u nakladi Frakture Zvijezde, davna lica spašenih, koja očekuje svoju promociju u Zagrebu. Time je prekinuo desetogodišnji post što se tiče objava vlastitih poetskih knjiga. Okupljanje je zaključeno čitanjem autorskih pjesama i desetak sisačkih pjesnika. Veseli činjenica što se svaki put pojavi neko novo lice sa svojom poezijom. Ovaj put to je bila nadarena sisačka gimnazijalka Melita Hajdarović. (Siniša Matasović)

Vis – Manifestacija Memorijalne zbirke Ranko Marinković naslova Marinković nas spaja (MNS), koja okuplja učenike iz različitih hrvatskih sredina, održana je četvrtu godinu za redom u Visu i na Visu od 4. do 7. travnja. Ovogodišnja tema bio je roman Kiklop klasika hrvatske književnosti, akademika Marinkovića, tj. analiza njegovih likova. A te likove u Visu su na radionicama proučavali srednjoškolci iz različitih hrvatskih sredina: Vis su pohodili učenici splitske Pete gimnazije i Ekonomsko-birotehničke škole, varaždinske Prve gimnazije te zagrebačke Gimnazije Lucijana Vranjanina. Domaćini su bili učenici Srednje škola A. M. Karamaneo iz Visa s profesoricama Suzanom Kačić-Bartulović, Ksenijom Mađarić, Dragicom Dujmović Markusi i Ivanom Koceić. Posljednji su dan izveli monodrame kojima su pokazali, kreativno i originalno, kako itekako dobro prihvaćaju Kiklopa. Uz Grad Vis kao suorganizatora, program su poduprli ponajviše MH, OMH u Visu, Splitsko-dalmatinska županija i Zaklada HAZU.

Sudionici manifestacije Marinković nas spaja

U Hrvatskome domu u gradu Visu na stručnom dijelu skupa Dragica Dujmović Markusi obradila je temu Dijalog s tradicijom u Kiklopu: govorila je o trima temeljnim sustavima, a to su: život, strah i smrt, tumačila je problem intelektualca u umjetnosti te o likovima u Kiklopu. Lana Molvarec svoje je predavanje nazvala Čitati Kiklopa danas: što nam književnost može reći o životu? Govorila je o tome kako humanističke znanosti ne donose profit, ali postoji i drugi profit: spoznaja o nama samima. Predavanjem Kiklop i film Tomislav Čegir približio je spoj Vrdoljaka i Marinovića.

Marinković će nastaviti spajati učenike, profesore i predavače, uvijek uz ugodno druženje i sklapanje prijateljstava na Visu, rodnom otoku našega velikog književnika Ranka Marinkovića. Održan je i tradicionalni dio Putovima Ranka Marinkovića, postavljen je vijenac na rodnu kuću akademika, a na grob u Komiži položen je buket cvijeća. (Ana Fabijanović)