Hrvatsko-kineski pakt ta 21. stoljeće

Inicijativa One Belt and One Road, poznata i kao Ekonomski pojas Puta svile ili Pomorski Put svile 21. stoljeća, strategija je Narodne Republike Kine sa svrhom razvoja povezivanjem i suradnjom s ostatkom Euroazije. Kina tom inicijativom širi globalni utjecaj na različitim razinama surađujući sa zemljama koje su dio inicijative smatrajući kako je proizvodnja čelika jedno od važnih strateških područja. Inicijativa 16 + 1 dio je inicijative One Belt and One Road usredotočen na područje srednje i istočne Europe.

Suradnja Kine i zemalja srednje i istočne Europe počela je kao rezultat prvog ekonomsko-trgovinskog foruma 2011. u Budimpešti. Prvi sastanak inicijative 16 + 1 održan je 2012. u Varšavi u Poljskoj, zatim su uslijedili sastanci 2013. u Bukureštu, potom 2014. u Beogradu, 2015. u Suzhou u Kini, 2016. u Rigi, potom 2017. u Budimpešti te 2018. u Sofiji. Sastanak u Dubrovniku pokazao se logičnim iz više razloga, a posebice jer je tijekom zadnjega sastanka u Sofiji dogovoren sastanak ministara turizma inicijative 16 + 1 za rujan 2019. u Dubrovniku. Tu je i već ostvarena suradnja s kineskom tvrtkom China Road and Bridge Corporation na izgradnji Pelješkog mosta. Osim sastanaka, kao što je spomenuto, odvijale su se i konferencije same inicijative koje daju priliku drugim zemljama da se predstave i ostvare suradnje na različitim razinama.

Andrej Plenković i Li Keqiang / Snimio Sanjin StrukiĆ / PIXSELL

Zajednički interesi

Dubrovnik je 11. i 12. travnja ugostio sve vodeće predstavnike zemalja članica inicijative 16 + 1. Te su zemlje: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka Republika, Estonija, Mađarska, Letonija, Litva, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Slovenija. Pet je zemalja jugoistočne Europe, dvanaest zemalja članice su Europske Unije, tri države kandidati, a jedna je potencijalni kandidat. Suradnja Kine sa zemljama članicama inicijative odnosi se ponajprije na područja ulaganja, financija, prometa, znanosti, obrazovanja i kulture s naglaskom na trima potencijalnim prioritetnim područjima za gospodarsku suradnju: infrastrukturi, visokoj tehnologiji i zelenoj tehnologiji.

Kineska delegacija posjetila je više hrvatskih gradova / Snimio Grgo JelaviĆ / PIXSELL

Većem dijelu hrvatskog stanovništva poznato je tek da je ekonomija Narodne Republike Kine brzoga rasta, uspješan spoj komunističkog nasljeđa i slobodnog tržišta, uz činjenicu da nam odnedavno poznata kineska kompanija gradi Pelješki most. Pelješki je most golemi projekt za nas, koji svakako koristi Hrvatskoj jer je kineska kompanija bila najjeftiniji ponuđač na natječaju. Ali naivno bi bilo vjerovati da Kina nema strateške interese na području zemalja inicijative 16 + 1. Kinezi su na neki način već postali ustaljena pojava, posebice u proljetne i ljetne dane u gradu Zagrebu, no ovakve im suradnje otvaraju mogućnost da se predstave hrvatskom stanovništvu na nov način.

Republika Hrvatska bila je zemlja domaćin održavanja sastanka inicijative 16 + 1 te se činilo kako su se proteklih dana kineske vlasti u potpunosti posvetile Republici Hrvatskoj. Kineski je premijer, odnosno predsjednik Državnog vijeća Narodne Republike Kine Li Keqiang, došao u službeni posjet 9. travnja te se pridružio i sastanku zemalja srednje i istočne Europe i Kine u Dubrovniku. Narodna Republika Kina prvi je put odlučila poslati svoga premijera, što je za Republiku Hrvatsku jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih događaja. Prije poziva hrvatskoga premijera da posjeti Hrvatsku, kineska delegacija i visoki hrvatski i strani dužnosnici sastajali su se u drugim zemljama, među kojima je bila i Kina.

Otvaranje izložbe Učenjaci drevne Kine u Klovićevim dvorima  / Snimio Luka Stanzl/PIXSELL

Susret među premijerima Kine i Hrvatske obilježen je 10. travnja potpisivanjem šest različitih bilateralnih sporazuma o suradnji, usvajanjem zajedničke izjave obiju vlada te otvaranjem izložbe Učenjaci drevne Kine u Klovićevim dvorima, čime je ujedno službeno započela Hrvatsko-kineska godina kulture i turizma. Uz šest spomenutih, četiri važna sporazuma potpisana su u Dubrovniku, a odnose se na poljoprivredu, željeznicu, Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, digitalnu suradnju državne uprave s Huaweijem te znanost i sport. Kinezi su pokazali i interes za hrvatsku brodogradnju, a spomenuti su i neki od projekata predviđenih za budućnost, među kojima su veliki konkretni projekti modernizacije hrvatskih luka i pruge Zagreb – Rijeka. Kineski se premijer sastao i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, koja je dala potporu inicijativi One Belt and One Road te zatražila kinesku podršku inicijativi Tri mora.

Hrvatski sabor je također prvi put ugostio tako visoka kineskog dužnosnika, stoga su ga dočekali predsjednik Sabora i nekolicina zastupnika. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković pokušao je ukazati na izvjesnost realizacije potpisanih ugovora, naglašavajući kako je Pelješki most čvrsti dokaz za to te da Kina ulaže i u mnoge druge projekte, među kojima je vjetroelektrana kod Senja. Ona je u procesu izgradnje, izgledna je i realizacije izgradnje pruge, no produbljivanje odnosa bitna je stavka koja im prethodi. Predsjednik hrvatske Vlade zajedno s kineskim 11. travnja posjetio gradilište pelješkoga mosta kao simbola velike suradnje u infrastrukturnoj izgradnji. 

Velika je važnost inicijative 16 + 1 za sve zemlje srednje i istočne Europe, no ove godine posebno za Republiku Hrvatsku, koja teži produbljivanju suradnje sa zemljama srednje i istočne Europe u jednakoj mjeri kao i s Kinom. Hrvatski je premijer kao domaćin svečane večere za sve predstavnike članica inicijative 16 + 1 formalno otvorio njezin 8. sastanak, jednako kao i poslovni forum za poduzetnike, koji se također održao u Dubrovniku i ugostio oko 400 kineskih te 600 ostalih sudionika. Čini se da su sastanak inicijative 16 + 1 te poslovni forum obilježeni istim nastojanjima da se produbi suradnja na području infrastrukture i ulaganja, proizvodnje, inovacija, trgovine, turizma i kulture zemalja sudionica, što je rezultiralo potpisivanjem niza sporazuma i ugovora. Dakako, od najveće je važnosti bio sastanak predstavnika članica inicijative 16 + 1, te će se zaključci sastanka na vrhu objaviti u dokumentu pod naslovom Dubrovačke smjernice (Dubrovnik Guidelines). Važno je napomenuti da je i Grčka postala dio inicijative te je ona preimenovana u Initiative 17+1.

Kineski odgovor na probleme čovječanstva

Kineski lideri vjeruju da je njihova povijesna misija ne samo da dovedu do nacionalnog pomlađivanja Kine kao glavne svjetske sile nego da Kina ima jedinstvenu ulogu u razvoju političke civilizacije. Kineski predsjednik Xi Jinping tvrdi da su Kinezi prilagodili socijalizam modernim uvjetima i time dali jedinstven kineski odgovor na probleme s kojima se čovječanstvo suočava. On smatra, jednako kao i njegovi prethodnici Hu i Jiang, kako je došlo vrijeme da kineska mudrost i kineski pristup iskoriste svoje potencijale izvan granica Kine. Riječ je dakako o političkoj težnji za proklamacijom kineske kulture, kao i političke moći Kine, koja, svjesna sigurnosnih izazova, nastoji stvoriti partnere diljem svijeta te graditi različite infrastrukture, među kojima se najviše ističu luke. Činjenica je da će Kina, jednako kao i dosad, težiti velikim investicijama, no postavlja se pitanje što će to dugoročno donijeti jer se Kina kulturom i strukturnom uređenošću bitno razlikuje od Europe i Sjedinjenih Američkih Država.

Hrvatske vlasti, a posebno predsjednica, istaknuli su da inicijativa 16 + 1 nije u opreci s partnerstvom Europske Unije i Kine, već da je riječ o komplementarnim suradnjama. To je posebice važno s obzirom na to da su zemlje članice inicijative velikim dijelom članice Europske Unije. Republika Hrvatska, posebice na primjeru izgradnje Pelješkog mosta, želi potvrditi da Bruxelles i Peking ostvaruju svoje interese na hrvatskom tlu uz istovremeni razvoj naše domovine. Čini se evidentnim kako se interesi svih poklapaju i ostvaruju u zajedničkoj suradnji, iako se ne smije zanemariti da Kina najveći interes ima u području logistike i prometa. Trenutno je otvorena mogućnost da Kina između Trsta i Rijeke izabere Rijeku kao svoju važnu luku za srednjoeuropsko tržište.

Svakako treba zadržati zdravu mjeru opreza jer se čini da odluke o ulaganjima često proizlaze iz geopolitičkih namjera, ne oslanjajući se uvijek u dovoljnoj mjeri na financijskoj isplativosti. To su pokazala izvješća za luke u južnoj i jugoistočnoj Aziji koje su izgrađene kineskim kapitalom u sklopu inicijative.