Živi jezik

Zapozorje, oznak i bilješkinja nove su riječi koje su prema odluci jezikoslovaca, književnika i znanstvenika okupljenih oko časopisa Jezik osvojile nagrade na ovogodišnjem natječaju za nagradu Dr. Ivan Šreter. Riječ zapozorje vinkovačke profesorice Lidije Stević Brkić zamijenila bi tako anglizam backstage. Drugu su nagradu osvojile riječi oznak, odnosno oznakovljenje hrvatskog veleposlanika u Iranu i pjesnika Drage Štambuka, koje bi zamijenile brend i brendiranje, dok je trećenagrađena profesorica Carmen Lešina iz Splita osmislila novu riječ za javnu bilježnicu koja bi se odsad mogla nazivati bilješkinja.

Časopis Hrvatskoga filološkog društva u Zagrebu od 1993. organizira natječaj kojim se promiče hrvatski jezik, a ove je godine pristiglo stotinjak novih riječi od pedesetak autora. Prema riječima glavne urednice Jezika profesorice Sande Ham, nakon dodjele nagrade, mnoge su nagrađivane riječi ušle u širu uporabu. Primjerice, najprihvaćeniji je uspornik umjesto ležećeg policajca, koji je i pobijedio na prvom natječaju, a smatra se da je proširena i riječ zatipak umjesto tipfeler, nagrađena 2012. Kako se njome služe uglavnom studenti, učenici i lektori, istaknula je urednica Ham za HRT, „nemamo osjećaj koliko je prihvaćena“.

Da su jezici živi i svakodnevno se mijenjaju, vidljivo je i primjerice u engleskom jeziku. Rječnik Sveučilišta u Oxfordu (Oxford English Dictionary), jedan od autoriteta engleskog jezika, ažurira se kvartalno. U njegovo treće izdanje ovoga mjeseca dodano je 650 novih riječi, fraza ili njihovih značenja, kao i revidiranih verzija postojećih. Osim toga, svake godine Oxfordski rječnik izabire svoju riječ godine (eng. The Oxford Word of the Year). To je riječ ili izraz za koji ocjenjuju da su na neki način obilježili tu godinu, odnosno „odražavaju raspoloženje ili su aktualne te godine, ali imaju trajni potencijal kao izraz od kulturnog značenja“.

Za 2018. to je pridjev toxic (toksično, otrovno), koji je dao naglasak mnogim temama o kojima se raspravljalo tijekom godine. Upravo je opseg njegove primjene, istaknuli su na Sveučilištu u Oxfordu, i osnovni razlog za izbor toga pridjeva. Prema njihovim podacima, uz porast od 45 posto pregleda na njihovu mrežnom izdanju (Oxforddictionaries.com), u zadnjih godinu dana ta je riječ rabljena u nizu konteksta, kako u doslovnom, tako i u prenesenom smislu.

Korpus pokazuje kako je najčešće, osim u strogo kemijskom značenju, korištena u sintagmama povezanim s muškošću (kad je riječ o pokretu #MeToo, ukorijenjenu u javnoj svijesti).

Godinu 2017. obilježila je riječ youthquake, definirana kao „velike kulturne ili političke promjene koje proizlaze iz djelovanja ili utjecaja mladih“. Zanimljivo je spomenuti da 2015. nije obilježila riječ, već emotikon (ili osjećajnik prema Jezikovu natječaju), odnosno „lice koje plače od smijeha“, čime je dana nova dimenzija jeziku, odnosno komunikaciji.