Suprotstavljenosti hrvatske tradicije

Posljednji broj časopisa Kolo nastavlja s davno uspostavljenim dobrim običajima: svjedočeći o bitnim tijekovima hrvatske kulturne današnjice, Kolo postupno ukoričuje jedinstvenu tradiciju. Sukobljena, napregnuta, praskava, hrvatska se kultura na stranicama Kola ocrtava življom, širom i jogunastijom od osiromašene antologičarske pozlate na koju smo navikli.

Prva rubrika u ovome broju, Književna scena, donosi nam izbor nove poezije i proze: Marko Gregur i Janko Dimnjaković objavljuju kraće prozne tekstove, a Božidar Brezinšćak Bagola ulomak iz memoarskog teksta. Monika Herceg, Božica Brkan i Drago Čondrić predstavljaju poetske sastavke, od kojih oni Božice Brkan odudaraju – kako moslavačkim kajkavskim idiomom, tako i kakvoćom.

U drugom dijelu časopisa Zrinka Blažević objavila je i kratkim uvodom popratila reprezentativan ulomak iz svojega prepjeva Dva stoljeća uplakane Hrvatske Pavla Rittera Vitezovića. Dosad neprepjevan, Vitezovićev će spjev uskoro dobiti i svoje prvo kritičko izdanje, pa će njime autorica prepjeva i izdavač Matica hrvatska javnosti omogućiti važan trag za razumijevanje konstrukcije nacionalnog pamćenja.

Izd. Matica hrvatska, 2018.

Tema broja posvećena je devedesetoj obljetnici rođenja Slavka Mihalića, prvaka našega suvremenog pjesništva, kako ga u tekstu Klasik hrvatske pjesničke riječi kiti Ivan Bošković. Bošković je ocrtao odjeke Mihalićeva opusa, prateći njegovu recepciju u književnoj kritici i prisutnost u antologijama i književnopovijesnim radovima. U nastavku temata Dunja Detoni Dujmić pružila je pregled Mihalićeva odnosa s časopisom Krugovi, detektirajući motivske naglaske prve faze Mihalićeva djela kao i njegov prinos krugovaškoj borbi za slobodu književnog izraza. Tijek njezine argumentacije komplement nalazi u sljedećem tekstu, kojim Cvjetko Milanja skicira ključne točke Mihalićeva egzistencijalizma, kontekstualizirajući ih kratkim pregledom geneze egzistencijalističke filozofije. Temu broja zaključuje tekst o udjelima tradicije i moderniteta u poeziji Slavka Mihalića, ključno poglavlje iz Klopke za naraštaje, monografije što ju je Vlatko Pavletić 1987. objavio o Mihalićevoj poeziji. Ukupno uzevši, tema broja daje sjajan pregled filozofske omeđenosti i istinske originalnosti prijelomnog autorskog opusa.

Temu broja slijedi informativan ogled Božidara Petrača o životu i djelovanju Jovana Hranilovića i Mihovila Nikolića, potaknut podizanjem spomen-ploče dvojici hrvatskih književnika rođenih u istoj kući u Kričkama kraj Drniša. Dobar kroki biografija i pozicija dvojice pisaca dopunjen je argumentiranim Petračevim pozivom za revaloriziranjem sukoba starih i mladih u hrvatskoj književnosti i za novim tumačenjem rađanja hrvatske moderne.

U povodu 130. obljetnice rođenja i 40. obljetnice smrti pjesnika i putopisca Zvonka Milkovića, u ovom broju Kola prenesen je tekst kojim je 1978. Saša Vereš u zagrebačkom dvotjedniku Oko popratio Milkovićevu smrt. Vješto sročen, kratak i gotovo intiman, taj nadgrobni tekst čitatelju pruža dobru karakterizaciju stila varaždinskoga pjesnika.

Nedavno predstavljanje zbornika znanstvenih radova Pasionska baština kajkavskih krajeva iz ciklusa Muka kao nepresušno nadahnuće kulture na tribini DHK u Zagrebu poslužilo je Hrvojki Mihanović-Salopek da izloži djelovanje udruge Pasionska baština od osnivanja 1991. do danas te prikaže doprinos tog, jedanaestoga po redu zbornika radova s pasionskim, korizmenim i uskrsnim temama.

Rubrika posvećena kazalištu donosi tekst Stijepa Mijovića Kočana o predstavi Tko je ubio Zvonka Bušića? što su je Robert Kurbaša i Tihomir Dujmović početkom 2018. postavili na daskama Centra za kulturu Trešnjevka. Polazeći od pohvale predstavi, Mijović Kočan piše i o vrijednosti Zvonka Bušića kao nacionalnog junaka.

Broj zaključuje kritički blok: Tomislav Škrbić predstavio je Putokaze Damira Barbarića, Branko Maleš pohvalio je novu pjesničku zbirku Zemlja, Zemlja Marka Pogačara, Tihomil Maštrović prikazao je knjigu Ernesta Fišera Korifeji i nastavljači. Eseji o hrvatskim književnicima. Božidar Alajbegović pokudio je novu zbirku pripovjedaka Tanje Mravak Naša žena, a posljednji od kritičkih osvrta pohvala je knjizi Na libeli od tinte pjesnikinje Nives Puhalo iz pera Lade Žigo Španić.

Ovaj broj Kola nije samo dao niz zanimljivih uvida o pojedinim temama, već nam nudi dijakronijski presjek hrvatske kulture, upućujući nas na veze koje smo možda i previdjeli: sukob starih i mladih konkretiziran u biografijama Hranilovića i Nikolića zrcali se u suprotnostima egzistencijalizma Slavka Mihalića i traženja Marka Pogačara i Monike Herceg, bogatstvo jezične (kajkavske) kulture grana se od pučke pasionske baštine do Zvonka Milkovića i Božice Brkan, a razočaranja Vitezovićeve Uplakane Hrvatske traju u epilogu Zvonka Bušića. Ne iznenađuje da samo časopis Matice hrvatske može u jednom broju sažeti naizgled tako rastrgano nasljeđe pa zato – želimo li razumjeti silovite suprotstavljenosti hrvatske tradicije – valja čitati Kolo.