Hrvatska knjiga u Gradu svjetla

Sezona velikih europskih književnih događanja s globalnim odjekom otvorena je 12. ožujka trodnevnim Londonskim književnim sajmom, a samo dan nakon njegova završetka svjetska se književna scena preselila u Pariz, grad svjetlosti i prijestolnicu umjetnosti i kulture, gdje je, na području najvećega francuskog izložbenog centra Porte de Versailles, 15. ožujka otvorena najvažnija francuska proslava knjiga – sajam Livre Paris. Iako je potrebu za održavanjem velikoga književnog događaja, koji će prerastati nacionalne okvire, Francusko udruženje nakladnika prepoznalo još 1981, kada je Pariški sajam knjiga i utemeljen, njegov će naziv biti promijenjen tek 2016, kao rezultat organizatorske potrebe da i tako bude istaknuta različitost festivala čiji je naglasak, umjesto na posredovanju unutar kreativne nakladničke industrije, postavljen na komunikaciju nakladnika i autora s čitateljskom publikom. Festivalska su događanja, njih gotovo osamsto, uz sudjelovanje otprilike 4000 autora, podijeljena na deset tematskih različitih festivalskih pozornica pa ne čudi što je pariški književni salon u samo četiri dana, do 18. ožujka, pohodilo 165.000 posjetitelja.

Sajam knjiga u Parizu održan je od 15. do 18. ožujka

Nakon što su, od 2015, u programski fokus postavljeni Brazil, Južna Koreja, Maroko i Rusija, ove je godine, u svjetlu aktualne političke situacije, naglašena Europa kako bi se proslavili bogatstvo i raznolikost europske književne baštine i važna uloga što je kultura igra u stvaranju nove Europe. U okviru tog programa na Europskoj pozornici Livre Paris, kao i na, kako je istaknuo jedan od sudionika sajma Damir Karakaš, „malom, ali lijepo i ukusno uređenom štandu“, prvi se put predstavila i Republika Hrvatska. Predstavljački naglasak postavljen je na suvremenu domaću književnu produkciju, posebice nekoliko desetaka na francuski prevedenih djela domaćih autora. Nakladničke kuće Fraktura i OceanMore su, usto, predstavile ogledne prijevode svojih autora; Karakaš je istaknuo kako se među njima našao i njegov roman Proslava, čije predstavljanje na domaćoj književnoj sceni tek očekujemo.

Budući da je hrvatska kultura u Francuskoj vrlo prisutna i preko stripovskog medija, na nacionalnom su štandu bila izložena djela domaćih autora već zapažena uspjeha na francuskom tržištu; Danijela Žeželja, Igora Kordeja, Darka Macana, Helene Klobučar, Simona Bogojevića Naratha i Frane Petruša, a posjetiteljima je bila dostupna i brošura o suvremenom domaćem stripu.

U Francuskoj je, osim stripa, zahvaljujući izdavačkoj kući L’Ollave koja svake godine izdaje dva do tri naslova hrvatskih pjesnika, zastupljena i domaća poezija. U pripremi je i prijevod romana Roberta Perišića, koji će se tako pridružiti Zoranu Feriću i Damiru Karakašu s nedavno objavljenim Eskimima. Upravo je Karakaš, uz pjesnikinju Vandu Mikšić i prevoditeljicu Ursulu Burger, ovog puta u moderatorskoj ulozi, bio sudionik hrvatskoga predstavljanja na središnjoj pozornici. „Jako sam zadovoljan odazivom publike, mnogo je ljudi posjetilo naš štand i poslušalo naše predstavljanje. Sajam je doista fascinantan, Francuzi imaju sjajan odnos prema knjigama, doista te napuni dobrom energijom. Bilo je lijepo predstavljati svoju zemlju i drago mi je što smo govorili hrvatski, da se i naš jezik čuje u Parizu“, prenosi Karakaš svoje dojmove, dok Ursula Burger, jednako zadovoljna, ističe važnost nastavka na sajmu otvorenih suradnji. „Ovo je veliki prvi korak nakon manjih prvih koračića. Na sajmu je održan sastanak s ravnateljicom Nacionalnog centra za knjigu, razgovarali smo s mnogim prevoditeljima jer iznimno je važno i njih zainteresirati za domaću književnost. O nekim konkretnim naprecima moći ćemo govoriti za pet godina, kada budemo imali, recimo, desetak objavljenih naslova. Tada ćemo moći reći da smo tu suradnju započeli ove godine na ovom sajmu.“