Snažan glas Mostara

Ogranak Matice hrvatske u Mostaru izdao je novi, 105. broj časopisa za kulturu, znanost i društvena pitanja Motrišta, koji od rujna 2015. uređuje počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar, odvjetnik i književnik akademik Josip Muselimović. Prvi ovogodišnji dvobroj za siječanj i veljaču 2019. započinje pjesmom Misijane Brkić Milinković Jeseni kao dobar uvod u rubriku Književna radionica, koja predstavlja pjesme bosanskohercegovačkog pjesnika, prozaika i filmskog scenarista Abdulaha Sidrana, među kojima je i recital na Kranjčevićevu grobu iz 1968. u povodu šezdesetogodišnjice pjesnikove smrti. Misijana Brkić Milinković objavila je dvanaest pjesama, a Sanja Pilić šest priča naslovljenih Pruge, kolosijeci, rampe i svjetovi; Spisateljice; Alegra; Lopta i Ljubav; Mala torba, velika sloboda te Kako se odljubiti dok si rekla keks. Anto Zirdum progovara o „orvelizaciji novoga globalnog svijeta“, dok Ivan Lovrenović u svojoj bilješci predstavlja „pjesnika bez ambicije da bude pjesnik“, kako naziva Miru Petrovića iz Klobuka kraj Ljubuškog. Petrović nema mnogo pjesama, no Lovrenović smatra da je sve što je napisao i objavio prava, dobra poezija.

Izd. Ogranak Matice hrvatske u Mostaru, 2019.

Znanstveni doprinos u ovom broju Motrišta su u rubrici Učilište posvetila starijim osobama. Utvrđivanjem pozitivnog učinka tjelesne aktivnosti na kvalitetu života starijih osoba u domovima za starije i nemoćne na području federacije Bosne i Hercegovine bavili su se akademkinja Ljerka Ostojić i Josip Šimić sa Sveučilišta u Mostaru. Oni su proveli istraživanje na temelju kojeg su zaključili kako se „redovitom tjelesnom aktivnošću mnoge promjene mogu ublažiti, a puno bolesti koje su ‘normalne’ sa starošću mogu se i prevenirati“. Nadalje, istraživanje je pokazalo da postoji znatna razlika po županijama kada je u pitanju pristup toj problematici.

Mostar je spreman za još jedno Mostarsko proljeće

Rubrika Mozaik posvećena je Predragu Matvejeviću, „čovjeku renesanse“, kako ga naziva glavni urednik Josip Muselimović, koji je uz drugu godišnjicu njegove smrti razgovarao sa suvremenicima, likovnim umjetnicima Jusom Nikšićem, Krešimirom Ledićem, kiparom Florijanom Mićkovićem, Miljenkom Martinovićem i dramskim umjetnikom Antom Vicanom te mlađim Matvejevićevim suvremenikom Slavkom Musom. U Čitaonici Motrišta preporučuju prvu zbirku lirske poezije spjevane stihom Epitafi suncu Mate Nedića, najvećeg živućeg književnika Bosanske Posavine, o kojoj piše Zvonimir Stjepanović. U zadnje tri godine Nedić je objavio šest, a ukupno šesnaest samostalnih književnih djela. Usto se bavi i književnom kritikom. Njegov roman Čistina u istom je broju predstavila Radica Leko. U romanu Mato Nedić progovara o aktualnoj temi iseljavanja sa stoljetnih hrvatskih obitavališta u europske zemlje, najčešće u Njemačku, odakle se rijetki vraćaju. Neobičnom knjigom aforizama Zalijevanje osmijeha pisca za djecu i aforista Josipa Balaška bavio se Ivo Mijo Andrić, koji je također zabilježio i misli o zbirci poezije Svjetionik Ivice Kesića. U rubrici Ljetopis na samu kraju sveska na pola stoljeća umjetničkoga djelovanja baritona Ferdinanda Zovka osvrnuo se Dragan Marijanović, koji opisuje početke toga umjetnika rođena u malom mjestu Čalići u Općini Čitluk. Osvrnuo se i na njegov uzor Mariju Callas, odrastanje, kao i na njegov životni i profesionalni put.

Već dugi niz godina časopis Motrišta kao snažan glas Ogranka Matice hrvatske u Mostaru doprinosi razvoju kulture, znanosti, kao i novih spoznaja o raznim društvenim pitanjima, okupljajući sve važnije autore iz Bosne i Hercegovine i šire, a njihove tekstove godišnje objavljuju u dva broja i dva dvobroja. Nagrada za rad i višegodišnje zalaganje u izdavaštvu Matici hrvatskoj u Mostaru stigla je na Međunarodnom sajmu knjige u Sarajevu 2014, kada su Motrišta proglašena najboljim časopisom u jugoistočnoj Europi. Osim sadržajnoga dijela, svakako valja pohvaliti i izgled i dizajn sama časopisa, za koji je zaslužna mostarska kreativna agencija Shift. Urednik prvih brojeva bio je Jago Musa, a dugi niz godina uređivao ga je Miro Petrović. Osim Motrišta, Ogranak izdaje i časopis za prosvjetu i kulturu Suvremena pitanja te su oba časopisa referirana u Central and Eastern European Online Library (Frankfurt am Main).