Vijenac 653

Glazba

Euphony – srednjoeuropski orkestar mladih u Lisinskom

Preobrazite noć!

Maja Stanetti

Koncert Eufonije, srednjoeuropskog orkestra mladih, ponudio je vrlo ozbiljan program

Čini se da se žilava i uvijek upitna Europa u svoj svojoj rasutosti i političkoj ujedinjenosti ne namjerava predati. Barem ne u malim, ali neprijeporno važnim segmentima – onim glazbenim, o čemu je svjedočio koncert u Lisinskom u sklopu ciklusa Lisinski subotom. Izvanredni je koncert Eufonije, srednjoeuropskog orkestra mladih, doduše održan u ponedjeljak 4. ožujka, a to je zacijelo bio danak raspoloživim terminima u dvoranama na proputovanju.


S koncerta Eufonije, srednjoeuropskog orkestra mladih u Lisinskom

Vrlo ozbiljan program predstavila je ovogodišnja Eufonija/EUphony, koja se i ove godine gostovanjem orkestra vratila u Zagreb. Eufonija je ime srednjoeuropskog orkestra mladih, a ove ju je godine predvodio dirigent Daniel Geiss, koji je već višekratno pedagoški i umjetnički relevantno angažiran. Geiss je ujedno violončelist i komorni glazbenik. Njegovo gudačko iskustvo zacijelo je bilo dragocjeno u izvedbi gudačkog seksteta Preobražena noć Arnolda Schönberga. Svoj četvrti opus 25-godišnji strogi autor smatrao je prvim uspjelim djelom. A srednjoeuropski orkestar mladih Eufonija više je nego savjesno fino izbrušena i ušuškana zvučanja predstavio to u osnovi programsko djelo (danas se ne čini važnim prepričavati), koje sabire iskustva prošlosti i diskretno najavljuje nova zvučanja. Poput zatvaranja glazbenoga doba čije su se mogućnosti iscrpile. Schönberg je poslije s vlastitim razrađenim teorijskim temeljem krenuo u radikalna skladateljska rješenja. Nisu ga svi u prijelomnom 20. stoljeću bez rezerve prihvatili. Komorno ozračje Preobražene noći ogledalo se i u proširenom sastavu primjerenijem velikoj dvorani. Zacijelo je tomu pridonijelo osjetljivo i znalačko vodstvo Daniela Geissa, koji je pomno predstavio bogato osjenčan spektar boja gudačkoga sastava u dojmljivoj cjelini.

Ostvarivanje ideja Eufonije, koja okuplja studente srednjoeuropskih muzičkih akademija, započelo je 2011. uglavnom iz gradova bivše Austro-Ugarske Monarhije, s mogućnostima proširenja. Ostvarenih do moguće mjere. Tako je ove godine bilo članova iz rumunjskog Cluja i više njemačkih gradova. No glavnina članova stigla je iz Graza, grada koji se ove godine profilirao kao središte Eufonije. Političke primisli Eufonije, kao i dosad, mogu se ostaviti po strani ako je muzički ishod vrijedan. Ovaj put je to bio, baš kao i kada je Zagreb, da tako kažemo, predsjedao godine 2016, pod vodstvom agilnoga Mladena Tarbuka. Lijepom izvedbom kao da su studenti s dirigentom Geissom poručili: Preobrazite noć!

Na programu drugoga dijela koncertne večeri našla se Dvořákova Deveta simfonija u e-molu, Iz Novoga svijeta. U namjerama dirigenta imponiralo je da je uspio pridobiti mlade ljude da ne sviraju po sluhu bezbroj puta izvođenu atraktivnu simfoniju, onu koju navodno i vrapci na krovu znaju. Geiss je s probranim studentima muzičkih akademija ustrajavao na njezinu gotovo epskom pripovijedanju, kontrastima i prepletu tradicijskih muzika Starog kontinenta – osobito Dvořákove rodne Češke – s doživljajem glazbenih elemenata Novog svijeta. Odnosno gadno stradalih izvornih američkih indijanskih stanovnika.

Ma koliko Geissovi napori težili minucioznom predstavljanju svakoga detalja složenog djela i stanovit otklon od paradiranja bilo koje vrste, unatoč brižno njegovanu zvuku, ljepoti i smislenosti cjeline, ipak je simfonija osvanula u odveć komornu ozračju. Sve do dramaturški dobro vođena briljantnog kraja. Dvořák je bio majstor komorne glazbe, no na koncertu je bila riječ o simfonijskom djelu, a autorov zasićen simfonijski opus bogata izričaja priča je za sebe.

Vijenac 653

653 - 14. ožujka 2019. | Arhiva

Klikni za povratak