Jedinstvena suradnja Hrvatske i Švicarske

Ostvarenje scenskog prikazivanja pjesama Gustava Mahlera skladanih na tekstove iz zbirki Des Knaben Wunderhorn (Dječakov čarobni rog, u predloženom novom prijevodu Čudesni dječakov rog), koje je zagrebačka publika mogla doživjeti u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa čak pet puta, najnoviji je rezultat suradnje umjetničkih akademija Sveučilišta u Zagrebu, Muzičke akademije (MA), Akademije dramske umjetnosti (ADU) i Akademije likovnih umjetnosti (ALU), ovaj put dodatno u suradnji s Bernskim sveučilištem umjetnosti iz Švicarske. Praizvedba je bila u Bernu 3. lipnja 2018, a zagrebačka premijera 8. veljače 2019, s ponovljenim izvedbama 9, 11, 13. i 15. veljače svaki put s drugim dirigentom.

Prizor s prvog od pet zagrebačkih koncerata

Kompleksni i umjetnički složen projekt jest posebnost jer ugledni austrijski skladatelj Gustav Mahler (1860–1911) nije ostavio nijedan naslov za glazbenu pozornicu, iako je cijelo desetljeće bio na čelu Bečke državne opere, a i prije poznat kao operni dirigent, te se bavio i opernom režijom. Jedinstvena Mahlerova glazba, koja oduševljava amalgamom utjecaja i glazbenih izvora na kojima se njegov skladateljski jezik oblikovao, s osobitim srednjoeuropskim značajkama, danas je općeprihvaćena. U cjelini njegova opusa posebno poglavlje pripada ciklusima solo pjesama uz pratnju klavira ili orkestra nastalima u razdoblju posvećivanja pozornosti pjesničkim tekstovima koje su u zbirkama pod naslovom Dječakov čarobni rog 1805. i 1808. objavili njemački književnici Achim von Armin (1788–1831) i Clemens Brentano (1778–1842). Vrijeme njemačkoga književnog romantizma, utjecaji Johanna Wolfganga Goethea, zanimanje za narodnu liriku i sakupljanje narodnoga pjesničkog blaga, u čemu su se iskazali Jacob i Wilhelm Grimm, znatno je utjecalo i na glazbenu produkciju vremena, a zbirke Dječakov čarobni rog okupile su tekstove čija je neodoljiva poetska snaga inspirativno djelovala na bogatu Mahlerovu skladateljsku maštu i inventivnost.

Profesor Mathias Behrends, operni redatelj i pročelnik odsjeka Švicarskog opernog studija pri Bernskom sveučilištu umjetnosti osmislio je slijed od osamnaest prizora nizanjem pojedinih Mahlerovih popjevaka, a skladatelj, dirigent i profesor dirigiranja na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu Mladen Tarbuk instrumentirao je i prilagodio glazbu za komorni sastav jedanaest instrumenata. Njihovom je suradnjom, a uz mentorstvo proslavljene operne pjevačice Dunje Vejzović, redovne profesorice solo pjevanja, koja se odnedavna posvećuje dirigiranju te se kao studentica dirigiranja predstavila vođenjem izvedbe 13. veljače, ostvarena je prvi put scenska prezentacija Mahlerovih pjesama kao (svojevrsna) operna predstava.

Slijed odabranih osamnaest pjesama odvija se na podiju KD Blagoje Bersa, na kojemu su redovi stolaca kao kulisa, a od sama početka na otvorenom su prostoru i pjevači/glumci, pri čemu jedna pjevačica leži na podu. Uočljivo je da su svi bosi, dok kostimografiju, svakodnevne haljine i odijela, potpisuje Barbara Repe. Redatelj je scenske promjene u skladu s pojedinim popijevkama zamislio kao izlaske onih koji pjevaju na rampu pozornice, dok svi ostali ostaju na sceni sjedeći u redovima stolaca. Izravna asocijacija na bajkovitost zbirki Dječakov čarobni rog su dječje brojalice koje deklamiraju izvođači između pojedinih pjesama, što cjelinu ugođajem čini vrlo šarolikom. Tekstovi pjesama također obuhvaćaju široki raspon osjećaja, situacija i doživljaja, a Mahlerova glazba u Tarbukovoj nadasve uspjeloj, zvukovno primjernoj i u odnosu na Mahlerov zvučni svijet uzornoj instrumentaciji pratnja je koja oduševljava.

Izvedbama su ravnali violončelist i od 2017. student dirigiranja Pavle Zajcev na premijeri te potom mladi talijanski dirigent Corrado Valvo i diplomirana skladateljica, a od 2015. studentica dirigiranja Dora Remenar, uz već spomenut dirigentski nastup Dunje Vejzović. Svi su oni studenti u razredu Mladena Tarbuka.

Pjevačka je lista nadasve brojna, što svakako pokazuje veliki interes za studij solo pjevanja, pa onda i velik broj nadarenih mladih koji se obrazuju u razredima Lidije Horvat Dunjko, Vlatke Oršanić, Martine Zadro, Cynthie Hansell-Bakić, Dunje Vejzović, Giorgia Suriana, Miljenke Grđan i Tomislava Mužeka (redoslijed prema poretku nastupa).

Prema onome što smo čuli moguće je proricati zanimljive i uspješne profesionalne karijere kada s diplomom krenu u život. Nastupili su studenti solo pjevanja Marko Antolković, Rafaela Čanžar, Marin Čargo, Dagmar Drechslerova, Lucija Ercegovac, Mia Gazdović, Nikolina Hrkač, Lucija Jelušić, Jurica Jurasić Kapun, Tena Lončarević, Lovro Matošević, Ivana Miletić, Emilia Rukavina, Maja Sremec, Melis Vlahović, Tjaša Zidanić i Patricia Žudetić, a u komornom su ansamblu sudjelovali Lara Rimac, Urban Jerman, Kristina Knežević, Stin Lebar, Nives Županić Tica, Antonio Haller, Matej Fridl, Hrvoje Štimac, Brin Bernatović, Šimun Matišić i Rupert Čunko. Tako velik broj mladih nadarenih glazbenica i glazbenika, pa s njima i ostali studenti, s ADU Klement Zaninović i Boris Popović, te s ALU Nikolina Žabčić, uvjeravaju neosporno da za umjetničke doživljaje postoje sposobne, marljive i radu predane mlade snage. Čestitke svima!