Vijenac 653

Matica hrvatska

IZ OGRANAKA

Beč – U prostorijama Hrvatskoga centra u Beču 20. veljače održana je izborna skupština bečkoga ogranka Matice hrvatske. Predsjednica ogranka Željka Caparin Vučur održala je kratku prezentaciju u kojoj je prikazala aktivnosti ogranka u posljednje dvije godine. Posebno je istaknula priredbe održane u sklopu bilateralnoga projekta Godina kulture Hrvatska – Austrija 2017, koje je djelomično financiralo Savezno ministarstvo za Europu, integraciju i vanjske proslove (BMEIA). Skupština je razriješila staro i potvrdila novo vodstvo ogranka u sastavu: Željka Caparin Vučur (predsjednica), Miroslav Cvar (dopredsjednik), Marija Kirchner (dopredsjednica), Zvonimir Vučur (tajnik). Nakon izbora predsjednica je zahvalila na ukazanom povjerenju i potpori za još jedan mandat. Predstavila je program za 2019, istaknula nastavak suradnje s Hrvatskim centrom i Veleposlanstvom RH u Beču te izrazila želju da Matica kao jedna od najvažnijih kulturnih ustanova djelovanjem i dalje pridonosi društvenom razvitku u Austriji. (Zvonimir Vučur)

 

Čitluk – Kulturno-športski centar Ljubuški, odjel Knjižnica Ljubuški, u suradnji s OMH u Čitluku, organizirao je 25. veljače promociju romana Tvorci vremena snova autorice Elizabete Medić. Velikom broju ljubitelja lijepe pisane riječi u ime nakladnika OMH u Čitluku obratio se Andrija Stojić, koji je između ostalog poželio romanu uspješan i kratak put do novih čitatelja. „Ovo je roman o zanosnim, nikad ugaslim, vječnim i neponovljivim ljudskim snovima, o zanosima koji tinjaju u nama, rastu u nama, prate nas na vijugavom životnom putu punom posrtanja i dizanja, traženja, gubljenja i nalaženja. Na toj trnovitoj stazi naša želja, nepokolebljiva volja i jasno zacrtan cilj mogu pomoći samo onima koji znaju uskladiti stvarnost sa snovima“, istaknuo je prof. Mate Grbavac. U glazbenom dijelu nastupili su Mihael Rašić i Stanka Mikulić, učenici Glazbene škole Ljubuški. (Andrija Stojić)

 

Dubrovnik – U Saloči od zrcala 26. veljače predsjednica OMH u Dubrovniku Slavica Stojan i akademik Luko Paljetak predstavili su knjigu Otkriće žeđi Ete Rehak (1930–2018). Ta književna večer ujedno je i mala posveta profesorici, književnici i istaknutoj članici MH, istaknula je Slavica Stojan.


Akademik Luko Paljetak i Slavica Stojan

U knjizi su objavljene pjesme Ete Rehak nastale u njezinoj ranoj mladosti te iz njezina zrelijeg razdoblja. Uz čitanje pojedinih pjesma akademik Paljetak protumačio je stvaralački proces autorice kroz sva tri dijela zbirke te ispovjedne prozne tekstove u kojima se ogleda autoričin život, posao i stvaralaštvo. Predstavljanje knjige glazbeno su popratili solistica Dubravka Hilje i pijanist Alberto Frka. (Ana Rajić)

 

Jastrebarsko – U povodu 120. rođendana slavnoga hrvatskog književnika za djecu Mate Lovraka te u čast Međunarodnog dana žena 8. ožujka ispred OŠ Ljube Babića svečano je otkrivena prva jaskanska Mala besplatna knjižnica, u organizaciji Kreativnog studija Zvrk, Kazališta Škrabe, OMH u Jastrebarskom i jaskanske osnovne škole.


Otvaranje Male besplatne knjižnice u Jastrebarskom

Time se Jastrebarsko uključilo u međunarodni projekt Little Free Library, a Jaskanci sada mogu besplatno posuđivati knjige, ali i donositi u novu knjižnicu knjige koje žele podijeliti s drugima. Prije otkrivanja knjižnice u školi je održana radionica kreativnog pisanja pod vodstvom komparatistice Klementine Škrabe s temom Družbe Pere Kvržice. Program otkrivanja kućice vodila je školska knjižničarka Sandra Marković Čukoić. Kućicu je izradio Goran Ringel, a oslikala školska likovna grupa pod vodstvom prof. Ivane Strmečki Vučina. Kućicu su otkrile ravnateljica jaskanske osnovne škole Sanja Sertić i učenica koja je ove školske godine posudila iz školske knjižnice najviše knjiga, Helena Antičević. (Klementina Škrabe)

Petrinja – U organizaciji OMH u Petrinji 21. veljače predstavljen je pretisak lista Petrinjski obzor od 1. do 33. broja. Petrinjski obzor počeo je izlaziti u kolovozu 1990, a zadnji je broj u ovom pretisku iz kolovoza 1995. i donosi vijesti o oslobođenju Petrinje. Glavni urednik Petrinjskog obzora bio je arhitekt Davor Salopek, tadašnji predsjednik OMH u Petrinji, a članovi uredništva bili su: Josip Bešlić, Branko Čačić, Mladen Čakarić, Dubravko Drndelić, Vladimir Krpan, Milan Pojić, Mijo Rebrović, Ivan Rizmaul, Davor Salopek i Ivica Šustić.


Pretisak Petrinjskog obzora

Pretisak je priredio Davor Salopek. Svi brojevi urednički su ujednačeni i sabrani u knjigu od 472 stranice, a uz OMH u Petrinji sunakladnik je tvrtka Arhitekti Salopek. Na promociji g. Salopek je naglasio: „U Petrinjskom obzoru, u sažetom vremenskom intervalu, ocrtan je cijeli put od izlaska iz komunističkog režima SFRJ, uvođenja višestranačke demokracije, progonstva, obrane od velikosrpskih agresora, do pobjede u Domovinskom ratu i početka obnove razorenog zavičaja u samostalnoj Hrvatskoj.“ Član uredništva Mijo Rebrović osvrnuo se na problematiku prognanih i povratak, a glavni predstavljač Dražen Budiša zaključio je nadahnuto izlaganje riječima: „Hrvati mogu biti ponosni na svoju povijest, jer proći tri rata, tri diktature, dvije revolucije, s toliko izginula naroda, toliko uništenih dobara, a ipak opstati na ovom prostoru, svjedoči o našoj snazi, upornosti i volji. I zato se ne smijemo nikada podcjenjivati.“ Predsjednica županijske skupštine Ivanka Roksandić pohvalila je Ogranak, gospodina Salopeka i cijelo uredništvo. Na predstavljanju su nastupili pjevači koji su tijekom Domovinskog rata pjevali u Petrinjskom nonetu HPD Slavulj pod ravnanjem Želimira Đenđinovića. (Vladimir Krpan)

 

Samobor – U predvorju poduzeća Komunalac otvorena je izložba akademskog slikara Željka Nemeca, umjetnika poznata po fotografijama. No Nemec se polako vraća slikanju te je, osim tehnike u pastelu kojom se publici predstavio ovoga puta, najavio i povratak slikanju u tehnikama ulja i akvarela. O radu i djelovanju Željka Nemeca govorio je Zoran Perović, u ime Grada Samobora, ujedno podupiratelja programskih aktivnosti OMH u Samoboru, Juro Horvat, pročelnik ureda za društvene djelatnosti, a u glazbenom su dijelu nastupili Ivan Mužanić i Duo MaLa (Maja Cipek i Lada Lokmer). Posebno iznenađenje večeri bila je predsjednica OMH u Delnicama Nives Marjanović, dugogodišnja prijateljica i suradnica OMH u Samoboru. (Lada Lokmer)

 

Split – U organizaciji OMH u Splitu održano je predavanje u punoj dvorani OMH Posljednje Cezarove riječi – denotacija, polisemija ili bilingvizam, koje je održala Magdalena Mrčela, profesorica hrvatskog i latinskog jezika i književnosti te doktorandica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njezina suradnica i gošća na predavanju bila je Jelena Đorđević, prof. hrvatskog i engleskog jezika i književnosti, također doktorandica. Obje su ponudile odgovore na mnoga pitanja iz antropološke lingvistike, koja otvara misterij posljednjih Cezarovih riječi. Magdalena Mrčela ponudila je argumente koji dovode do zaključka da su posljednje riječi Julija Cezara prije smrti bile izgovorene na grčkom jeziku, jer je to prvi jezik koji je preko dadilje naučio, a ne na latinskom, službenom jeziku Rimskog Carstva. Smatra se da je u njegovim posljednjim trenucima došao do izražaja taj bilingvizam, pa je zbog toga posljednje riječi svom posvojčetu Brutu, koji mu je zadao ubod nožem, izgovorio na jeziku koji je prvi naučio: „Zar i ti, sine (dijete) Brute“ . Jelena Đorđević govorila je o svojem iskustvu poučavanja stranih studenata hrvatskom jeziku i onih koji su potomci Hrvata, ali su rođeni u inozemstvu. (Joško Kalilić)

 

Šibenik – U dvorani Gradske knjižnice Juraj Šižgorić 26. veljače predstavljena je knjiga Iz Jozine zobnice Josipa Simsiga u izdanju OMH u Šibeniku i Županijskog radija Šibenik. Riječ je o zbirci kratkih priča o životu Šibenika i Lozovca. Pokojni Josip Simsig cijeli je radni vijek proveo na Radiju Šibenik, gdje je bio zaposlen kao voditelj propagandne službe, a Šibenčani ga pamte po neizmjerno duhovitim i originalnim reklamama. Kratke priče pisao je bez pretenzija i ambicija, a poslije njegove smrti supruga Katarina ih je objedinila i priredila od njih malu zbirku. Knjiga je objavljena uz 50. obljetnicu osnutka Županijskog radija Šibenik. Josip Simsig bio je čovjek koji je iznad svega volio svoj grad i njegove ljude i oni su voljeli njega, o čemu svjedoči velik interes i dupkom puna dvorana Šibenčana. Zanimljivosti predstavljanja pridonijeli su Simsigove kolege s radija Živana Podrug i Branimir Periša, supruga Katarina Simsig, Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenika, svaki s anegdotom vezanom za autora. Program su pjesmom pratili Vojo Marković i Ivan Ercegović. (Zdenka Bilušić)

 

Varaždinske Toplice – U kongresnoj dvorani hotela Minerva u organizaciji OMH u Varaždinskim Toplicama poznati akademski glumac Adam Končić u vlastitoj režiji predstavio je šesnaest poznatih Krležinih Balada Petrice Kerempuha. Izbor obuhvaća balade koje opisuju položaj kmeta i seljaka s kraja 16. stoljeća, nagoviještaju njihov bunt, dok u središnjem dijelu balada Na mukah donosi katarzu.


Adam Končić u Baladama

U monodrami glumac otjelovljuje dvanaest likova, uživljavajući se u pojedine situacije bez uporabe rekvizita ili kostima, koristeći se samo vlastitim tijelom kao jedinim instrumentom stvaranja slika iz višeslojne Krležine poezije. U tome mu je pomogla interakcija s raznolikim glazbenim motivima i mnogim zvučnim efektima, koje je kreirao vrsni kazališni glazbenik Duško Zubalj, a na scenu ih prenio pijanist Oliver Belošević. Minimalističkim, ali efektnim pristupom ukupnom dojmu pridonijeli su kostimografkinja Mirjana Zagorec i scenograf Miljenko Sekulić. (Kristijan Remenar)

 

Vukovar – U novim prostorijama OMH u Vukovaru (Zmajeva ulica 2) 19. veljače održano je predstavljanje 12. zbornika radova sa znanstveno-stručnih skupova posvećenih fenomenu Vukovara ’91, čiji je organizator Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Ovogodišnji zbornik, koji nosi naslov Vukovar ’91. Javni diskursi i pozicije moći, sadržava jedanaest radova petnaest sudionika skupa, koji temu promišljaju s povijesnog, antropološkog, politološkog, sociološkog, demografskog, kroatološkog i teološkog motrišta. Prigodom predstavljanja Zbornika pozdravne su riječi uputili Lidija Miletić, predsjednica OMH u Vukovaru, te Dražen Živić, voditelj Područnog centra Instituta Pilar u Vukovaru, dok su njegovi predstavljači bili: Vlasta Novinc, Petar Elez i Sandra Cvikić. OMH u Vukovaru sunakladnik je Zbornika. Uz Državni arhiv u Vukovaru i Zavod za znanstveno-istraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru Ogranak je sudjelovao i u organiziranju predstavljanja knjiga Luka Lukić – učitelj, etnograf i melograf u Klakaru (autor M. Blaževac Pajkov), Luka Lukić – Opis sela Klakarja –Graditeljstvo, pokućstvo, sprave i oruđa početkom 20. st. te Luka Lukić – Opis sela Klakarja – Pripovijetke i pjesme skupljane od sredine 19. do sredine 20. st. Riječ je o jednom od kapitalnih djela posvećenih narodnom životu i običajima na području Slavonije (2. pol. 19. i 1. pol. 20. st.), koje je nastalo kao plod suradnje društvenih i kulturnih djelatnika Općine Klakar s priređivačima knjige te djelatnicima i suradnicima Odsjeka za etnologiju HAZU u Zagrebu. Knjige su 25. veljače predstavili Ružica Pšihistal, Vlasta Novinc, Mato Blaževac Pajkov i Dunja Vanić. (Petar Elez)

Zabok – U Velikoj galeriji grada Zaboka 22. veljače održana je promocija petog broja Godišnjaka grada Zaboka 2017. u izdanju OMH iz Zaboka. Godišnjak grada Zaboka nastoji nadomjestiti dugogodišnju prazninu i manjak tekstova i dokumentarističkih zapisa o Zaboku i okolici. Iz tog razloga časopis sadržava rubrike o dalekoj i nedavnoj prošlosti Zaboka te sadašnjosti.


S promocije petog broja Godišnjaka grada Zaboka

U uvodnom pozdravu predsjednik Ogranka Ivica Balagović osvrnuo se na rad Ogranka naglašavajući brojne aktivnosti tijekom prošle godine te zahvalio na potpori gradonačelniku Ivanu Hanžeku i zamjenici Valentini Đurek, kao i svim pojedincima i suradnicima na realizaciji zbornika, ali i pozvao mlađe članove da se uključe u rad Ogranka i da pišu za Godišnjak. Sve članke, istaknula je urednica Gordana Dugorepec, vodi želja da od zaborava sačuvaju mnoga važna događanja i uspomene za buduće generacije. Potpredsjednica Ogranka i članica uredništva Sandra Babnik Lončar prikazala je sadržaj Godišnjaka po rubrikama predstavljajući svaki tekst s nekoliko rečenica. Okupljenima se obratio gradonačelnik Ivan Hanžek, istaknuvši da će grad Zabok poduprijeti svako dalje izdavanje Godišnjaka jer je on postao svojevrsna mala enciklopedija grada, svojevrsna kolektivna memorija. Njegovim čestitkama i zahvalama uredništvu na energiji i entuzijazmu pridružila se i zamjenica Valentina Đurek. Pismo zahvale uputio je Ogranku bivši direktor Zivtexa Stjepan Arbutin. (Darko Fiket)


Vijenac 653

653 - 14. ožujka 2019. | Arhiva

Klikni za povratak