Bogatstvo Akademijina nakladništva

„Sve što se o kulturi nekog naroda objavi iznimno je važno, ostaje zauvijek, za istraživanje“, istaknuo je 11. ožujka na početku predstavljanja nakladničke djelatnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti njezin predsjednik, akademik Velimir Neidhardt. Kako su narodi u čijem je habitusu zabilježiti ukupnost kulture danas u komparativnoj prednosti pred ostalima, i hrvatska je Akademija naviku zapisivanja i objavljivanja njegovala od samih svojih početaka pa je tako, u 157 godina rada, objavila 6433 naslova.

Lanjska je nakladnička produkcija, prema izvještaju glavnog Akademijina tajnika, akademika Darija Vretenara, tomu pridonijela s 94 sveska raznih publikacija; od toga 25 knjiga. Publikacije, na čijem se naslovnom listu Akademija 78 puta našla kao jedini izdavač, a šesnaest puta u suizdavaštvu, otisnute su u ukupno 35.040 primjeraka, na 23.370 stranica, a članovi, čiji rad Akademiju održava živom, još su 56 knjiga objavili kod drugih nakladnika.

Uz Ljetopis HAZU i njezin, u tiskanom i elektroničkom obliku objavljeni Glasnik kao zajedničke publikacije, svaki je od devet Akademijinih razreda predstavio svoju nakladničku djelatnost. Prvi, Razred za društvene znanosti, lani je s 36 publikacija bio i najaktivniji, a istaknuli su se i razredi za matematičke i prirodne znanosti. Istaknimo ovdje i knjigu Razreda za filološke znanosti Pervi otca našega Adama greh Jurja Habdelića što ga je, na osnovi prijepisa akademika Milana Ratkovića s originalom usporedio, predgovor napisao i za tisak priredio akademik i bivši Matičin predsjednik Josip Bratulić. Razredi za likovnu i glazbenu umjetnost istaknuli su serijske publikacije; 66. Art Bulletin, prvi časopis u Hrvatskoj specijaliziran za likovnu djelatnost i International review of the aesthetics and sociology of music, u čijem su posljednjem, 49. godištu, objavljeni radovi autora sa svih pet kontinenata.

Akademik Neidhardt je, zaključno, najavio i proslavu Dana HAZU 29. travnja, kao i obilježavanja stogodišnjica osnutka Akademijina Umjetničkog razreda i prijenosa posmrtnih ostataka Zrinskih i Frankopana u Zagreb, što zasigurno obećava i još jednu plodnu nakladničku godinu.